OTKRIJTE KAKO SE PRAVILNO GOVORI I PIŠE! Tri priručnika koji nude odgovore na sva vaša jezična pitanja

Jezično savjetništvo u Hrvata ima dugu i plodnu tradiciju od 1904. godine, kad je objavljena knjiga V. Rožića „Barbarizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku“. Od te godine do danas objavljen je niz jezičnih savjetnika, a jezično je savjetništvo jedna od stalnih i važnih djelatnosti Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Jezični savjeti i upiti upućeni Odjelu za hrvatski standardni jezik poslužili su kao građa za tri savjetnika nastala u Institutu: „Jezični savjetnik s gramatikom“ skupine autora objavljen 1971. godine, koji je uredio Slavko Pavešić, „Hrvatski jezični savjetnik“ skupine autora objavljen 1999. godine, „Jezične savjete“ Lane Hudeček, Milice Mihaljević i Luke Vukojevića objavljene 2010. godine. Godine 2014. pokrenut je znanstveno-popularni časopis „Hrvatski jezik“, u kojemu se nalazi i rubrika „Lektorske bilješke“, u kojoj se donose jezični savjeti, a 2015. portal „Bolje je hrvatski!“ na adresi bolje.hr, na kojemu se uz kratko objašnjenje donose hrvatske zamjene za strane riječi, u pravilu anglizme. I u „Hrvatskome pravopisu“ Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje nalazi se dio Savjeti, u kojemu se, kako bi se izišlo ususret korisnicima, donose savjeti povezani s primjerima iz teorijskoga dijela „Hrvatskoga pravopisa“.

Potreba za jezičnim savjetom nastaje kad se pojavi jezična nedoumica, tj. pitanje koju je od dviju ili više istorednih jedinica bolje upotrijebiti. Takve se nedoumice pojavljuju svakodnevno, a o tome svjedoči neprekidno zanimanje javnosti za hrvatski standardni jezik obuhvaćeno pitanjima: Je li u njemu bolje upotrijebiti ovu ili onu jedinicu? Koja mu jedinica kao sustavu pripada? Kakav je odnos među tim jedinicama? Takva se pitanja prepoznaju, primjerice, u nedoumici o tome u kakvu se odnosu nalaze pridjevi dijetalni, dijetni, dijetetski i dijetetički, razgraničuju li se značenjski i pripadaju li svi standardnomu jeziku, pripada li mu imenica biciklista ili imenica biciklist, kojega su roda pokrate i kako se sklanjaju, razlikuje li se dobro došao i dobrodošao i kako, izvodi li se od imenice porez pridjev poreski ili porezni.

I ovaj mali broj primjera pokazuje da mjesta za postavljanje pitanja o inačicama ima na svim jezičnim razinama, npr. na glasovnoj razini (zaseok ili zaselak), na razini oblika (pripada li 3. lice množine zaspu glagolu zaspati ili glagolu zasuti), na tvorbenoj razini (psihologica ili psihologinja), na razini spojeva riječi (nasuprot kuće ili nasuprot kući) te na razini riječi (big data ili veliki podatci, posjeta ili posjet, odgoditi ili odložiti). Veliko i stalno zanimanje javnosti upravo za takva pitanja koja svakodnevno dobivaju zaposlenici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje bilo je poticaj za nastanak knjige „555 jezičnih savjeta“, koja uskoro izlazi iz tiska.