555 JEZIČNIH SAVJETA

AUTORI OTKRIVAJU KAKO JE NASTAO HIT-PROIZVOD 'Naš jezični savjetnik izbacit će iz govora tuđice puzzle, event, outsourcing, backup...'

Goranka Blagus Bartolec, Lana Hudecek, Željko Jozić, Ivana Matas Ivanković i Milica Mihaljević.
 Darko Tomaš / CROPIX

Ako dadilja obično označava ženu koja se brine o djeci u obitelji kod koje je zaposlena, koju onda riječ koristiti kad govorimo o muškarcu na istome poslu?

Još bolje, kako nazvati ženu koja obavlja posao drvosječe?

Nije tu potrebno puno mozgati, uvjeravaju jezičari. Jer, ona je također drvosječa, kao što je i on dadilja. Vrijedi li onda isto za vezilju? Pa je i on vezilja? Eh, u toj varijanti ipak nastupa - vezilac, i to po logici ličilac, ronilac, varilac...

Na kioscima Tiska od jučer je u prodaji novo izdanje Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje “555 jezičnih savjeta”. Osim što donosi tradicionalne jezične savjete za izraze u kojima se najčešće griješi, novo izdanje donosi primjere pretvorbe ženskih zanimanja u muška i obrnuto. Treća skupina savjeta bavi se aktualnim anglizmima, odnosno njihovim hrvatskim inačicama.

Umjesto engleske riječi “clickbait”, u hrvatskom je bolje upotrebljavati hrvatski izraz poveznica mamac, a umjesto “cloud computing” oblačno računalstvo. Želi li se izbjeći popularni anglizam “coworking”, valja ga prevesti kao suradni prostor, a u varijanti da baš moramo prevesti još izraz “craft pivo”, bit će to zanatsko pivo.

upiti građana Tako barem u knjizi “555 jezičnih savjeta” predlažu autori Goranka Blagus Bartolec, Lana Hudeček, Željko Jozić, Ivana Matas Ivanković i Milica Mihaljević.

- Dio našeg posla u Institutu za hrvatski jezik jest da svakodnevno odgovaramo na upite građana o pravilnom pisanju, a niz tih upita primamo od učitelja i nastavnika iz škola, učenika i njihovih roditelja i studenata. Jednog je oca, primjerice, strašno mučilo ime njegova sina na školskoj pohvalnici. Poželio je da su u školi napisali da je pohvalnica za Niku, a ispalo je Niki. Očito ga je mučilo da ne ispadne da je dječak djevojčica - smije se Goranka Blagus Bertolec, dok Željko Jozić, ravnatelj Instituta, presuđuje:

- Roditeljske ovlasti nad imenom djeteta prestaju s nominativom.

Zanimanje javnosti upravo za takva pitanja bio je poticaj za nastanak knjige “555 jezičnih savjeta”.

Ipak, novi jezični savjetnik, upozorava Jozić, ne propisuje, nego savjetuje. A savjet se može i ne mora prihvatiti. Knjiga je ponajprije prirodan nastavak jezičnog savjetništva u Institutu, u kojem je prvi jezični savjetnik nastao još prije 45 godina.

- I taj nam je savjetnik, čiji je glavni urednik bio Slavko Pavešić, bio u mnogim elementima vodilja u radu. Naime, kratki i jezgroviti savjeti, s jasnim i aktualnim primjerima danas su, čini mi se, potrebniji nego ikad. Više nego dobre reakcije čitatelja naših kratkih savjeta koje smo objavljivali uz Jutarnji list prije mjesec dana, ali i proljetos u vrijeme Mjeseca hrvatskoga jezika, potiču nas da i dalje izlazimo ususret govornicima hrvatskoga jezika i pružamo im ono što žele čitati, saznati i naučiti. To je, uostalom, i jedna od osnovnih zadaća Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji na taj način ostvaruje i svoju društveno odgovornu ulogu - objašnjava Jozić.

Hrvatske zamjene

Ako pitate Milicu Mihaljević, njoj je najveća vrijednost knjige “555 jezičnih savjeta” u tome što se predlažu hrvatske zamjene za strane riječi i tuđice koje su neprilagođene ušle u uporabu u hrvatskome jeziku, poput “all-inclusive”, attachment, backstage, backup, coworking, downloadati, event, outsourcing, puzzle, uploadati...

- Zbog prekomjerne uporabe riječi i sveza iz engleskoga jezika za koje mnogi govornici hrvatskoga jezika ni ne znaju što znače, pokrenuli smo i portal Bolje je hrvatski (bolje.hr), na kojem se svaki mjesec predlažu zamjene za pet neprilagođenih engleskih riječi ili sveza - objašnjava Mihaljević i naglašava da su hrvatske zamjene prije svega prijedlozi za koje autori smatraju da su primjereniji za uporabu u neutralnoj standardnojezičnoj komunikaciji.

No, zašto tražiti inačice ako su se te riječi već toliko uklopile u svakodnevni govor?

- Jer se značenje svake strane riječi i tuđice može jednako dobro izraziti i na hrvatskome jeziku. Predlaganjem hrvatskih zamjena nadamo se pridonijeti njegovanju hrvatskoga standardnog jezika, jačanju svijesti o važnosti njegova očuvanja i podizanju jezične kulture - odgovara M. Mihaljević.

U knjizi je, nastavlja Mihaljević, posebna pozornost posvećena i nazivima vršitelja/vršiteljica radnje, nositelja/nositeljica zvanja, zanimanja, vojnih činova itd.

- S jedne se strane daju odgovori na to kako se naziva žena koja obavlja posao ličioca, žena koja roni, žena koja je kapetan korvete, žena koja na utakmici zabija golove, žena koja je silom zadržana i svojim životom jamči da će zahtjevi otmičara biti ispunjeni ili žena koja obavlja posao mornara, a s druge kako se naziva muškarac koji je završio školu za primanje, muškarac koji obavlja posao vezilje, tkalje, hostese, dadilje itd. - nabraja.

Lana Hudeček naglasak stavlja na praktičnost: u “555 jezičnih savjeta” daju se kratki savjeti u kojima se ne objašnjavaju opširno razlozi zbog kojih se prednost daje nekoj od inačica.

- Savjeti se daju na temelju jasno određenih načela, među ostalim i zato da bismo odgovorili na pitanje koje se često postavlja o tome na temelju kojih se kriterija jednoj jezičnoj jedinici daje prednost pred drugom. To su načelo sustavnosti, autohtonosti, tradicijsko načelo, načelo primjerenosti određenomu funkcionalnom stilu, načelo produktivnosti, proširenosti u upotrebi i poštovanja razvojnih tendencija - nabraja autorica.

Duga tradicija

Tako se, primjerice, na temelju tradicijskog načela prednost daje jedinici koja u standardnome jeziku ima dulju tradiciju. Na primjer, obliku sestrina pred oblikom sestrinoga, glagolu koristiti se s dopunom u instrumentalu pred glagolom koristiti s dopunom u akuzativu).

Preporukama u knjizi “555 jezičnih savjeta” obuhvaćeni su problemi na svim jezičnim razinama - od pravopisne do rečenične - koji korisnicima nameću dvojbu o tome što je bolje ili pravilnije upotrijebiti.

Goranka Blagus Bartolec ističe zato da se u svakom savjetu prvo objašnjava problem i tumači zašto neka jezična jedinica ne pripada sustavu hrvatskoga standardnog jezika, a potom se navode primjeri pogrešne ili nepreporučene upotrebe koji se upućuju na primjere pravilne ili preporučene upotrebe.

- Savjeti donose preporuku o pisanju maloga ili velikoga početnog slova, primjerice sveti/Sveti, mjesec/Mjesec, papa/Papa, sklonidbi pojedinačnih riječi i imena ili višerječnih izraza i imenskih formula - je li genitiv imenice Mia Mie ili Mije, je li pravilno grada Križevci ili grada Križevaca. Nadalje, pravilnim glagolskim oblicima poput volio ili voljeo, rečeničnim sastavnicama (iza kako ili nakon što), a u mnogim se savjetima objašnjavaju značenjske razlike među riječima sličnoga izraza (goveđi ili govedski, kožni ili kožnat) ili preporučuje upotreba neke riječi ili izraza (izuzetak/iznimka, iza blagdana/ nakon ili poslije blagdana), nabraja Goranka Blagus Bartolec.

Prelistavanje

Ivana Matas Ivanković savjetuje, pak, da knjigu ne treba čitati od početka do kraja, nego se prelistavanjem korisnik može zaustaviti na stranici koju želi i odabrati savjet koji želi.

- U tome će mu pomoći kratak naslov u kojem je istaknut problem obrađen u savjetu, a često je u njemu sažet i sam sadržaj savjeta. Uz pojedine savjete primjeri su istaknuti u posebnome okviru. Kako smo se trudili da naslovi budu što kraći i informativniji, oni nisu mogli obuhvatiti sve što se u savjetu nalazi, kaže Matas Ivanković.

Recenzentica knjige Ankica Čilaš Šimpraga ocjenjuje da knjigu krase stručnost, znanstveno utemeljena argumentiranost, poštovanje tradicije jezičnoga savjetovanja, aktualnost, dobro usklađena metodološka usustavljenost i kreativnost, pa se toplo preporučuje svim govornicima hrvatskoga jezika.

Marko Alerić, također recenzent, za jezični priručnik “555 jezičnih savjeta” napisao je pak da je riječ o iznimno potrebnom priručniku koji na jednostavan i zanimljiv način omogućuje bolje upoznavanje i funkcionalno ovladavanje hrvatskom jezičnom normom.

“Njime se izravno i neizravno potiče jačanje svijesti o potrebi trajnoga ovladavanja jezičnim djelatnostima, omogućuje njihovo ovladavanje i pomaže razumljivosti, pravilnosti i jasnoći u govorenoj i pisanoj komunikaciji”, navodi Alerić u recenziji.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 05:37