Europski parlament prošlog je tjedna usvojio novi Opći program djelovanja Europske unije za okoliš do 2030. godine, objavljeno je na stranicama tog tijela. Cilj programa je ubrzati tranziciju EU prema klimatski neutralnom, čistom, kružnom gospodarstvu, to jest gospodarstvu dobrobiti.

EAP (General Union Environment Action Programme, u prijevodu Opći program djelovanja EU za okoliš) je pravno obvezujući okvir razvoja politike EU koja je usmjerena na očuvanje okoliša te se primjenjuje još od ranih 1970-ih godina.

Ovaj novi, osmi po redu EAP vrijedit će do 31. prosinca 2030., a zastupnici Europskog parlamenta usvojili su ga s 553 glasa za, 130 protiv i sedam suzdržanih i time potvrdili dogovor koji je s Vijećem postignut u prosincu 2021. godine. Na ovaj način EAP su uskladili s Europskim zelenim planom.

Kako je navedeno na stranicama Europskog parlamenta, najnoviji EAP utvrđuje ovih šest prioritetnih područja djelovanja: ublažavanje klimatskih promjena kako bi se postigao cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030.godine; prilagodba na klimatske promjene, kretanje prema gospodarstvu koje planetu vraća više nego što uzima, stremljenje nultoj stopi zagađenja, među ostalim i na području štetnih kemikalija; zaštita, očuvanje i obnova bioraznolikosti te značajno smanjenje ključnih pritisaka na okoliš koji su vezani uz materijalni i potrošački otisak Unije.

Jedna od ključnih stavki novog EAP-a je i postupno ukidanje fosilnih goriva i subvencija štetnih za okoliš. Na tom će području, predviđa taj program, EU uspostaviti obvezujući zakonodavni okvir u sklopu kojeg će se pratiti napredak država članica u smislu ukidanja subvencija za fosilna goriva. Trebao bi se odrediti i krajnji rok za ukidanje javnog financiranja štetnih izvora energije, dok bi Europska komisija do 2023. godine trebala prezentirati metodologiju kojom bi se identificirale druge po okoliš štetne subvencije. Napredak država članica pratila bi Komisija, dok bi se na europskoj, nacionalnoj ali i lokalnoj razini uvele kazne pomoću kojih bi se smanjio rizik nepridržavanja europskih zakona koji se tiču okoliša.

"Osmi EAP čini ekonomiju dobrobiti prioritetnim ciljem za 2030. godinu. To je prvi takav slučaj u zakonima EU i riječ je o važnom koraku u odmicanju od opsesivnog, neodrživog fokusa na rastu BDP-a prema onome što nam je pandemija pokazala da je najbitnija stvar od svih: dobrobiti naših ljudi i planeta. To je pozitivan primjer sistemske promjene koja je nužna kako bi se postigao cilj o dobrom životu unutar ograničenja našeg planeta", istaknula je izvjestiteljica Grace O'Sullivan (Zeleni/EFA).