FINANCIJER MOSTA ZA JUTARNJI 'Trebamo stručnu Vladu koja mora provesti reforme kao što je to učinio Cerar u Sloveniji'

- Za Hrvatsku bi bilo dobro da dobije tehničku stručnu Vladu koja će provesti reforme i u kojoj će Most nastupati kao svojevrsni jamac da će se one provesti.

Poruka je to Branka Roglića, vlasnika Orbica, jednog od osnivača Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i jednog od najpoznatijih hrvatskih biznismena, te počasnog konzula Slovenije u Hrvatskoj.

- Reforme će se morati provesti jer bez njih nećemo moći naprijed - ističe Roglić.

Zdravstvo i obrazovanje

Dodaje da Most može ići ili s HDZ-om, ili sa SDP-om, ili Vladu mogu formrirati svi zajedno, ali Most mora inzistirati na provedbi reformi i jasnom rasporedu njihova provođenja. Pritom povlači usporedbu sa Slovenijom u kojoj je vlada Mira Cerara odlučno krenula s promjenama.

Cerar u Sloveniji, odnosno njegova Stranka modernog centra (SMC), kako se sada zove, iskristalizirala se kao slovenski treći put, a njegovoj (koalicijskoj) vladi, formiranoj prošle godine, u fokusu su upravo reforme. Rezultati, slažu se i Roglić i neovisni ekonomisti, nisu izostali.

- Uspjeli su stabilizirati državu - poručuje Roglić, koji bi isti ishod želio vidjeti is ove strane Dragonje, Kupe i Sutle.

- Cerar je uspješan u reformama. Njih je započela još njegova prethodnica Alenka Bratušek sa svojom manjinskom vladom, a Cerar ih je nastavio provoditi. U Sloveniji se sada radi na reformi zdravstvenog i obrazovnog sustava, podigli su granicu za odlazak u mirovinu i postrožili uvjete za umirovljenje, te centralizirali javne nabave i zamrzunuli plaće, mirovine i socijalna davanja - ističe Hrvoje Stojić, makroekonomist Hypo banke.

Nedostižan rast

Ma kako te mjere bile bolne, dale su rezultat. Naime, Sloveniju je, kao i Hrvatsku, početak krize bacio na koljena. No, danas njeno gospodarstvo raste brže od prosjeka EU i zone eura: prema podacima Eurostata, stopa gospodarskog rasta u našem zapadnom susjedu u prvom je tromjesečju iznosila 2,9, a u drugom tromjesečju 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Iako se ne radi o visokim stopama rasta gospodarstva, čak i one su iz naše perspektive nedostižne. Podaci Eurostata pokazuju i da se u Sloveniiji postupno smanjuje nezaposlenost te je ona sada ispod prosjeka EU i zone eura.

Tajni iznos donacije

Reformski potezi vlade u Ljubljani nisu jedini razlog što se Slovenija brže od Hrvatske digla s recesijskog dna. Jedan od razloga za to, ističe Stojić, leži i u činjenici da je Slovenija više od Hrvatske uklopljena u gospodarstvo EU te da izvoz u njenom gospodarstvu igra veću ulogu nego u Hrvatskoj.

K tome, slovenske su tvrtke više od hrvatskih integrirane u njemački proizvođački lanac. Pojednostavljeno rečeno, oporavak u ostatku EU Slovenija osjeća brže i bolje nego Hrvatska. Ipak, oporavak od recesije išao bi teže i ne bi bio održiv bez reformskih zahvata, a njih diktira politika.

U Hrvatskoj je tako nešto dosad izostalo. I HDZ-ove i SDP-ove vlade, poručuje Roglić, bježale su od reformi. Stoga on u Mostu vidi treći put, koji će političke elite natjerati na promjene. Po uzoru na Sloveniju i Cerarov treći put. Roglić je, inače, dao i svoj doprinos nastanku trećeg puta i u Hrvatskoj i u Sloveniji.

U slučaju Hrvatske u kampanji je donirao 20.000 kuna Mostu jer mu se, kako ističe, sviđa zalaganje te opcije za reforme. U slučaju Slovenije određeni je iznos u kampanji donirao i Cerarovoj stranci. Ne želi, međutim, govoriti o kojem je iznosu riječ.