Je li Maleš pretjerao? Iznio tezu koja može izazvati paniku: Evo što kažu znanstvenici, što je zabranjeno i zbog čega

Povratnik u hrvatski nogomet, novoizabrani predsjednik NS Splitsko-dalmatinske županije Hrvoje Maleš, u svom je uvodnom govoru izazvao veliku pozornost na jednu infrastrukturnu temu. Maleš je istaknuo da "nismo svjesni problema umjetne trave s kojim se susrećemo. Ne pratimo trendove Europske unije vezano uz granulat koji je proglašen kancerogenim...".

Budući da je u svijetu općenito, a u Hrvatskoj pogotovo, uloženo u mnoštvo umjetnih travnjaka, na kojima najviše treniraju i igraju mlade kategorije, takav istup jednog domaćeg nogometnog djelatnika odmah je izazvao veliku pažnju. Budući da je tema vrlo slojevita, ona se teško može rasčlaniti u kratkom prostoru (ili obraćanju), ali se upotrebom pojma "kancerogenosti" može itekako stvoriti panična reakcija kod roditelja. Je li možda Maleš pretjerao u najavi podizanja alarma oko umjetnih terena u Hrvatskoj ili je dobro došlo osvješćivanje problema kojim se malo tko ozbiljnije bavi?

Možda je najobjektivnije kazati da je istina negdje u sredini. Za tako važnu temu i teze o kancerogenosti ne bi trebalo površno istupati i izazivati efekte "teškim pojmovima". No, da bi se trebalo pratiti što znanost nudi po tim pitanjima i mnoštvu dvojbi, to je točno. Pogotovo što, ponavljamo, umjetni travnjaci su postali u Hrvatskoj svakodnevica za brojne mlade kategorije kojima je to praktično jedina ploha na kojoj istinski mogu "učiti nogomet". Djeca su i inače najranjivija nogometna skupina kad govorimo o štetnim utjecajima ovakvog ambijentalnog tipa...

Što onda kaže znanost? Bilo je već puno objavljenih studija, ali još nijedna nije ponudila dokaz da je struktura podloge za umjetne terene izravni uzrok teških bolesti. Radi razumijevanja tog problema sve raširenijih umjetnih travnjaka u svijetu, treba reći da znanost nije potvrdila ni javno iskazana uvjerenja mnogih nogometnih trenera kako je broj ozljeda i rizik od istih "uvjerljivo izraženiji na umjetnoj u odnosu na prirodnu travu". Štoviše, postoje određene studije koje se mogu naći i na internetu, koje ukazuju da se može tretirati umjetni travnjak u najmanju ruku istog rizika kao i prirodni, a za neke ozljede moguće je i sigurniji...

Agencija Europske unije za kemijske supstance iskazala je u svojim istraživanjima određenu brigu za izloženost sportaša i rekreativaca granulatu, koji je važan sastojak umjetnih podloga. Granulati se proizvode od recikliranih potrošenih guma (vozila). Te granule u svom sastavu imaju neke supstance koje su potencijalno kancerogene, ali studije ukazuju da razina tih supstanci nije takva da bi postale opasne.

Istraživanje na Yale University Chemical Safety Programu utvrdilo je da u granulama umjetnih terena ima 90 kemijskih supstanci, od kojih je jedna trećina potencijalno kancerogena. No, upravo zato što nije utvrđena izravna korelacija između toga i razvoja teških oboljenja, nije se išlo u pravcu zabrane upotrebe tih granula.

Znanstvenici, međutim, upozoravaju da izostanak dokaza u ovom trenutku ne znači da se može biti miran pred tim rizicima. Upozorili su i na činjenicu da se umjetni tereni većinom slabo održavaju i da što su potrošeniji (traju 5-7 godina) oni postaju rizičniji za povećanje mikroplastike koja se udiše na travnjacima i posljedično za moguća plućna oboljenja. Slabo održavanje (nekvalitetna drenaža, ispucan travnjak...) dodatno je rizičnije kad zatopli, jer se na tim terenima ljeti doseže temperatura podloge i do 60 stupnjeva Celzijusa! To izaziva kod korisnika, pogotovo mladih, toplinski stres na tijelo i udisanje...

Dakako da znanstvenici tvrde kako treba još istraživanja da se spozna prava istina o toksičnosti umjetnih terena, ali navode činjenično dokazano da i prirodni travnjaci imaju svoje rizike jer se tretiraju pesticidima i raznim drugim kemijskim supstancama koje mogu izazivati zdravstvene teškoće kod korisnika.

Dakle, nema dokaza da je umjetni nogometni teren rizičan za teška oboljenja, ali da treba pratiti znanstvena istraživanja i biti na velikom oprezu, to je sigurno. I o tome treba razgovarati, reagirati u pravcu smanjivanja svih rizika, ali svakako ne treba širiti paniku. Maleš je sigurno istupio u najboljoj namjeri i dobro je da se o tome počne voditi računa, no treba ipak biti sustavnijeg pristupa kada se o tome govori u javnosti.