Pred sudovima u Keniji se uvijek iznova vode postupci s neobičnim materijalnim dokazima: tisuće mrava zapakiranih u male kapsule. Posebno su traženi mravi vrste Messor cephalotes, poznati i kao veliki afrički žetelac. Te se životinje ubrajaju među najveće mrave na svijetu. Tržišna vrijednost jedne kraljice prelazi 200 eura.
Izvoz divljih životinja u Keniji je u načelu zabranjen, pogotovo zbog ilegalnih suvenira od u krivolovu ubijenih slonova i nosoroga. I Kenija i mnoge afričke države imaju vrlo stroge zakone protiv krijumčarenja divljih životinja, a već smo pisali o Kinezu koji je pokušao preko granice prebaciti mrave, zbog čega je osuđen na godinu dana zatvora zbog biopiratstva, piše DW.
Visoke kazne trebale bi služiti za odvraćanje od šverca, ali čini se da ni to ne pomaže. Prošle godine uhićena su četiri muškarca – dvoje od njih bili su 19-godišnji Belgijanci koji su sami sebe nazvali „bandom mrava“. Željeli su prokrijumčariti 5.500 mravljih kraljica u Europu. Osuđeni su na novčane kazne od oko 5.000 eura.
U sličnim slučajevima u zračnu luku često pozivaju entomologa i jednog od vodećih stručnjaka Afrike za mrave, Dina Martinsa. „Bio sam šokiran“, kaže on. „Ne samo zbog golemog broja životinja nego i zato što je riječ o kraljicama mrava.“ Kako svjedoči, među zaplijenjenim životinjama bile su mlade kraljice iskopane iz podzemnih gnijezda. Takve kraljice imaju krila kako bi mogle odletjeti i osnovati nova gnijezda. „Ako se kraljice oduzimaju u tom kritičnom trenutku, prekida se ključan korak u nastanku novih kolonija.“ Time se šteti i ekosustavu Kenije jer mravi prenose sjeme trava i tako omogućuju stalnu obnovu vegetacije u savani.
U Europi je, osobito među mladima, sve popularniji trend držanja mrava kao kućnih ljubimaca. Drže ih u staklenim terarijima u kojima kraljica stvara potomstvo i tako osniva novu populaciju. Jedan od njih je – nazovimo ga tako – Michael Meier. Tijekom studija tražio je kućnog ljubimca koji zahtijeva malo brige. „Kod mrava nije osobito važno hranim li ih danas ili sutra“, kaže on. Ranije je držao gotovo 30 kolonija u prostoriji posebno uređenoj za njih. Danas ih ima još samo četiri. Priznaje da su među ljubiteljima mrava traženi egzotični rodovi zato što ne miruju tijekom zime. „Tako cijele godine imate nešto od svojih životinja.“
Na internetu ima mnoštvo trgovina i nekoliko klikova mišem dovoljno je da mravi poštom krenu prema vama. Za prodavače je stvar prestiža imati kategoriju „African Ants“. Među ponuđenim vrstama gotovo se u pravilu nalazi i ona koja je više puta otkrivena u zračnoj luci u Keniji.
U posebnim vitrinama vlasnik onda može gledati ono što se u prirodi ne može vidjeti: u jednoj trgovini u Berlinu mravi camponotus herkuleanus slažu svoje larve. Foto: Soeren Stache/dpa/picture-alliance
Ako se trgovce pita kako su životinje dospjele u Europu, uglavnom se ne dobiva odgovor. Ni prodavači koji ističu kako imaju „dozvolu za uvoz“ radije ne odgovaraju znatiželjnim novinarima. Jer ta se trgovina odvija u pravnoj sivoj zoni. Prema Međunarodnoj konvenciji o trgovini ugroženim vrstama (CITES) mravi se ne smatraju ugroženom skupinom. Njihova trgovina stoga nije zabranjena, a ni posebno regulirana na svjetskoj razini. Kenija doduše zabranjuje izvoz svih divljih životinja, no, za razliku od bjelokosti, mravi se lako mogu prokrijumčariti iz zemlje u ručnoj prtljazi ili poslati poštom.
Biolog Russell Gray bavi se švercom svih životinja i sudjeluje u Global Initiative Against Transnational Organised Crime. On svjedoči kako je i bez mrava krijumčarenja divljih životinja sve više, dobrim dijelom zahvaljujući internetu. „Najvažniji zaključak jest da to više nije marginalni problem skriven na opskurnim internetskim stranicama. Danas vidimo ponudu krijumčarenih životinja i na uobičajenim platformama poput Facebooka.“
Njegov je tim prošle godine pretražio više od 60 platformi. Pronašli su 266.000 oglasa s točnim cijenama: ukupna vrijednost iznosila je oko 58 milijuna eura. Gray procjenjuje: „Ako bismo uzeli u obzir cjelokupnu internetsku trgovinu divljim životinjama, vjerojatno je tu riječ o tržištu vrijednom više milijardi dolara.“
Biolog Chris Shepherd iz američkog Centra za biološku raznolikost također ističe kako je sa švercom životinja zarada podjednaka kao u švercu narkotika „ali je rizik znatno manji“. A kad neke životinjske vrste doista postanu dobar izvor zarade, onda se za to počne zanimati i organizirani kriminal. Zato Shepherd traži stroža pravila te da se u konvenciju o zabrani svakako uvrste i insekti, osobito mravi.
U Njemačkoj su mravi postali tema u medijima, jer se svako malo događa da velika žljezdasta mravlja vrsta iz Sjeverne Afrike osnuje svoju koloniju u razvodnim ormarićima telefonske i električne mreže. A to onda uvijek iznova uzrokuje kratki spoj i prekide. To je već postao međunarodni problem: prošlog ljeta sastali su se nadležni iz Austrije, Švicarske i južne Njemačke kako bi razmijenili iskustva i našli rješenje.
Problem su i klimatske promjene: u snijegu i mrazu davnih dana ti afrički mravi ne bi dugo izdržali. Ali pri višim temperaturama ta se vrsta sve bolje prilagođava i srednjoj Europi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....