Tko će naslijediti Lagarde: Na čelo MMF-a sjeda 65-godišnja Bugarka Kristalina Georgieva?

U uži izbor potencijalnih nasljednika Christine Lagarde na čelu MMF-a ušla su tri kandidata: nizozemski ministar financija Jeroen Dijsselbloem, bugarska ekonomistkinja i izvršna direktorica Svjetske banke Kristalina Georgieva te guverner finske središnje banke i bivši povjerenik Europske komisije Olli Rehn. U prvoj rundi razgovora, koju je vodio francuski ministar financija Bruno Le Maire, koordinator izbornog procesa uime EU, u igri je bilo pet kandidata. Uz spomenutih troje, to su još bili španjolska ministrica ekonomije Nadia Calvino i portugalski ministar financija Mario Centeno.

Tko će u idućem mandatu voditi MMF, trebalo bi biti poznato već nakon 6. rujna, kada se zatvara aplikacijski proces. Odbor direktora MMF-a izvijestio je da će proces biti završen do 4. listopada, kada će i službeno biti potvrđeno ime novog čelnika. Mjesto je ostalo upražnjeno nakon nedavne ostavke Christine Lagarde, koja bi trebala preuzeti upravljanje Europskom centralnom bankom.

Dok je Svjetska banka već tradicionalno pod nazorom SAD-a, što potvrđuje i nedavno povjerenje mandata Amerikancu Davidu Malpassu, MMF vode Europljani. Ne bi li povećali izglede što većem broju kandidata, Francuzi su sugerirali da se ukloni dobno ograničenje, što bi bilo i potrebno u slučaju 65-godišnje bugarske ekonomistkinje Georgieve. Prema neslužbenim informacijama, ona je upravo i prvi izbor Francuske, koja smatra da bi Europljani trebali biti jedinstveni oko svog kandidata jer postoji i mogućnost da se ustaljena pravila kadroviranja izmijene. Francuska smatra da bi čelnu poziciju MMF-a trebala zadržati žena, a Georgievoj je dodatna prednost i to što dolazi iz istočnoeuropske zemlje.

Tko god da preuzme novu dužnosti, na čelo MMF-a dolazi u trenutku kada globalna ekonomija usporava. Rast američkog BDP-a u prvom tromjesečju iznosio je 2,1 posto, što je sporije nego što se očekivalo, a Federalne su rezerve, očekivano, smanjile kamatne stope za 0,25 posto, prvi put nakon 11 godina. Veliki izazovi čekaju i novog čelnika ECB-a: europski je BDP u drugom kvartal povećan svega 0,2 odnosno 1,1 posto na godišnjoj razini, dok je inflacija pala na 1,1, posto.