Na vrhu institucije

Bugarka na čelu MMF-a?: Ambiciozna, privilegirana, ali pričalo se da je kontraobavještajka

Kristalina Georgieva postat će dio najsnažnijeg ženskog trija u novijoj povijesti svjetske politike
Kristalina Georgieva, kandidatkinja za čelo MMF-a
 REUTERS

Kada je stigla vijest o mogućoj nominaciji Kristaline Georgieve, hiperambiciozne bugarske ekonomistice, za nasljednicu Christine Lagarde na čelnoj poziciji Međunarodnog monetarnog fonda, Steven Mnuchin, američki ministar financija nije ni pokušao sakriti američku suzdržanost prema takvom prijedlogu. “Zašto bi to uopće morao biti netko iz Europe, to nije zadano nikakvim pravilom”, rekao je.

Desetak tjedana kasnije, kada je iz Europske unije, ali i s vrha MMF-a stigla potvrda da je Georgieva jedini zajednički kandidat za vrh institucije, David Malpass, predsjednik Svjetske banke gdje je stigao po preporuci američkog predsjednika Donalda Trumpa, kojemu je bio ekonomski savjetnik u vrijeme kampanje, oglasio se čestitkom. “Vaš snažan osjećaj za vodstvo i vaše duboko financijsko znanje dodat će vrijednost svakoj instituciji kojoj se odlučite pridružiti”, zatvitao je i dodao: “S radošću očekujem nastavak naše suradnje u traženju jakih politika rasta i većem napretku širom svijeta.”

Svjetska politika

Kristalina Georgieva postat će dio vjerojatno najsnažnijeg ženskog trija u novijoj povijesti svjetske politike koji se upravo formira (ili kvarteta, uračunamo li u taj sastav politički sve slabiju, ali ipak izvanredno jaku, njemačku kancelarku Angelu Merkel): Ursula von der Leyen preuzet će 1. studenoga kormilo Europske komisije, istoga dana Christine Lagarde zamijenit će Marija Draghija u guvernerskoj fotelji Europske centralne banke.

Podrška ključnih članica

Točan datum dolaska Georgieve u MMF još nije određen, odbor guvernera tek je početkom rujna odobrio nužne statutarne izmjene (Georgieva je prošle godine napunila 66 godina, statutarni limit za funkciju šefa MMF-a dosad je bio 65), ali danas više nitko ne sumnja da će se to dogoditi jer Georgievu su kao jedinu kandidatkinju podržale sve ključne članice Fonda, uključujući i SAD, te Nizozemsku i Ujedinjenu Kraljevstvo čije je kandidate izgurala u izbornom postupku.

Protekle dvije godine Georgieva je provela kao izvršna direktorica Svjetske banke gdje se pokazala kao snažan pregovarač kada se izborila za 13 milijardi teško povećanje kapitala institucije u napornim pregovorima s Trumpovom administracijom (Trump je tražio da se “zavrne pipa” međunarodnim financijskim institucijama). U banci je opisuju kao “osobu za koju je vrlo teško raditi”, ali nitko nije ostao ravnodušan prema njenoj učinkovitosti i “nadljudskoj energiji”. Zato je i odigrala ulogu v.d. predsjednice banke u interregnumu između i Kima Yonga i Davida Malpassa i vjerojatno bi i postala predsjednica da to mjesto po nepisanoj tradiciji ne pripada Amerikancu (iako rođen u Južnoj Koreji, Kim Yong odavno ima američku putovnicu).

Na putu prema na vrhu MMF-a imala je punu podršku svoje prethodnice Christine Lagarde, ali i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji ju je snažno pogurao nakon što su dvije snažne članice EU, Njemačka i Nizozemska stale iza kandidature Nizozemca Jeroena Dijsselbloema, bivšeg predsjednika Eurogrupe.

Georgieva je u svijet visoke politike i financija stigla iz prilično privilegirane bugarske obitelji koja joj je omogućila više nego solidno obrazovanje. Odrastala je kao kći građevinskog inženjera koji je u vrijeme socijalizma bio zadužen za nadzor projekata državne cestovne infrastrukture (njegov djed bio je Ivan Karšovski, odvjetnik, novinar i revolucionar koji je u 19. stoljeću odigrao značajnu ulogu u formiranju bugarske države nakon oslobođenja od Otomanskog Carstva). Očeva bolest, koja je bila uzrok značajnom smanjenju obiteljskog prihoda, natjerala ju je da studira brže, ali i, kako je sama rekla u jednom od odnedavno učestalih intervjua, da ubrzano odraste. Pretvorila se u borca. Diplomirala je ekonomiju i sociologiju na Sveučilištu Karl Marx u Sofiji, gdje je i doktorirala 1986. s tezom o utjecaju ekonomskog rasta na okoliš u SAD-u. Nakon doktorata u Bugarskoj dio kasnih osamdesetih provela je na postdoktorskim studijima na Londonskoj školi ekonomije (LSE) i na bostonskom MIT-u, također baveći se temama zaštite okoliša i razvoja. To je dovelo do njezina prvog zapošljavanja u Svjetskoj banci 1993. godine, kao ekonomskog stručnjaka za održivi razvoj u odjelu za Europu i Srednju Aziju.

Tranzicijska Europa ne bi bila to što jest da se ambiciozna Georgieva nije našla pod optužbama da je tijekom svojeg boravka na studijima u inozemstvu radila za bugarske tajne službe kao kontraobavještajka podmetnuta budućoj političkoj eliti Europske unije i SAD-a koja je studirala na LSE-u i MIT-u. Bugarski mediji koji su se o tome raspisali 2016., u vrijeme kada je Georgieva bila potpredsjednica Europske komisije i razmišljala o kandidaturi za vrh Ujedinjenih naroda, pozivali su se na američke izvore, posebno na pensilvanijski think-tank Foreign Policy Research Institute. Iz tog doba potječu i optužbe da je njena obitelj bila povezana s konglomeratom Multigroup, što je navodno ostalo zabilježeno i u poruci američkog diplomata u Sofiji koju je objavio Wikileaks, koji Multigroup opisuje kao “najveće sjedište organiziranog kriminala u Bugarskoj”. Optužbe nisu potvrđene, a poveznica na stranicu američkog think-tanka gdje bi, po navodima bugarskih medija trebao biti članak o Georgievoj, dovodi do terminalne poruke “greška 404” (stranica se ne može pronaći).

Radna energija i veliko znanje

U Svjetskoj banci boravila je u dva navrata. Prvo od 1993. do 2010., kada ju je, nakon afere koja je skratila europsku karijeru bugarske povjerenice u Europskoj komisiju Rumjane Želeve, José Manuel Barroso na početku svojeg drugog mandata na čelu Komisije dovukao u Bruxelles uz pomoć tadašnjeg (i, nakon stanke, sadašnjeg) bugarskog premijera Bojka Borisova i predsjednika svjetske banke Roberta Zoellicka. Portugalac Barroso bio je impresioniran njezinom radnom energijom i širinom znanja, ali i socijalnom osjetljivošću atipičnom za financijske krugove.

“Ona je dobar komunikator i graditelj timova, ne uklapa se u tehnokratski profil kakav se često povezuje s MMF-om”, rekao je Barroso kada ju je predstavljao kao novu članicu svoje komisije. Pogriješio je, doduše, kada je njezin dotadašnji karijerni put povezao s MMF-om (dvije institucije, MMF i Svjetska banka susjede su u washingtonskoj četvrti Foggy Bottom), Svjetska banka kao razvojna institucija po prirodi je osjetljivija prema socijalnom pitanju i Georgieva je tamo produbila svoj, još u vrijeme studija zacrtan, smjer prema građenju politika održivog razvoja. Prvi posao u Europskoj komisiji bio joj je upravljanje portfeljem humanitarne pomoći, kasnije je vodila tim za planiranje proračuna Unije.

Kada je 2016. počeo lov na čelnu poziciju u Ujedinjenim narodima, Georgieva nije mogla suspregnuti svoju ambiciju. Već pomalo umorna od europske birokracije (komisiju je od 2014. vodio Jean-Claude Juncker, koji ju je postavio za izvršnu potpredsjednicu), ali i svjesna svojeg karijernog puta, snažnijeg i bogatijeg od karijere većine konkurenata, uključila se u utrku. Iako se približila vrhu, generalni tajnik UN-a na kraju je ipak postao António Guterres, Portugalac kojemu je, kao i nekad njoj, pomogao Barroso, svojedobno Guterresov nasljednik u premijerskoj fotelji Portugala, sada već šef europskih operacija bankarskog konglomerata Goldman Sachs.

Utrka za čelnu poziciju u UN-u pokazala se ipak korisnom za Georgievu jer je Svjetska banka tu pročitala da je ambiciozna i hipertalentirana Bugarka opet na dispoziciji. Pozvali su je da bude izvršna predsjednica Svjetske banke, po rangu odmah iza samog predsjednika, zadužena za vođenje operativnog biznisa institucije. Pristala je. Preuzela je posao početkom siječnja 2019. Dvije godine kasnije, kada je Kim Yong odstupio s mjesta predsjednika Svjetske banke, uz svoj posao, obavljala je i posao predsjednice do dolaska Davida Malpassa i njegova preuzimanja institucije. Tada se otvorilo mjesto na vrhu MMF-a.

Salva pohvala

U raspravi koja ju je dovela do pozicije jedine kandidatkinje EU za čelno mjesto u MMF-u mišljenja o njezinoj spremnosti za tu funkciju bila su često podijeljena. Neki su smatrali da nije dovoljno čvrsta, da joj nedostaje političke težine i da će, zato, bude li izabrana, bespogovorno slušati Emmanuela Macrona, koji joj je od početka najjači saveznik, ili bilo koga tko se nađe na politički snažnoj poziciji u EU, a pokaže se sklonim podržati ju, ili, zašto ne, Barrosa čije je “dužnica”, a koji sada zastupa interese Goldman Sachsa.

Većina je ipak priznala širinu njezina dosadašnjeg iskustva. Presudila je, vjerojatno, salva pohvala kojom ju je obasula Margrethe Vestager, jedna od politički najsnažnijih osoba u vrhu EU (europska povjerenica za tržišnu utakmicu, nova izvršna potpredsjednica komisije, a bila je i potencijalna kandidatkinja za predsjedničku poziciju). “Ona je izvanredna osoba, puna znanja i praktična. Ne boji se konflikta, ali ne ulazi u njih bez razloga. Ljudima s kojima je radila sviđala se jer nije samo identificirala probleme, nego je i na jasan način znala reći kako ih treba rješavati”, rekla je Vestager u jednoj od zadnjih, presudnih rasprava koje su se o smjeni na vrhu MMF-a vodile u vrhu EU.

Kada sjedne na vrh MMF-a neće imati vremena za uživanje u pobjedi. Globalni sustav ušao je u razdoblje velikih supstancijalnih promjena. Dijelom je to izazvano novom trumpovskom politikom ekonomskog neoprotekcionizma koja je u velikoj mjeri sudjelovala u globalnom usporavanju ekonomije, dijelom je riječ o autonomnim i autohtonim krizama u zemljama poput Argentine koja je dosad od MMF-a povukla 57 milijardi dolara zajma za spas od bankrota, prije nego što je zaronila prema novom. Koristit će joj njezino široko poznavanje ključnih globalnih igrača, koje, za razliku od mreža većine njenih protukandidata, seže daleko izvan granica “zapadnog svijeta” i uključuje značajan broj premijera, ministara financija i guvernera središnjih banaka u siromašnim džepovima svijeta s kojima se susretala tijekom svoje promjenama bogate karijere u Svjetskoj banci. Doda li se tome odličan uvid u mehanizam europske birokracije i osobno podrijetlo iz jedne od najsiromašnijih članica EU, Georgieva na vrh MMF-a stiže kao dosad najbolje upućena predsjednica i izvršna direktorica. Gledano s tog mjesta, jedina ambicija koja joj preostaje je reforma same institucije, a upravo to je u ovom trenutku MMF-u najpotrebnije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 15:19