Poplave u Njemačkoj šokirale su znanstvenike koji se bave klimatskim promjenama. Unatoč njihovim saznanjima o nedaćama koje klimatske promjene neumitno nose, ostali su zatečeni intenzitetom i razmjerom elementarnih nepogoda koje su zadesile planet. Nakon smrtonosnog vala vrućina u SAD-u i Kanadi, gdje su temperature prije dva tjedna porasle iznad 49,6 ° C, potop u središnjoj Europi dodatno je pobudio strahove da klimatski poremećaji, uzrokovani ljudskim aktivnostima, izazivaju ekstremne vremenske neprilike u većem obujmu i ranije nego što se to predviđalo.

U saveznim pokrajinama Falačko Porajnje i Sjeverna Rajna Vestfalija tako je nakon rekordnih poplava došlo do izlijevanja brojnih potoka i rijeka. O razmjeru poplava najbolje svjedoči podatak kako su dijelovi Falačkog Porajnja i Sjeverne Rajne Vestfalija poplavljeni, a rezultat toga jest najmanje 93 poginulih i deseci tisuća poplavljenih domova. U roku od samo 48 sati palo je 148 litara kiše po metru kvadratnom. Usporedbe radi, taj dio Njemačke obično vidi 80 litara kiše u cijelom srpnju. Znanstvenici neprestano upozoravaju da će ljudske aktivnosti uzrokovati sve više poplava, vrućina, suša, oluja i drugih oblika ekstremnih vremenskih prilika, ali posljednja, gotovo apokaliptična događanja, nadmašila su nažalost i ona najpesimističnija očekivanja.

"Iznenađen sam ovim brojkama. Rekordi su dobrano oboreni. Sada smo ušli u neželjenu domenu, i to ranije nego što smo predviđali", rekao je Dieter Gerten, profesor klimatologije i hidrologije globalnih promjena na Potsdamskom institutu za istraživanje klimatskih utjecaja.

Znanstvenicima će trebati više vremena da procijene u kojoj su mjeri ljudski postupci razlog za vremenske nepogode u Njemačkoj, no već sada tvrde kako su rekordne poplave u skladu sa širim svjetskim trendovima.

Ublažavanje posljedica klimatskih promjena jedno je od temeljnih pitanja kojima se bavi Europski parlament. U lipnju 2021., usvajanjem europskog propisa o klimi Parlament je otvorio put drugim ambicioznim ciljevima, smanjenju emisija stakleničkih plinova u Europi za 55 posto do 2030. i postizanju klimatske neutralnosti do 2050.

“S klimatskim promjenama očekujemo da će sve hidrometeorološke krajnosti postati ekstremnije. Premda su brojke veće nego što smo očekivali, ono što smo vidjeli u Njemačkoj uglavnom je u skladu s tim trendom", rekao je Carlo Buontempo, šef odjela za klimatske promjene pri Copernicusovom institutu za održivi razvoj u nizozemskom Utrechtu.

U prilog njegovoj tezi ide i podatak kako se sedam najtoplijih godina, otkada se mjere temperature, dogodilo od 2014. do danas, a smatra se kako je takvo zagrijavanje uzrokovano ispušnim plinovima motora, izgaranjem šuma i drugim ljudskim aktivnostima. Računalni modeli predviđaju kako će se rekordi rušiti sve češće i na sve više mjesta diljem planeta.

“Kada govorimo o ekstremnim temperaturama, olujama i poplavama, SAD i zapadna Europa često su najviše u središtu pozornosti medija, ali izvanredne vrućine vidjeli smo i u sjevernoj Europi i Sibiru. Ne radi se tu o lokaliziranim incidentima, već o globalnim promjenama koje se mogu zapaziti u svakom kutku svijeta“, upozorava Daniel Swain, klimatski znanstvenik sa sveučilišta u Kaliforniji.

Tako su u Laponiji i dijelovima Sibira u lipnju također zabilježene rekordne vrućine, kao i u brojnim gradovima u Indiji, Pakistanu i Libiji. Predgrađa Tokija oblile su najjače kiša otkako su započeta mjerenja, a količina kiše koja obično na London padne u jednom mjesecu, ovog srpnja slila se na grad u samo jednom danu.