Orbico Branka Roglića preuzeo je još jednu poljsku tvrtku, čime je dodatno naglašena važnost poljskog tržišta za njegovo poslovanje. Istodobno, poljski kapital sve jače kuca na vrata hrvatskog tržišta. S njim smo razgovarali o tome, kao i o hrvatsko-slovenskom sporu zbog arbitraže i njegovu utjecaju na poslovanje hrvatskih tvrtki, ali i o nadolazećim izborima.
Poljsko tržište
Zbog čega ste se odlučili na novu akviziciju u Poljskoj i koliko je ona vrijedna?
- Mi smo u Poljskoj već prisutni s dvije tvrtke, ta nam je zemlja uvijek bila zanimljivo tržište. Kada je Heinekenov grupa Zywiec u Poljskoj raspisala natječaj za prodaju 80 posto tvrtke Distribev, koja se bavi distribucijom pića, javili smo se i pobijedili.
Jako smo ponosni na to, na preuzimanje 80 posto Distribeva, jer će nam to omogućiti veću sinergiju i znatno dublji ulazak na poljsko tržište. Vrijednost transakcije je 40 milijuna eura, a godišnji promet Distribeva je oko 450 milijuna eura. Pregovori su trajali osam mjeseci i izuzetno nam je drago što smo uspjeli dokazati da smo najbolje rješenje za Heinekenovu grupu Zywiec. Imamo velika očekivanja od te akvizicije: osim što ćemo poboljšati svoj položaj na poljskom tržištu, omogućit će nam da tamo plasiramo i hrvatske proizvode, posebno vina, kao i vina iz Slovenije. Na taj način ostvaruje se moja ideja da kroz kanal Orbica plasiramo hrvatske proizvode ne samo na poljskom tržištu nego i na tržištima ostalih zemalja Višegradske skupine - Češke, Slovačke i Mađarske.
Poslujemo u 17 zemalja
Kakvi su vam daljnji planovi?
- Nakon ove akvizicije, u okviru Orbica radi 4300 radnika. Promet u ovoj godini bit će nam 1,35 milijardi eura. Orbico sada posluje u 17 zemalja, a uskoro ćemo preuzeti i jednu tvrtku iz Ukrajine, pa će nam to biti 18. zemlja.
Cijeli posao oko preuzimanja poljskog Distribeva za Orbico su odradili mladi ljudi, posebno moj sin Josip i potpredsjednik za razvoj Orbica Jure Tršan, dok sam ja taj posao gledao izdaleka. To govori da Orbico ima sigurnu budućnost, odnosno dugoročno održiv razvoj.
U kojoj mjeri sadašnja politička napetost zbog arbitraže i neriješenih graničnih sporova utječe na gospodarske odnose Hrvatske i Slovenije?
- Ja sam počasni generalni konzul Slovenije u Hrvatskoj i radim na zbližavanju hrvatskog i slovenskog naroda. Štoviše, svoj biznis sam i počeo u Ljubljani i nikada nisam nailazio ni na kakve prepreke. Obje su države otvorena srca prišle arbitraži i ne mogu shvatiti da postoje ljudi koji su taj proces bili u stanju zlorabiti. Što se tiče gospodarskih odnosa između Hrvatske i Slovenije, ne očekujem nikakve probleme, da će Slovenci prestati dolaziti na Jadran, niti da će Hrvati prestati kupovati slovenske proizvode. Mi smo dvije male zemlje, koje moraju funkcionirati kao jedno tržište. Granični spor će se riješiti, ili u sudskom postupku pred međunarodnim sudom, ili medijacijom.
Hrvatska je pred izborima. Kako se predizborno ozračje odražava na gospodarstvo?
- Ne odražava se mnogo na poslovanje, osim što je primjetan izostanak reformi. Hrvatska je prezadužena, svake se godine zadužujemo za oko dvije milijarde eura i javni dug nam već doseže 85 posto BDP-a. Taj trend hitno treba zaustaviti jer je to grčki put. Iz tih je razloga HUP i uputio 16 pitanja parlamentarnim strankama.
Jeste li zadovoljni odgovorima?
-To su pitanja koja smatramo bitnima i politika mora shvatiti da mora provesti neugodne, ali nužne reforme. Trošiti moramo koliko smo zaradili i pritom voditi računa o vraćanju dugova jer se oni moraju vratiti. Nisam za to da se ikome otpisuju dugovi, pa ni Grčkoj. Osobno sam pristaša njemačkog modela poslovanja jer smatram da se samo radom i štednjom mogu postići rezultati. Model pretjeranog zaduživanja nikad mi nije bio blizak.
Na temelju odgovora stranaka HUP će se postaviti i pozicionirati. No u ovom je trenutku još prerano za to. HUP će na vrijeme donijeti svoj stav.
Koji bi trebali biti prvi reformski potezi nove Vlade?
- Kakva god bila nova Vlada, lijeva ili desna, svakako bi trebala restrukturirati državu. To se posebno odnosi na smanjenje broja županija i općina, kao i administracije, koja mora biti manja i učinkovitija. Nadalje, treba restrukturirati javna poduzeća, u kojima postoji ogroman višak zaposlenih. Ona moraju postati profitabilnija, a njihovu dobit treba uplaćivati u proračun i koristiti za smanjenje porezne presije. Potrebno je i privatizirati sve ono što još nije privatizirano, osim ključnih resursa, poput Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda, energetike i sličnog.
Nova Vlada mora nastaviti i s fiskalizacijom jer porez svatko mora plaćati, kao i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. Čekaju je i daljnje izmjene radnog zakonodavstva, da bi radni odnosi postali fleksibilniji. Pritom moram reći da nikome od poslodavaca nije namjera otpuštati dobre radnike jer svi znamo da ovisimo o njima.
Mislite li da će nova Vlada biti voljna provesti takve poteze? Ni jedna dosadašnja nije bila, reforme ipak ne nose glasove...
- To je problem, slažem se. U Hrvatskoj javna potrošnja nosi glasove, ljudi koji rade u javnom sektoru glasaju, a ostali puno manje. Međutim, alternativa nam je grčki scenarij.
Je li HUP spreman pomoći novoj Vladi?
- HUP je spreman pomoći svakoj Vladi koja bude provodila reforme koje će ojačati hrvatsku gospodarsku poziciju.
Na koji način? Samo kritikama i savjetima ili i kadrovski?
- Ne bismo bježali ni od kadrovskih rješenja. Spremni smo pomoći savjetima, ali i davanjem kadrova za poneko ministarsko mjesto, ako za to postoji potreba. HUP je uostalom to već i radio. Podsjetit ću vas da su iz naših redova u bivšu Vladu otišli Đuro Popijač i Domagoj Ivan Milošević.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....