Nakon što je Jutarnji list u subotu ekskluzivno objavio službeno očitovanje Hrvatske narodne banke ministru financija o njegovu rješenju za švicarski franak, otvorilo se pitanje zbog čega centralna banka potpuno različito tretira moguće probleme u povjerljivoj komunikaciji s ministrom u odnosu na blagonakloni pristup iz priopćenja za javnost.
Naime, dok u priopćenjima za javnost HNB ističe visoku kapitaliziranost hrvatskih banaka koja jamči stabilnost bankarskog sustava u slučaju da banke pretrpe udarac težak 8 milijardi kuna, za ministra Lalovca sastavili su analizu u kojoj su upozorili na niz mogućih dramatičnih problema: gubitak deviznih pričuva, tešku obranu tečaja kune, rušenje rejtinga, povećanje fiskalnog pritiska, snažni rast kamata…
Preskočili ključno
S obzirom na to da je tijekom dva mandata bivšeg guvernera Željka Rohatinskog javnost navikla na više i manje oštri verbalni rat centralne banke s Vladom, sada pojedini stručnjaci postavljaju pitanje je li centralna banka zaboravila na svoju neovisnost, je li se pretvorila u člana užeg kabineta Zorana Milanovića, a koji je krenuo u predizbornu kampanju?
Valja primjetiti da ni u jučerašnjem Izvješću za Sabor HNB nije razmatrao ukupne sistemske rizike Lalovčevog rješenja: “Njegovi posredni učinci na mogućnost materijalizacije financijskih rizika kao ni širi utjecaji na financijski sektor i gospodarstvo u cjelini se ne razmatraju, iako se mogu očitovati u percepciji većeg rizika ulaganja u hrvatsko gospodarstvo, i, naročito, većeg rizika kreditiranja”.
Nije li posao HNB-a da sagleda sveukupne rizike? I koliko su uopće bili nedorečeni kad su u pitanju financijski rizici koje su tek spomenuli?
Prema zadnjim informacijama, upozorio nas je vrlo ugledni ekonomist, proračunski deficit iznosit će 12,5 milijardi kuna ili 3,8 posto BDP-a. Pretpostavimo da banke dobiju tužbu u Washingtonu. To bi značilo da se deficit trenutačno penje na barem 20 milijardi, a to je rizik koji si Hrvatska ne smije priuštiti jer takav deficit znači kataklizmu na tržištu kapitala zbog urušavanja rejtinga i rasta cijene zaduživanje.
Valja reći kako više pravnih stručnjaka smatra da banke imaju osnova za tužbu. Nadalje, pita se ugledni ekonomist, što ako u četvrtom kvartalu izostane dodatni rast, a u prvom kvartalu sljedeće godine doživimo pad zbog pritiska na rast kamata nakon konverzije švicaraca u eurske kredite.
Tko će odgovarati za recesiju, pita se makroekonomist te predlaže da SDP i koalicijski partneri zbog mogućeg gubitka arbitraže u Washingtonu izdaju zadužnicu u kojoj će materijalnom imovinom i budućim prihodima stranaka jamčiti za možebitnu štetu. U protivnom, procjenjuje, svaka će hrvatska obitelj u slučaju izgubljene arbitraže platiti trošak od oko 1000 eura.
Prema neslužbenim informacijama, postoji opasnost da Hrvatska izgubi i već postojeću arbitražu na istom sudu u slučaju Ina-Mol. Što ako uz milijardu eura odštete za banke, stigne na naplatu i milijarda iz slučaja Ina-Mol?
Poljaci i Mađari
Može li si Hrvatska priuštiti taj rizik, pita se drugi ekonomist koji upozorava da se ne trebamo usporediti s Mađarskom i Poljskom koje su također išle na konverziju, ali s vrlo bitnim razlikama.
Prvo, to su zemlje s gospodarskim rastom te su makroekonomski stabilnije. Drugo, u Poljskoj će se otpisivati oko 6 posto glavnice, a u Hrvatskoj šest puta više. Usto, Poljaci su odgodili donošenje zakonskog rješenja za poslije izbora, a kako bi izbjegli politiziranje cijele priče te nadmetanje stranaka populizmom.
U Hrvatskoj je situacija obrnuta. Čini se da će se HDZ također nadmetati s populističkim rješenjima. Dio stručnjaka procjenjuje da je službeni dopis Lalovcu bio vrlo kritičan jer je sastavljan bez guvernera Borisa Vujčića koji je kasnije ublažio javne stavove HNB-a, ali tu informaciju nije bilo moguće potvrditi.
Značajni dio eksperata upozorio nas je da možda ne treba biti previše kritičan prema HNB-u kad su u pitanju njihova javna priopćenja jer centralni bankari prema opisu svog posla moraju smirivati situaciju te ne smiju buditi bilo kakvu paniku, pa čak ni kad su ozbiljno zabrinuti.
Moraju biti oprezni
Jedan od vrsnih stručnjaka, koji je u ovom pitanju jako stao na stranu HNB-a, ipak je pripomenuo da i HNB nosi dio odgovornosti: “a) Problem eskalira u ljeto 2011., oni prvu analizu objavljuju 21. siječnja 2015. Zašto su spavali gotovo četiri godine? b) Nakon toga kreću u aktivniju ulogu, počinju glumiti medijatora, no ta epizoda brzo završava. c) Vraćaju se na staru doktrinu ‘nek se banke vade same’ (iako su dobro znali da banke nemaju ni koordinaciju ni intelektualnu snagu da iznjedre zajednički prijedlog), čime su na neki način predodredili ovaj populistički zulum.”
Ostaje, dakle, otvoreno pitanje treba li HNB javno reći da smatra kako pojedina rješenja mogu ubuduće ugroziti financijsku stabilnost zemlje, što su nedvojbeno napisali u dopisu Lalovcu?
Iako je HDZ-ov zastupnik Davor Miličević jučer na saborskom Odboru za zakonodavstvo podržao Vladin prijedlog rješenja za švicarac, još uvijek nije jasno kako će HDZ po tom pitanju glasati u petak. Da možda neće slijediti Miličevića, dalo se zaključiti iz izjave Miljenka Manjkasa, osobnog savjetnika za medije šefa HDZ-a Tomislava Karamarka, koji je rekao da će se sve dogovoriti na sjednici Kluba zastupnika.
- HDZ ima jasan stav oko švicarca, odnosno, imamo nekoliko razloga zašto smatramo da ovaj prijedlog nije kvalitetno rješenje. Kao prvo, način na koji je to Vlada rješavala nije dobar. Vlada je odluku donijela jednostrano, a da se nije sjelo za stol oko tog problema, a mi smatramo da se o tako ozbiljnim stvarima mora razgovarati - kazao je Manjkas. Kao drugi razlog naveo je da bi se ovakvim Vladinim rješenjem sve moglo prevaliti na leđa onih koji s tim nemaju nikakve veze, odnosno, onih koji nisu dizali kredite u švicarcima.
- Takav scenarij je vrlo moguć jer će državi ostati rupa u proračunu koju ćemo svi platiti ili, još gore, može doći do spora s bankama što bi nas moglo stajati još više - kaže Manjkas koji je kao treći razlog naveo da ovo rješenje nije jednakopravno.
- Što je s onima koji su već otplatili kredit ili onima koji su ovršeni jer taj kredit nisu mogli platiti? Osim toga, ovo rješenje ne obuhvaća pravne osobe, što je s tvrtkama - kazao je Karamarkov savjetnik. Kao četvrti razlog zašto HDZ smatra da prijedlog nije dobar je taj što nije socijalno osjetljivo. - Jednako se tretiraju oni koji su podignuli kredit kako bi sebi riješili stambeno pitanje i kupili stan od 30-ak kvadrata kao i oni koji su podignuli kredit da bi kupili petu jahtu - pojašnjava Manjkas. Kao peti razlog naveo je to što je iz Vladinog rješenja izuzet HNB.
- HNB je jedan od onih koji je najviše kriv za franak jer nisu upozorili ljude na moguće rizike - kaže Manjkas koji Miličevićevo glasovanje za prijedlog ne smatra problematičnim jer se, kaže, ionako ne radi o matičnom odboru. ( Rozita Vuković)
5 HDZ-ovih razloga zašto Vladino rješenje za švicarac nije dobro:
1. Vlada je donijela odluku jednostrano, nije bilo razgovora
2. Ovakvim Vladinim rješenjem sve će se prevaliti na leđa onih koji nisu dizali kredite u švicarcima
3. Rješenje nije jednakopravno
4. Rješenje nije socijalno osjetljivo
5. Iz Vladina rješenja izuzet je HNB
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....