Lijek “ avandia”, proizvođača GlaxoSmithKline, normalno se, uz pravu indikaciju, prepisuje pacijentima kojima je on potreban. Do sada nikada nismo s njim imali nikakve neželjene događaje, odnosno nikada nije izazvao nuspojave vezane uz probleme sa srcem, kaže nam doc. dr. Slaven Kokić, pročelnik Kliničkog odjela za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma, koji je ujedno i predsjednik Društva dijabetologa Hrvatske.
- Amerikanci imaju vrhunsku medicinu, no njihovi građani rijetko su pod nadzorom dijabetologa. Uglavnom se lijek propisuje bez njihova nadzora i bez pravog uvida u kontraindikacije. Većina Amerikanaca nema sredstava za odlazak specijalistima, jer ti pregledi u SAD-u puno koštaju.
Upravo zbog toga su i moguće loše indikacije za ovaj lijek, piše Slobodna . ‘Avandiu’ je, tako piše i u uputama, strogo zabranjeno davati pacijentu u kojega postoji zatajenje srčane funkcije 3. i 4. stupnja, prema newyorškom kardiološkom društvu.
Četvrti stupanj se manifestira gušenjem u krevetu, npr. kada mirno ležite i kada je potrebno da sjednete kako biste mogli normalno disati. Treći stupanj imaju svi oni koji se ‘zapušu’ već i pri hodu po ravnom, bez ikakva opterećenja, odnosno kad im i pri najobičnijem ravnom hodu ‘fali zraka’ - kazuje doc. Kokić.
Bahati farmaceuti
“Spornim” lijekom “avandia” liječnici u Hrvatskoj postižu dobre rezultate u liječenju dijabetesa tipa 2.
- Ovim lijekom, uz kombinaciju sa drugim lijekovima za sniženje glukoze u krvi, može se postići odlična regulacija dijabetesa tipa 2. ‘Avandia’ je poprilično trom lijek te mu je, da bi počeo djelovati, potrebno dva do tri mjeseca. Visoka razina glukoze je generator procesa ateroskleroze (infarkta miokarda, odnosno moždanog udara) te je stoga neopisivo važno da razina glukoze u plazmi tijekom dana bude što bliža vrijednostima u zdravog čovjeka (glukoza natašte od 5 do 6 mmol/L), a vrijednost dva sata nakon jela nikada ne bi smjela prelaziti 7,8 mmol/L. Prosječna vrijednost glukoze u krvi za posljednja tri mjeseca (HbA1c) ne smije prelaziti 6,5 posto. Upravo s ‘avandiom’ uz kombinaciju sa drugim lijekovima za sniženje šećera i glukoze (naročito s metforminom), mogu se postići ove vrijednosti - govori doc. Kokić.
Odštete koje će dobiti obitelji pacijenta, preminulog zbog uporabe nekog lijeka, u SAD-u su sto puta više nego u Europi i Hrvatskoj, što ukazuje na manjkavost europskih pravnih sustava ali i bahatost farmaceutskih kompanija, kojima je na prvome mjestu zarada, a ne dobrobit ljudi koji koriste njihove proizvode.
Ističe to zagrebački odvjetnik Nikola Badovinac, čiji ured zastupa hrvatske državljane, oštećene zbog korištenja lijeka “vioxx”, koji je povučen sa tržišta 2004. godine. “Vioxx” se koristio za liječenje osteoartritisa, reumatoidnog artritisa i boli, a povučen je nakon obavijesti proizvođača, američkoga farmaceutskog diva, tvrtke “Merck”, da je kod pacijenata zabilježen povećani rizik od kardiovaskularnih incidenata.
Srčani ili moždani udar zbog “vioxxa” u svijetu je dobilo nekoliko desetaka tisuća osoba, a u Hrvatskoj je, kaže odvjetnik Badovinac, bilo desetak takvih pacijenata, od kojih je polovica i preminula. Odštetni zahtjevi upućeni su Općinskom sudu u Zagrebu, gdje su neke parnice već održane.
- Američki sud je odbacio nadležnost za oštećene neameričke državljane, koji odštetu trebaju tražiti na sudovima u svojim državama - objašnjava Badovinac.
Najveća odšteta koju će, uz utvrđenu kaznenu odgovornost, kompanija Merck, prema presudi suda u New Jerseyju, platiti obitelji preminulog pacijenta, iznosi čak 356 milijuna dolara, zbog čega je proizvođač odlučio daljnje odštete rješavati izvan suda, za što je osigurao budžet od 4,8 milijardi dolara.
Međutim, napominje zagrebački odvjetnik, za pacijente u Europi takvog budžeta nema jer se kompaniji više isplati ići na europske sudove. U Hrvatskoj odšteta za smrt člana obitelji iznosi 220 tisuća kuna, odnosno oko 40 tisuća dolara, što je za velike farmaceutske kompanije gotovo beznačajan iznos. Zbog toga Merck i nije išao na izvansudske nagodbe. I tu se očitava ta bahatost farmaceuta, s obzirom na to da su i američki i europski pacijenti pili isti lijek i pretrpjeli ista oštećenja, međutim odštete neće ni približno biti iste - naglašava Badovinac.