Kad čujete kako živi i radi Hrvoje Bota, diplomirani inženjer arhitekture i direktor društvenog poduzeća “Održivo” iz Splita, možete na jednom primjeru vidjeti kako se potiče bioraznolikost, kružno gospodarstvo, strategija “od polja do stola”, borba protiv klimatskih promjena, korištenje obnovljivih izvora energije i još puno drugih elemenata koji se mogu svesti pod zajednički naziv zeleno i održivo.
U skladu sa svojom životnom filozofijom, a to znači u skladu s prirodom, Hrvoje Bota djeluje i privatno i poslovno.
Njegov ured za permakulturni dizajn, arhitektonsko projektiranje i urbanističko planiranje, usmjeren je na društveno i ekološki savjesno poslovanje i projektiranje životnog okoliša, a osim što je prostor u kojem je taj ured smješten napravljen od prirodnih materijala i ispunjen zelenilom, Hrvoje je proteklih godina svoje znanje i želju za zdravim životom i zdravom hranom utkao i u uzgoj tradicijskih sorti u vrtu roditelja njegove supruge u mjestu Aržano. Sa suprugom Ivanom, inače diplomiranom pravnicom koja također radi u tvrtki “Održivo”, uzgajao je sorte, koje su nekad uzgajali naši stari, od kojih su neke s vremenom bile prepuštene zaboravu.
Sad je otišao korak dalje. U Krušvaru, na području Grada Trilja, kupili su zemlju i grade regenerativnu mikrofarmu za biointenzivnu proizvodnju povrća, projektiranu prema načelima permakulturnog dizajna.
- Da bi farma bila regenerativna mora regenerirati bioraznolikost, mikrobiologiju tla, poboljšavati hidrološke cikluse, spremati ugljik iz atmosfere, te razvijati lokalnu ekonomiju. Biointenzivan uzgoj podrazumijeva uzgoj na standardiziranim gredicama. Ideja je da se ekološka proizvodnja maksimizira. Gleda se kako djelovati okolišno, zdravstveno i ekonomski – pojašnjava Hrvoje Bota.
Takvih farmi malo je u Hrvatskoj, a njegova je, što zna, među prvima u Dalmaciji. Širina gredica je 75 cm, a na istoj površini mogu biti dvije do četiri berbe godišnje. Svakih 10 do 12 metara je zasađeno neko stablo.
- Proizvodnja je bazirana na povrću, standardiziranim gredicama prema modelu "market gardena". Voćke i bobičasto voće smo posadili prema agrošumskim praksama, uz povrće koje je u gredicama. Gledali smo da bude svega, pa smo posadili pistaćo, kesten, orah, breskvu, trešnju, marelice, višnju, jabuke, šipak...- kazuje Hrvoje Bota.
Kompleks u Krušvaru je stambeno-gospodarski, a sve se gradi od prirodnih materijala. Kuća, koja će biti novi dom njegove obitelji, je od konoplje. Točnije, izgrađena je od betona od konoplje i vapna, poznatog pod nazivom "hempcrete" ili konobeton. Prva je to kuća od konoplje u Dalmaciji.
- Drvena konstrukcija kuće je s ispunom od hempcrete-a, pregradni zidovi su izvedeni panelima od slame, obloga terase stambenog dijela je od drva dok se na gospodarskom dijelu koristi reciklirana opeka i kamen – objašnjava nam Hrvoje i dodaje kako je konobeton najbolji za gradnju, okoliš i kvalitetno stanovanje.
-Izvrstan je izolator, veže CO2 i ima negativnu emisiju.Vapno ga štiti od gljivica, otpušta vlagu. Uglavnom, to je prirodni materijal koji je bolji za okoliš i zdraviji za ljude – govori Hrvoje o značajkama konobetona.
Kaže kako u Europi ima već nekoliko proizvođača, kod nas ima nekoliko startupa u toj proizvodnji.
Ističe i kako su zahvalni Igoru i Slobodanu iz tvrtke Konopack Srbija na edukaciji i stručnom mentorstvu o tehnikama gradnje konobetonom u teoriji i praksi.
U gospodarskom dijelu je staklenik/rasadnik, praonica, alatnica, sprema i gospodarska terasa dok je u stambenom dijelu ovog kompleksa kuća s 3 sobe i stambenom terasom. Tu je i otvorena akumulacija, odnosno prirodno jezerce u koje se skuplja kišnica, te sjenica i kućica za igru. Kuća je energetski održiva, što je postignuto pasivnim dizajnom.
-Na krovu kuće je solarna elektrana od 5 kW s toplinskom pumpom, a imamo i dogrijavanje kaminom na biomasu te pasivno hlađenje korištenjem mase tla. Cijela kuća je okrenuta prema suncu tako da će zimi to sunce grijati, a ljeti dolazi do izražaja zelena fasada i zelenilom natkrita terasa ispod koje je gustirna od 100 kubika u koju sakupljamo kišnicu. Sve do doprinosi energetskoj održivosti kuće – pojašnjava nam Hrvoje.
Kaže kako su već organizirali i dvije radionice, jednu o biokompostiranju, drugu o gradnji od konoplje. Želja im je dijeliti znanje, a interesa ne manjka. Bilo je i ljudi koji su dolazili iz daljega kako bi volontirali i sudjelovali u gradnji kuće od konoplje. S radionicama će nastaviti i u budućnosti.
Još malo pa će sva gradnja i opremanje biti gotovo. Obitelj Bota imat će što pokazati o tome kako živjeti zeleno i održivo.
- Naš je cilj postići kruženje tvari – ističe na kraju Hrvoje Bota. U tome uspijeva.
S obzirom na prvu rečenicu ovog teksta, mogli bismo se osvrnuti na više EU politika koje vode do cilja klimatske neutralnosti zacrtane 2050. godine, a kojima svjedoči i primjer iz Krušvara. Ali evo samo nekih podataka iz rezolucije Europskog parlamenta od 20. listopada 2021. o strategiji „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav, koja je u središtu europskog zelenog plana.
Između ostaloga naglašeno je kako dobro zdravlje tla poboljšava sposobnost zemlje da proizvodi hranu, filtrira vodu i apsorbira ugljik, a time doprinosi ne samo stabilizaciji klime nego i osiguravanju sigurnosti opskrbe hranom, obnavljanju biološke raznolikosti, zaštiti naših poljoprivrednih zemljišta i izgradnji zdravijeg prehrambenog sustava. Isto tako, istaknuto je da bi regenerativna poljoprivreda kao pristup proizvodnji hrane i upravljanju zemljištem mogla ublažiti te izazove pomažući u prelasku prema visokootpornom poljoprivrednom sustavu koji se temelji na odgovarajućem upravljanju zemljištem i tlom.
