Europska komisija je 25. ožujka 2021. objavila akcijski plan EU-a za ekološku poljoprivredu, koji je najavljen u strategiji „od polja do stola” i strategiji za bioraznolikost, a u kojemu je Komisija postavila cilj da udio poljoprivredne površine EU-a bude namijenjen ekološkom uzgoju i predvidjela znatno povećanje ekološke akvakulture do 2030.

O tom planu danas glasa Europski parlament u Strasbourgu, a jedan od glavnih zaključaka je kako ekološki uzgoj hrane ima ključnu ulogu u razvoju održivog prehrambenog sustava zahvaljujući proizvodnji visokokvalitetne hrane s malim utjecajem na okoliš.

Plan sadrži mjere za povećanje uzgoja i potrošnje eko-hrane, za njega je ispred eurosocijalista zadužena hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan.

- Mali zeleni list sa zvjezdicama na etiketi označava eko-hranu u EU i proizvodu značajno diže cijenu. Skuplji je jer ga je teže proizvesti i jer su troškovi proizvodnje veći. Građani koji su spremni izdvojiti više novaca za ekološku hranu moraju znati kako im EU tom oznakom jamči kako je ona stvarno ekološki uzgojena. Građani kupuju eko-hranu radi životnog stila, ali neki i radi zdravstvenog stanja, odnosno bolesti. Varanje takvih ljudi je ravno trovanju i zato sustav kontrole i certifikacije mora biti učinkovit i strog - upozorila je Borzan, koja je u izradi akcijskog plana sudjelovala putem amandmana.

Dodaje kako EU bilježi znatan i stalan rast ekološke proizvodnje te povećanje površina pod ekološkim uzgojem, no konzumacija takvih proizvoda raste puno brže na bogatijem zapadu EU nego na istoku, što vrijedi i za Hrvatsku. Jedna od mjera kojima se može promovirati veća potrošnja ekološke hrane je snižavanje stope PDV-a na takve proizvode, što je u nadležnosti država članica.

- Stječe se dojam da rast površina pod eko uzgojem u Hrvatskoj ne prati adekvatna proizvodnja takvih proizvoda, posebice onih s dodanom vrijednošću. To bi značilo da se u RH za eko-uzgoj daju velike i sve veće potpore koje zapravo rezultiraju s malo stvarne eko-proizvodnje. Primjenom akcijskog plana to bi se trebalo promijeniti, no to će, kao i uvijek, ovisiti o spremnosti nadležnih tijela i organizacija da ga provedu kod nas – kazala je Borzan.

Osim koristi za okoliš, konzumacija ekološke hrane, proizvedene bez ili uz minimalno tretiranje kemijskim sredstvima, ima pozitivan učinak na ljudsko zdravlje. Istraživanja koja prate veze između prehrane i zdravstvenog stanja to nedvojbeno pokazuju.

- Znanstvena studija provedena u Francuskoj na 70 tisuća ispitanika u razdoblju od pet godina je pokazala kako je učestalost raka znatno manja kod konzumenata eko-hrane nego kod onih koji je ne jedu. Na primjer, u skupini ljudi koji češće jedu ekološko voće i povrće, meso ili sir učestalost pojave ne-Hodgkinova limfoma manja je za čak 86 posto! U Hrvatskoj godišnje od raka oboli oko 25 tisuća ljudi, a prema istraživanju kvalitetnijom i zdravijom prehranom bi se moglo spasiti njih više od 6 tisuća - ističe Borzan.

Akcijski plan upozorava kako su hitno potrebni istraživanje i inovacije kako bi se prevladala ograničenja u ekološkoj poljoprivredi, kao što je dostupnost ekološkog proteinskog krmiva, vitamina, sredstava za zaštitu bilja, gnojiva i genetičkih resursa, te kako bi se potaknulo ispunjavanje očekivanja društva u pogledu dobrobiti životinja i učinkovitog korištenja resursa.

Kako je navedeno u izvješću Europskog parlamenta, Akcijski plan podijeljen je na tri međusobno povezane osi s pomoću kojih bi se trebale ostvariti ambicije u pogledu ciljeva održivog razvoja utvrđenih u zelenom planu: 1. poticanje potražnje i osiguravanje povjerenja potrošača; 2. poticanje prelaska na ekološku proizvodnju i jačanje cijelog lanca vrijednosti; 3. poboljšanje doprinosa ekološkog uzgoja održivosti.

Tri osi poduprijet će se s pomoću 23 mjere, pri čemu će se nastaviti neke od mjera akcijskog plana za ekološku poljoprivredu za razdoblje 2014. - 2020. te predložiti niz novih mjera i mobilizirati različiti izvori financiranja. Predviđena je revizija na sredini razdoblja provedbe akcijskog plana 2024. godine te je uspostavljen „Dan ekološke proizvodnje EU-a” koji će se obilježavati 23. rujna.

Ukupna poljoprivredna površina EU-a namijenjena za ekološki uzgoj povećala se 2019. na 13,8 milijuna hektara i trenutačno čini 8,5 % ukupne korištene poljoprivredne površine u EU-u. Opseg ekološke proizvodnje znatno se razlikuje među državama članicama i varira između 0,5 % i 26 % poljoprivredne površine namijenjene ekološkom uzgoju. Za ostvarivanje cilja EU-a u pogledu udjela ekološkog uzgoja do 2030. potrebno je ostvariti znatan rast u sektoru ekološke proizvodnje u samo osam godina, što državama članicama predstavlja izazov jer moraju prilagoditi svoje ambicije u pogledu ekološkog uzgoja, istaknuto je u izvješću EP-a.