TikTok uči mlade kako promijeniti svoj stav prema poslu - je li to dobro za njihovu karijeru?

Umjesto toga, pojavljuju se trendovi koji naglašavaju granice, sporiji tempo rada i redefiniciju onoga što znači biti uspješan zaposlenik u modernom radnom okruženju.

U posljednjih nekoliko godina društvene mreže, a posebno TikTok, postale su važno mjesto ne samo zabave nego i oblikovanja stavova o radu i karijeri. Među trendovima koji su privukli pozornost poslodavaca i analitičara tržišta rada nalazi se “Bare Minimum Mondays”, praksa koja sugerira da se ponedjeljkom radi samo ono nužno. Iako se na prvi pogled može činiti kao prolazni internet fenomen, riječ je o dijelu šire promjene u odnosu prema radu koja se razvija od povratka u urede nakon razdoblja rada od kuće.

Odgovor na povratak u urede nakon rada od kuće

Trendovi poput “Bare Minimum Mondays” i koncepta “quiet quitting” počeli su se širiti na TikToku oko 2022. godine, u razdoblju kada su se mnoge tvrtke počele vraćati na tradicionalne modele rada nakon godinu ili dvije rada na daljinu. Tijekom pandemije i rada od kuće mnogi su zaposlenici iskusili fleksibilnije radne uvjete i veću kontrolu nad privatnim vremenom, dok je povratak u ured za dio radne snage značio povratak intenzivnijem ritmu, većem broju sastanaka i strožem nadzoru produktivnosti.

Karlo Krznarić, HR Manager u TikTok-first agenciji Crew Media koja radi full remote na području Hrvatske i inozemstva, potvrđuje:

“Trendovi uvijek idu u valovima, pa tako i u radnoj kulturi. Generaciju koja je bila jako usmjerena na rad, produktivnost i karijeru sasvim prirodno mijenja nova generacija koja ide u drugom smjeru. Iako će starije generacije reći da mladi ništa ne rade, svaka generacija ima svoj vlastiti identitet i svoje prioritete.”

“Bare Minimum Mondays” u tom se kontekstu pojavio kao svojevrsni odgovor. Ideja je jednostavna: ponedjeljak se ne tretira kao dan maksimalne produktivnosti, nego kao početak tjedna u kojem se odrađuju samo osnovni i nužni zadaci.

TikTok kao katalizator promjene radne kulture

TikTok je imao ključnu ulogu u širenju ovog koncepta. Kroz kratke video formate, često u obliku osobnih ispovijesti, humorističnih prikaza uredskog života ili savjeta o postavljanju granica, mladi korisnici počeli su normalizirati ideju da stalna dostupnost i prekomjerni rad nisu nužan dio profesionalnog uspjeha.

U istom digitalnom prostoru paralelno se razvio i “quiet quitting”, pojam koji ne označava stvarni otkaz, nego svjesno ograničavanje radnog angažmana na ono što je definirano ugovorom. Oba trenda zajedno oblikuju narativ koji dovodi u pitanje tradicionalnu “hustle” kulturu.Što mlade generacije zapravo poručuju?

Za mlađe generacije, posebno generaciju Z i mlađe milenijalce, ovi trendovi ne predstavljaju nužno manjak ambicije, nego promjenu prioriteta. U fokusu su sve više ravnoteža između posla i privatnog života, mentalno zdravlje te jasnije granice između radnog vremena i slobodnog vremena. Posao se sve češće promatra kao izvor prihoda, a ne kao središnji dio identiteta.

Krznarić naglašava da je sasvim logično da mladi danas o svojim interesima i izazovima progovaraju upravo na TiKToku koji im je najbliži i najjednostavniji kanal:

“TikTok omogućava da se poruke običnih ljudi vrlo brzo prošire - ipak, važno je da mladi imaju pristup različitim mišljenjima online.”

Zato se na TikToku pojavljuju skečevi koji prikazuju upravo tu razliku između generacija:

Posljedice na tržištu rada i mobilnost zaposlenika

Ovakav pomak prema “minimum” pristupu radu često se kod mlađih zaposlenika ne pojavljuje iz početnog nezadovoljstva poslom, nego kao reakcija na prethodno iskustvo u kojem dodatni trud nije bio adekvatno prepoznat. Mnogi mladi radnici navode situacije u kojima su preuzimali više odgovornosti od onoga što je bilo u opisu posla, radili prekovremeno ili se kontinuirano dokazivali, bez da je to rezultiralo povišicama, napredovanjem ili jasnim priznanjem od strane poslodavca.

U takvom kontekstu, dio zaposlenika postupno odustaje od “extra mile” pristupa i prihvaća logiku quiet quittinga, odnosno rada isključivo unutar formalnih okvira radnog mjesta. Umjesto dodatnog angažmana koji nije prepoznat niti kompenziran, fokus se prebacuje na osnovne zadatke i očuvanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života. Na TikToku se već godinama pojavljuju videa u kojima zaposlenici daju primjere kako su komunicirali svoje frustracije svojim poslodavcima:

Nova ravnoteža između produktivnosti i osobnih granica

Iako poslodavci ove trendove ponekad interpretiraju kao pad angažiranosti, dio analitičara tržišta rada smatra da se radi o prilagodbi na promijenjena očekivanja zaposlenika. Nakon razdoblja intenzivnog rada od kuće i kasnijeg povratka u uredske modele, pitanje radnog opterećenja i granica postalo je izraženije nego ranije.

Krznarić ipak objašnjava:

“TikTok algoritam uvijek će ti ponuditi ono što ti se sviđa - ne smijemo misliti da su svi takvi i da se svi slažu s jednim valom mišljenja. Ne treba generalizirati i misliti da svi mladi razmišljaju jednako samo zato što se velik broj kreatora bavi tom tematikom. Za mlade je najbitnije da vide obje strane i da pronađu svoj balans i način rada koji im najbolje odgovara”.

U tom smislu, “Bare Minimum Mondays” i slični trendovi ne predstavljaju samo viralne pojmove s društvenih mreža, nego i signal šire transformacije odnosa prema radu. TikTok je taj proces ubrzao i učinio vidljivijim, ali promjena koja se događa nadilazi samu platformu i svodi se na redefiniciju produktivnosti u modernom radnom okruženju.