Tema koja je dominirala tijekom sučljavanja kandidata za predsjednika(cu) Republike bila je Hrvatska vojska i sve što je vezano za njeno opremanje i angažman. Premda vojska spada u jednu od rijetkih predsjedničkih ovlasti, te da su one konkretnije i izravnije nego ovlasti koje se odnose na vanjsku politiku, kandidati nisu pokazali originalne stavove o obrambenoj politici, niti su uopće prepoznali pitanja koja su od prvoklasne važnosti za vojsku, već su slijedili stavove aktualnog predsjednika Zorana Milanovića, po kojima pripadnici Hrvatske vojske (HV) neće sudjelovati u misijama u kojima bi bili ugroženi.
Vojni analitičar Igor Tabak kaže kako je većina toga što se čulo bilo jako uvjetno ozbiljno.
- Često se čulo, posebno kod marginalnih kandidata, da oni jesu za vojsku na granici, za njenu modernizaciju, za ovo i ono, ali se nitko nije osvrnuo na činjenicu koju je iznijela kandidatkinja Ivana Kekin, a to je da nam postojeći desetogodišnji plan za razvoj oružanih snaga istječe za tjedan dana, a novog plana nema. Nisu doneseni novi planovi premda su o njihovom donošenju pričali bivši ministri obrane Damir Krstičević, onda Mario Banožić, a aktualni ministar Ivan Anušić više ni ne priča - kaže Tabak.
Bivša ministrica obrane Željka Antunović kaže da je gledala sučeljavanje i da su joj kandidati ostavili jako loš dojam.
- Kako oni to misle da bi vojsku držali doma?! To je sve Zoran Milanović zakuhao sa svojim svakojakim postupcima i izjavama. To je suludo, no on je ljude uspio uvjeriti da vojsku šaljemo u rat - kaže bivša ministrica obrane Željka Antunović.
Tabak ukazuje i na druge probleme i teme za koje predsjednički kandidati nisu pokazali intreres, a trebali bi.
- Zadnjih godina smo otkrili bezglavo financiranje obrane, odnosno da se time mogu kupovati političke stvari kao što su preference u inozemstvu. Od predsjednika Zorana Milanovića se moglo čuti da Hrvatska kupuje Bayraktare, ali nitko ne zna zašto. Hrvatska će kupiti tenkove, ali nitko ne zna zašto baš u ovome trenutku. Hrvatska kupuje Himarse, o čemu se puno piše u medijima, ali isto ne znamo zašto premda je to sustav koji, za razliku od Bayraktara, nije potpuno ostao bez učinka na fronti. Himarsi navodno imaju učinak od 25 posto zahvaljujući protumjerama. Sjajan učinak koji su imali prije dvije i pol godine dobio je protuotrov i više nisu dobra investicija kakvi su bili prije dvije i pol godine. Ali, Hrvatsku to ne zanima - kaže Tabak.
Napominje i kako mu je tijekom sučeljavanja bilo smiješno čuti da će vojska ići na granicu.
- Naša vojska nema policijsku opremu niti policijsku obuku. Što bi ona radila na granici? Odbijala ruske napade? Odbijali pješačke napade nepoznatih protivnika? Na koji način oni misle da bi se ta vojska suprotstavljala migrantima, meni nije do kraja jasno - rekao je Tabak.
Na pitanje želi li reći da kandidati za predsjednika nisu pripremljeni u odnosu na ovlast koja se odnosi na vojsku, odvratio je da ne pričaju ni o čemu ozbiljno.
- Jednom riječju se nije čulo da Hrvatska nema proizvodnju, zalihe niti nabavnu politiku za streljivo, što je osnovna potrošna roba u vojnom sektoru. Ako imamo nešto novaca, nemamo plan kako ih potrošiti. Čulo se nešto malo od Milanovića o tome, nešto malo od Kekin i to je bilo to. U tih pola sata, ili 45 minuta koliko se pričalo o obrani i sigurnosti, ne znam jesam li čuo tri suvisle rečenice od troje ljudi - razočaran je Tabak.
Dodatknuo se i kandidatkinje koja se pohvalila da je predavala na Ratnoj školi (Marija Selak Raspudić op.a.).
- Na žalost, ljudi koji malo više gledaju stanje našeg vojno-obrazovnog sustava, znaju da je on trenutačno zaglavio između Hrvatskog vojnog učilišta, u čijem sastavu je bila i Ratna škola i Sveučilišta obrane. Te dvije ustanove paralelno postoje i nikome nije do kraja jasno tko radi, s kim i s kojom perspektivom. Reforma je zapela u hodu i nije mi pohvalno da je ta kandidatkinja zalazila u Črnomerec i još uvijek priča ovakve gluposti - oštar je Tabak.
Osvrnuo se i na misiju NSATU oko koje je bilo puno polemika te kazao da se u njoj može sudjelovati civilno, može se sudjelovati novčano, a može i s vojskom. Sve su to opcije, kaže Tabak, ali naglašava kako bi bilo logično da se one dogovore na razini države i da se organizirano na njima radi.
Rektor Sveučilišta VERN, profesor Vlatko Cvrtila, kaže kako je retorika da vojsku ne treba slati u opasne situacije prilagođena općem raspoloženju i očigledno je na tragu onoga što je govorio Zoran Milanović.
- Pitanje je da li se to, kada se kaže da se nigdje ne bi slalo vojsku, odnosi na mirovne misije, odnosno misije koje su aktivne u okviru NATO-a ili se govori o tome da ne bi slali vojsku da ratuje za nekoga. Vjerujem da oni misle na to da ne bi ratovali negdje, ali da bi se ispunile obaveze u okviru NATO-a koje država može prihvatiti - kazao je Cvrtila, napominjući da smo u jednom razdoblju sudjelovali u najviše mirovnih operacija UN-a.
Željka Antunović naglašava da je Hrvatska članica EU i NATO-a, te da posotje misije u kojima treba sudjelovati, samo ih treba pametno izabrati.
- Sve ovo što se govori na tu temu je čisti populizam kakav bih si ja mogla priuštiti iz perspektive oporbene političarke, ali netko tko je kandidat za predsjednika Republike bi se trebao ozbiljno pripremiti i ozbiljno pristupati tim temama - kaže Antunović.
Cvrtila smatra da kandidati nisu mislili na to da ne bi slali naše vojnike u misije humanitarnog karaktera, one koje znače čuvanje mira i slično.
- Kandidati daju izjave pod opterećenjem Ukrajine i utjecajem toga da je predsjednik Republike Milanoivć čvrstog stava da naše vojnike neće slati u misije koje bi značile da bi naši vojnici stali na ukrajinsko tlo - smatra Cvrtila.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....