Je li moguć život bez plastike? Na to pitanje magistar ekologije i zaštite prirode Mihael Gamulin, rukovoditelj operativno-tehničkih poslova u društvu Komunalno Stari Grad d.o.o odgovara kako plastika kao višekratni proizvod predstavlja puno manji problem od jednokratne plastike.

- Jednokratna plastika je većinom sitna i lako dospijeva u more gdje se razlaže u mikroplastiku koja se akumulira u morskim organizmima. Mislim da je život na području grada Staroga Grada moguć bez jednokratne plastike, te se nadam, ovisno o uspješnosti projekta da će Grad Stari Grad i Općina Sali poslužiti kao primjer drugim otočnim zajednicama kako bi svi skupa dali doprinos zaštiti mora i morskog života – ističe Mihael Gamulin, mag. oecol. et prot. nat.

Stari Grad d.o.o. sudjeluje u projektu "Za hrvatske otoke bez plastike", a nositelj ovog eko-projekta je Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, u partnerstvu sa Gradom Starim Gradom, Općinom Sali i Zelenom akcijom, te u suradnji sa SMILO i Inicijativom za Zlarin bez plastike. Udruga Sunce započela je s provođenjem projekta „For plastic free Croatian Islands“ 1. listopada 2020., a završna konferencija će se održati u rujnu 2022. godine.

'Ljevak za plastiku'

- Starogradski zaljev je otvoren prema maestralu koji svakodnevno puše u popodnevnim satima, naročito ljeti, što ga pretvara u svojevrstan lijevak za prikupljanje plastike na obali – kazuje nam Mihael Gamulin govoreći o situaciji na terenu.

Komunalno Stari Grad d.o.o. ima zaposlenog djelatnika koji brodicom svaki dan prikuplja otpad s tamošnjih obala i plaža te vodi evidenciju o količini prikupljenog otpada. Čak 95 posto tog otpada je plastika. Nekoliko puta godišnje organiziraju se i akcije čišćenja podmorja u suradnji s lokalnim ronilačkim klubovima.

Jedno od pitanja koje smo uputili Mihaelu Gamulinu bilo je o tome koliko se otpad može pripisati domaćima i gostima koji stižu na Hvar, a koliko ga donosi more.

- Domaći stanovnici uglavnom pozitivno reagiraju na odvajanje otpada te ga na pravilan način u suradnji s Komunalnim društvom zbrinjavaju. Moje mišljenje je da će stalan stanovnik otoka puno više obratiti pozornost na čistoću plaža i obale od onog koji dolazi na odmor, čast izuzetcima koji dolaze iz uređenijih zemalja te svoju praksu u vidu zaštite okoliša provode i na odmoru – kaže Gamulin.

Dodaje kako je teško djelovati na otpad koji stiže na obalu pod utjecajem morskih struja i vjetra.

- Problem tog otpada je na globalnoj razini a pokušava se riješiti na lokalnoj razini. Luka Stari Grad druga je luka po kapacitetu priveza u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Kad uz to dodamo da je starogradski zaljev sam po sebi porat (mjesto sigurnog veza u slučaju lošijeg vremena) s nekoliko popularnih uvala za sidrenje dođemo do velikog broja nautičara. Iako vjerujemo da je većina nautičara odgovorna i da im je u cilju da plove čistim morem, nalazimo veće količine otpada na morskom dnu u uvalama popularnim za sidrenje – kaže naš sugovornik.

For Plastic Free Croatian Islands”

Kad je riječ o ciljevima u provedbi projekta “For Plastic Free Croatian Islands”, u Starom Gradu glavna su očekivanja potaknuti i educirati lokalno stanovništvo na odvajanje otpada te na korištenje zamjenskih proizvoda za jednokratnu plastiku.

- Očekujemo da će lokalno stanovništvo poduprijeti projekt te izaći u susret nadolazećim promjenama. Također ovim putem pozivamo građane ukoliko plastiku s obala skupljaju u privatnom angažmanu ili primijete veće količine plastike nakupljene na obali da kontaktiraju Društvo Komunalno Stari Grad d.o.o. kako bi otpad bio zbrinut na pravilan način – napominje Mihael Gamulin.

Kako otočani gledaju na ovaj projekt? Koliko znaju o njemu?

- Projekt je tek u startnoj fazi te edukacija i lokalna kampanja tek započinje. Možemo samo reći da su građani do sad dobro prihvatili postojeći sustav za odvajanje otpada te se reciklabilni otpad u Starome Gradu kupi putem zelenih otoka te sustavom "od vrata do vrata" u dijelu grada na kojem je to moguće – kaže Mihael Gamulin.

Kako nas je informirala Tea Kuzmičić Rosandić, voditeljica projekta “For Plastic Free Croatian Islands” u Udruzi Sunce, do sada je u sklopu projekta napravljena analiza trenutnog stanja gospodarenja otpadom u Starome Gradu i Općini Sali. Trenutno se priprema i Akcijski plan za svaku zajednicu, koji bi trebao biti potpisan početkom jeseni, a koji obuhvaća provedbu mjera i aktivnosti u cilju smanjenja dospijevanja plastičnog otpada u okoliš i onečišćenja mora plastičnim otpadom projekta.

Ciljevi projekta

Kako je istaknula Tea Kuzmičić Rosandić, opći cilj projekta je doprinijeti smanjenju upotrebe jednokratne plastike, kao i smanjenju onečišćenja plastikom u Jadranskom pa stoga i Sredozemnom moru, implementacijom mjera održivog gospodarenja otpadom koje se temelji na principima “smanji, ponovno koristi, recikliraj”.

Plastika čini 80 posto morskog otpada u svijetu, a čak osam milijuna tona plastike ulazi u oceane i mora.

U Europi svake godine, kako je navedeno na portalu Europskog parlamenta, nastane 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30 posto prikuplja radi recikliranja, a dio se izvozi u strane zemlje. Ostatak završi u odlagalištima, spalionicama ili kao otpad u okolišu čime se zagađuju šume, plaže, rijeke i mora.

Europski parlament traži da plastična ambalaža bude prikladna za recikliranje na tržištu EU-a do 2030., reciklažu minimalnih količina određenih plastičnih proizvoda te uspostavljanje standarda reciklaže.

U lipnju 2019. donesena Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš kojom se želi spriječiti i smanjiti utjecaj određenih plastičnih proizvoda na okoliš, posebno vodeni okoliš, i na zdravlje ljudi te promicati prelazak na kružno gospodarstvo s inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima te time ujedno doprinijeti učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

Države članice morale su do 3. srpnja ove godine osigurati da se određeni plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu više ne stavljaju na tržište EU-a.