Stručnjaci upozoravaju: Dobronamjerna pomoć divljim mladuncima često za njih znači smrt

Kad vidimo maleno stvorenje koje djeluje napušteno, prirodni instinkt je da mu pokušamo pomoći. No kad je riječ o divljim životinjama, ponekad će naša pomoć značiti smrt za životinju. Postoje situacije kada trebamo nešto učiniti – recimo, ako je stvorenje ozlijeđeno – no brojne su situacije kada ljudska intervencija zakomplicira situaciju. U prirodi svaka vrsta ima svoje prirodne obrasce ponašanja, a ono što ljudima može izgledati neobično često je dio normalnog životnog ciklusa životinje, pojašnjavaju iz Javne ustanove Zagorje zeleno.

Divlje životinje nisu napuštene samo zato što ih ne vidimo u blizini njihovih roditelja. Mnogi roditelji ostavljaju mladunce same dok traže hranu ili ih postupno uče samostalnom životu, pojašnjavaju. Mlade ptice često napuštaju gnijezdo prije nego što u potpunosti savladaju letenje, dok ih roditelji i dalje hrane i nadziru iz blizine. Slično je i kod lanadi koja se skrivaju u travi dok se majka udaljava u potragu za hranom, te kod mladih zečeva koji ostaju skriveni dok im se roditelji vraćaju kako bi ih nahranili. Iako se ljudima mogu činiti sami i napušteni, takvo ponašanje dio je njihova prirodnog načina preživljavanja.

– Uzimanje divlje životinje iz prirode ili nepotrebno diranje može joj nanijeti više štete nego koristi. Hvatanje i prenošenje izaziva stres, a životinja može zadobiti ozljede ili se naviknuti na ljude, što joj kasnije otežava povratak u prirodu. Kod mladunaca je posebno važno izbjeći odvajanje od roditelja jer oni imaju ključnu ulogu u njihovu razvoju. Oni ih hrane, štite i podučavaju vještinama potrebnima za preživljavanje.

Dodirivanje životinja može utjecati i na njihov prirodni način ponašanja. Divlje životinje trebaju ostati oprezne prema ljudima jer im upravo ta prirodna nepovjerljivost pomaže u izbjegavanju opasnosti. Navikavanje na ljudsku prisutnost može ih dovesti u rizične situacije, primjerice približavanje naseljima, cestama ili ljudima koji im mogu nenamjerno nauditi – ističu iz Javne ustanove i pojašnjavaju kako je najbolji način da pomognemo divljim životinjama prilično jednostavan: ostaviti ih na miru. Ako vidimo životinju, najbolje ju je najprije neko vrijeme promatrati. Ako ne vidimo ozljede ili se ne nalazi u neposrednoj opasnosti, onda je najbolje pustiti je na miru.

Prema Zakonu o zaštiti prirode, zabranjeno je namjerno uznemiravati, hvatati, ozljeđivati ili ubijati divlje životinje. Posebno je zabranjeno uznemiravanje strogo zaštićenih vrsta, osobito u vrijeme razmnožavanja i podizanja mladih, kao i uzimanje mladunaca, jaja, gnijezda ili legla iz prirode.

– Posebnu pažnju potrebno je obratiti na situacije u kojima je životinja stvarno ugrožena. Primjerice, ako ima vidljive ozljede, ne može se kretati, nalazi se na opasnom mjestu ili je riječ o životinji kojoj je potrebna stručna pomoć. U takvim slučajevima najbolje je obratiti se nadležnim službama ili stručnjacima za zbrinjavanje divljih životinja.

Priroda najbolje funkcionira kada joj omogućimo da se odvija svojim tijekom. Zato divlje životinje promatrajmo s poštovanjem i divljenjem, ali ih ne dirajmo i ne odnosimo iz njihova staništa. Ponekad je najvrjednija pomoć koju možemo pružiti upravo to da ih ostavimo na miru – poručuju iz Javne ustanove.