Maja, 32-godišnja Zagrepčanka, zaposlena je na puno radno vrijeme u državnom laboratoriju kao tehničarka za plaću od 4000 kuna. Na crno radi još četiri sata dnevno u privatnom laboratoriju i tri puta tjedno kod kuće navečer pere i pegla stolnjake za jedan zagrebački restoran. Na tim poslovima zaradi još jednu plaću od 4000 kuna.
Uglavnom na crno. Do sada je tako bilo jeftinije i jednostavnije, kako njoj, tako i poslodavcima. Pri tome svi krše zakone - ne samo zato što državi nije plaćena ni kuna poreza, već i zato što je Maja s tri posla daleko premašila zakonom propisanu najvišu satnicu od 40 sati tjedno, koja se može povećati za još maksimalno deset prekovremenih sati.
EKSKLUZIVNO Novi zakon o radu: Od sada ćete moći raditi skraćeno i kod više poslodavaca!
Osim što su svi kršili zakone, za sve poslove koje je odradila mimo osnovnog posla na kojem je uredno prijavljena nije ostvarila niti jedan dan mirovinskog staža. Od iduće godine, kako najavljuju u Vladi, mogla bi dobiti posebnu knjižicu u kojoj će biti evidentiran baš svaki sat odrađen kod različitih poslodavaca pa će se radni staž nakon određenog vremena upisivati u radnu knjižicu.
Kuponi u poljoprivredi
- Model s knjižicama i kuponima koje smo uveli za sezonske poslove u poljoprivredi pokazao se odličnim. U dva mjeseca poslodavci su kupili više od 170.000 kupona u vrijednosti od 3,5 milijuna kuna te je zaposleno gotovo 50.000 ljudi. Taj jednostavan model prema kojem poslodavac kupi vaučer u Fini i njime podmiri sve obveze za doprinose te evidentira svaki odrađeni sat mogao bi biti polazni model i za rješavanje skraćenog radnog vremena kod više poslodavaca - najavljuju u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.
Skraćeno radno vrijeme ili part time poslovi bit će regulirani novim izmjenama Zakona o radu koje bi se trebale primjenjivati od iduće godine. U resornom Ministarstvu najavljuju da će sigurno ukinuti ograničenje od najviše 40 radnih sati tjedno te će maksimalno fleksibilizirati takvo zapošljavanje.
Jer, legalni rad na nepuno radno vrijeme u Hrvatskoj je još uvijek rijetkost i, prema dostupnim podacima, tek svaki 10. zaposleni Hrvat ima tjednu satnicu manju od 40 sati.
Što se sad isplati
- Poslodavcima se sada u Hrvatskoj ne isplati zaposliti dva radnika ili radnice na radno vrijeme od četiri sata jer im je jedan radnik zaposlen na puno radno vrijeme od osam sati bitno jeftiniji. Naime, veliki broj prava iz Zakona o radu i kolektivnih ugovora ne ovisi o satnici koju neka osoba odradi, već je vezan uz fizičku osobu radnika. Tako, na primjer, poslodavac mora platiti prijevoz svim radnicima bez obzira na broj sati koje odrađuju, mora im platiti punu božićnicu, jubilarne nagrade u punom iznosu, regres, naknade za slučaj smrti u obitelji, potrebne edukacije, opremu i drugo - objašnjava dr. Marija Zuber, porezna savjetnica Računovodstva i financija.
Potvrđuju to i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Upozoravaju da im je ogromni problem i trajanje godišnjih odmora i otkaznih rokova kod kojih se radnik u nepunom radnom vremena izjednačava s radnikom zaposlenim na puno radno vrijeme. Broj dana godišnjeg odmora - minimalno četiri tjedna - ili otkaznog roka jednak je za sve radnike bez obzira na odrađenu satnicu. No, naknada ipak nije ista: ako je radnik zaposlen na 10 sati tjedno, dobit će i naknadu za godišnji u toj visini.
- Problem nam je i obveza dobivanja pisane suglasnosti radnika za prekovremeni rad i preraspodjelu radnog vremena, što usporava proces poslovanja - žale se u HUP-u.
Komplicirana pravila
Direktor tvrtke Lipik glas Danijel Zadjelović odmah bi zaposlio jednog radnika part time na administrativnim poslovima, međutim sadašnja regulativa za to mu je prekomplicirana.
- Sada imamo problem s viškom radnika u proizvodnji i iduća dva mjeseca moramo rješavati taj problem, a već dva ili tri mjeseca nakon toga može nam se pokazati potreba za ponovnim zapošljavanjem istih ljudi. Bila bi idealna situacija kada bismo u tvrtki sveli broj radnika na minimalan broj, a onda vrlo lako zapošljavali i otpuštali radnike na puno ili nepuno radno vrijeme ovisno o potrebama - pojašnjava.
I vlasnik tvrtke Orbico Branko Roglić potvrđuje da uz postojeće zakone u njegovoj kompaniji nije bilo part time zapošljavanja.
Nužna fleksibilizacija
- Bilo bi idealno kada bi nam se omogućilo da na vrlo jednostavan način jedan radnik može raditi kod više poslodavaca. Najave iz Ministarstva svakako su u smjeru dodatne fleksibilizacije radnih odnosa koja je nužna u krizi - kaže Roglić.
Jer, part time poslovi za poslodavce imaju i niz prednosti. Prva od njih je svakako produktivnost jer se struka slaže da dva radnika koja odrade po četiri sata naprave daleko više posla od jednog radnika koji radi osam sati: i kod najvrjednijih radnika nije moguće očekivati jednaku produktivnost u prvom i osmom satu rada.
- Činjenica je da ja u četiri sata u laboratoriju odradim jednak posao kao kolegica koja radi osam sati - kaže Maja s početka naše priče.
Uz to, poslodavac nije dužan omogućiti pauzu radniku koji radi manje od šest sati dnevno. - Drugim riječima, zaposlenik na punom radnom vremenu, zbog korištenja plaćene pauze, odradi 37,5 sati tjedno, dok poslodavac od dva radnika na po četiri sata dobije odrađenih punih 40 sati tjedno - kaže dr. Marija Zuber.
Troškovi poslodavca
Troškovi plaće za poslodavca su isti: plaće se u Hrvatskoj obično dogovoraju u bruto iznosu i poslodavcu, koji određeni posao želi platiti 5000 kuna bruto, svejedno je hoće li to biti isplaćeno jednom ili više radnika. Doprinosi i porezi isplaćuju se od 2009. ovisno o visini isplaćene plaće. Drugim riječima, ako je poslodavac dogovorio s dva radnika da mu svaki radi po pola radnog vremena za po 2500 kuna bruto, svaki od njih na ruke će dobiti 2000 kuna, 500 kuna će im otići na mirovinsko, a porez neće platiti jer im je zarada niža od neoporezive osnovice od 2200 kuna.
Poslodavac će na svakih 2500 kuna bruto platiti 325 kuna doprinosa za zdravstvo i još 55 kuna dorpinosa za zapošljavanje te ozljede na radu.
Jednako kao da je plaćao jednog radnika za osmosatno radno vrijeme.
Međutim, troškovi će mu se, zaposli li dva radnika, drastično povećati zbog drugih prava, poput prijevoza i božićnice, koje će morati isplatiti svakom od njih. Naši se sugovornici stoga slažu da je upravo to područje koje Vlada treba rješavati.
Uspješan model
Glavni je motiv Vlade za fleksibilizaciju rada sa skraćenim radnim vremenom svakako smanjenje stope nezaposlenosti, koja je u Hrvatskoj u srpnju dosegnula rekordnih 17,5 posto. Nezaposlenost žena, koje su najzainteresiranije za kraće radno vrijeme, iznosila je čak 19,4 posto.
Države s najvišom stopom zaposlenih na kraće radno vrijeme ujedno su države s najnižim stopama nezaposlenosti u Europi, posebice kad su u pitanju žene.
U Nizozemskoj, primjerice, svaki drugi radnik bira kraće radno vrijeme, a čak 77 posto zaposlenih žena, radi usklađivanja obiteljskog posla i karijere, radi manje od osam sati tjedno. Usporedbe radi, nizozemska stopa nezaposlenosti iznosi 4,4 posto.
Žene najčešće biraju kraće radno vrijeme nakon što zasnuju obitelj kako bi mogle što više biti s djecom. Jedno od najpopularnijih oblika kraćeg radnog vremena je podjela jednog posla na dvije žene, odnosno job sharing.
Njihov je zadatak obaviti posao i pošteno podijeliti plaću, a same dogovaraju hoće li svaka od njih raditi četiri sata dnevno, hoće li raditi svaki drugi tjedan ili na neki drugi način.
Vedrana Miholić, informatičarka u Fini
Do sinovog prvog rođendana radila sam od kuće i to četiri sata
Rad od kuće i skraćeno radno vrijeme, oblici koji najviše odgovaraju ženama s obitelji, u Hrvatskoj su i do sada bili mogući, ali su im poslodavci bili neskloni. Fina je jedan od izuzetaka: već desetak godina omogućava takav oblik rada majkama koje to žele. - Nakon što mi je sin navršio osam mjeseci, željela sam početi raditi. Prvo, dobro mi je došao novac, a uz to mi se činilo da je godinu dana izostanka s posla jako dugo i da ću se teško nakon toga prilagoditi. Ali nisam bila spremna na puno radno vrijeme niti na odvajanje od djeteta. Predložila sam stoga da počnem raditi četiri sata od kuće i tvrtka mi je to omogućila. Tako sam radila do sinovog prvog rođendana, nakon čega sam se vratila na posao - kaže Vedrana Miholić, informatičarka.
Branko Roglić, vlasnik grupacije Orbico
Kad bi se pojednostavilo zapošljavanje tvrtke bi imale part-time radnike
- Fleksibilizacija radnih odnosa u krizi je nužna. Nitko se ne mora bojati da će poslodavci zbog toga otpuštati radnike jer se niti jedna tvrtka ne želi riješiti dobrog radnika - kaže Roglić. Budući da su poslodavci do 2009. za radnika zaposlenog na nepuno radno vrijeme morali plaćati visinu doprinosa kao da radnik radi punih osam sati Roglić potvrđuje da niti jednog radnika u kompaniji dosad nije zaposlio na skraćeno radno vrijeme. - Kada bi se omogućilo jednostavno zapošljavanje bili bi zainteresirani za takav oblik rada - kaže Roglić. Unatoč izmjenama u plaćanju doprinosa, koji se plaćaju razmjerno broju sati provedenih na radu, poslodavci kažu da u praksi i dalje nije postignuta fleksigurnost part time rada čije uvođenje bi doprinijelo konkurentnosti gospodarstva.
Renata Jelušić, udruga Roditelji u akciji Roda
Dvoje ljudi koji rade po četiri sata bolji su od jednog koji radi 8 sati
U nastojanju da pomire poslovni i obiteljski život, roditeljima je važna mogućnost da mogu birati kraće radno vrijeme, da mogu što više posla odraditi od kuće ili da dijele jedno radno mjesto s još jednim roditeljem. - Činjenica je da je u krizi interes za takvim oblikom posla manji, ali treba ga pozdraviti. Roditelji u akciji godinama traže popularizaciju ovakvog oblika rada i jasno je da Vlada treba postaviti model koji će poslodavcima biti primamljiv, u kojem će oni vidjeti korist, i to ekonomsku. Treba ih na neki način motivirati. Oni su svjesni da im odmoren i miran roditelj daje mnogo više na poslu od onog nervoznog i umornog te da dvoje radnika koji rade četiri sata rade više nego jedan koji radi osam sati - kaže Renata Jelušić iz udruge Roditelji u akciji RODA.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....