STAKLENIČKI PLINOVI

Za predviđeni porast emisija glavni su krivci gospodarstva u razvoju, poput Indije, Indonezije i država Latinske Amerike

 Darko Tomas/Cropix

Razine globalnih emisija stakleničkih plinova vjerojatno će doseći rekordne razine u sljedeće dvije godine. Nakon prošlogodišnjeg pada emisija, 2023. mogla bi nadmašiti neslavni rekord iz 2018. Tako tvrde, danas objavljene, prognoze Međunarodne energetske agencije (IEA).

IEA predviđa povećanje i proizvodnje električne energije iz ugljena za gotovo pet posto ove godine i dodatnih tri posto 2022., dok se kod proizvodnje struje na plin, koja je pala za dva posto u 2020. godini, očekuje porast za jedan posto u 2021. godini i gotovo dva posto u 2022. godini.

Prema IEA-ovom izvještaju, globalna potražnja za električnom energijom trebala bi ove godine porasti za gotovo pet posto i četiri posto 2022. godine, pri čemu se očekuje da će većina porasta doći iz azijsko-pacifičke regije, prije svega iz Kine i Indije. Izvještaj sugerira da će proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora, uključujući vjetar, solarnu energiju i hidroenergiju iduće dvije godine snažno porasti - za osam posto u 2021. i više od šest posto u 2022. godini, ali da će to biti dovoljno tek za približno polovicu predviđenog globalnog rasta potražnje za električnom energijom.

Za predviđeni porast emisija glavni su krivci gospodarstva u razvoju. Velike bogate ekonomije, poput SAD-a, država članica EU-a, Japana i Južne Koreje, ulažu u obnovljive izvore energije i na putu su da smanje svoje emisije. Ali zemlje poput Indije, Indonezije, države Latinske Amerike i drugih ekonomija u usponu zaostaju u ulaganjima u čistu energiju.

"Oko 90% od predviđenog rasta emisija dolazit će iz svijeta u razvoju, pa su investicije u zelenu energiju u tim dijelovima svijeta od presudne važnosti", poručio je Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne energetske agencije.

Podsjetimo, Europska komisija u srijedu je donijela niz prijedloga objedinjenih u klimatskom paketu pod nazivom "Fit for 55", a sve kako bi se do 2030. klimatskim, energetskim, prometnim i poreznim politikama te politikama o korištenju zemljišta smanjile neto emisije stakleničkih plinova za barem 55 posto u usporedbi s razinama iz 1990. Europa želi do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent i ostvariti europski zeleni plan, te je nužno to smanjenje postići u sljedećem desetljeću.

"Najveći trgovinski blok na svijetu, odnosno Europska komisija koja ga vodi, jasno je rekla da želi dubinske promjene, i kako je shvatila da nas planet upozorava kako ne možemo više ovako. Neke od reformi i prijedloga su zaista radikalni, i da mi je prije 10 godina netko rekao da će ih EU predložiti, ne bih mu vjerovala. Ja apsolutno podržavam održivi smjer EU i nemam problem da me se radi tog smatra „zelenim“ radikalom, bolje i to nego da me se budući unuci srame jednog dana", kazala je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, Biljana Borzan.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 10:20