Kad govorimo o otpadu, najčešće zamišljamo ono što ostane nakon što nešto iskoristimo. Ali mnogo otpada nastaje puno prije kante za smeće, kada proizvedemo pogrešno ili jednostavno više nego što nam je potrebno. U modi to može biti majica koja nikome ne pristaje kako treba, a u građevini materijal koji je ugrađen u konstrukciju samo zato što je tako najjednostavnije projektirati.
Upravo na toj ideji rade dva hrvatska deep-tech startupa, KROY i Metastruct. Prvi pomoću 3D modeliranja pokušava pomoći modnoj industriji da preciznije odredi veličine i smanji količinu neprodane ili neupotrebljive odjeće. Drugi parametarskim dizajnom, naprednim materijalima i 3D ispisom pokušava postići da zgrade budu lakše, funkcionalnije i da za njih treba manje materijala.
Njihove su industrije potpuno različite, ali problem koji pokušavaju riješiti prilično je sličan: kako ne proizvesti ono što nam od početka nije potrebno.
Manje krivih veličina, manje otpada: KROY želi promijeniti način proizvodnje odjeće
Prema podacima Europske agencije za okoliš, između četiri i devet posto tekstilnih proizvoda stavljenih na europsko tržište uništi se prije nego što ih itko upotrijebi. Kod internetske kupnje problem je još očitiji: otprilike svaki peti komad odjeće vrati se trgovcu, a oko 70 posto povrata povezano je s time da kupcu odjeća ne pristaje ili mu se ne sviđa kako mu stoji.
U toj ogromnoj količini tkanine, krojeva, veličina i pogrešnih procjena svoje mjesto traži i jedan novi hrvatski startup. KROY pokušava problem riješiti prije nego što odjeća uopće stigne do trgovine, i to uz pomoć 3D modeliranja tijela i odjeće.
- KROY je tehnološka firma koja pokušava riješiti problem pogrešnih veličina i prevelikih količina odjeće u proizvodnji. Ako neka tvornica proizvede, recimo, deset tisuća komada neke odjeće, a veličine nisu dobro prilagođene stvarnim tijelima ljudi, dio te proizvodnje na kraju neće pronaći kupca. To je trošak za sve koji sudjeluju u procesu. Ako se, primjerice, danas dogodi da se 20 posto proizvodnje baci, naš je cilj je da se taj udio smanji na deset posto. Ne tvrdimo da ćemo riješiti cijeli problem modne industrije, nego želimo pronaći konkretan dio procesa gdje možemo napraviti mjerljivu razliku - objašnjava Kristijan Bartol, osnivač KROY-a.
KROY je pokrenut ove godine, a, uz Bartola, startup razvija i David Bojanić. Njihov je poslovni model B2B: umjesto da krajnjem kupcu pomažu pronaći veličinu, tehnologija je namijenjena modnim brendovima, kojima treba pokazati kako će određeni komad odjeće pristajati različitim skupinama tijela prije nego što krene masovna proizvodnja.
- Odjeća se obično modelira zasebno, a ono što mi nudimo je usluga modeliranja odjeće direktno na tijelu. Zbog toga možemo napraviti da jedan komad odjeće probamo na različitim tijelima. To je nešto što nedostaje i u istraživanjima i u komercijalnim softverima, jer se inače radi za jedno tijelo, pa bi se za drugo tijelo proces ponovno morao prilagođavati – tumači Bartol.
Upravo je taj prijelaz s jednog „referentnog“ tijela na čitavu populaciju jedna od ključnih prednosti koju nudi KROY. Njihov sustav može analizirati kako određeni komad pristaje na deset, sto, pa i tisuću ili više različitih 3D modela tijela. Time se prije fizičke proizvodnje može dobiti statistička slika o tome gdje bi se mogli pojaviti problemi s krojem, veličinom ili materijalom.
- Možemo vidjeti na kojim dijelovima tijela nastaje problem, za koji materijal, kako se odjeća ponaša i gdje bi trebalo nešto promijeniti – tumači Bartol.
Iako je potencijal tehnologije velik, KROY je trenutačno u mnogo manje glamuroznoj fazi svakog startupa te pokušava pronaći prve kupce. Hrvatsko tržište za takav proizvod nije dovoljno veliko, pa je trenutni izazov doći do europskih modnih kompanija.
Za razliku od brojnih tehnoloških proizvoda koji mogu do korisnika doći gotovo u potpunosti digitalnim putem, KROY se mora probiti u industriju koja funkcionira kroz fizičke proizvode, sajmove, proizvodne lance i dugotrajne poslovne odnose. Zato će validacija tržišta za njih biti jednako važna kao i daljnji razvoj tehnologije.
Za sada KROY nije projekt od kojeg njegovi osnivači žive. Bartol od početka godine radi kao viši asistent na FER-u, dok njegov kolega radi kao inženjer strojnog učenja u drugoj kompaniji. U međuvremenu startup koristi programe za razvoj poduzetničkih i prodajnih vještina.
- Pokreni nešto svoje je program koji nam je jako puno koristio. Dobili smo jako konkretno mentorstvo. Nije bilo školski, šablonski, već se s nama radi na način da se rješavaju naši specifični problemi. Dobili smo mentoricu koja ima 20 godina iskustva u prodaji u modi. Imali smo pet sessiona, ispričao sam joj sve što radimo i ona se kritički osvrnula na sve detalje, što nam je jako pomoglo. I drugi mentori iz ACT grupe uvijek su nam dostupni za razgovor i feedback. To nas tjera da radimo konkretne vježbe i razmišljamo koji su nam sljedeći koraci – zadovoljan je Bartol.
Još snažniji spoj poslovnog iskustva i akademskog znanja
Dijana Najjar Raškaj, rukovoditeljica komunikacija Philip Morris Zagreba i koordinatorica programa, ističe da vrijednost programa nadilazi financijsku. U program Pokreni nešto svoje dosad je uloženo gotovo milijun eura, no njegova se vrijednost ne promatra isključivo kroz financijski iznos. Naime, prema analizi ACT Grupe, svaki euro koji je uložen u program u 2025. generirao je 4,86 eura društvenog dobra. Projekt je s vremenom izrastao u prepoznatljiv i ozbiljan oblik podrške mikropoduzetnicima koji žele rasti odgovorno i dugoročno.
- U ovoj jubilarnoj godini program je dodatno osnažen suradnjom s HUP-om i Ekonomskim fakultetom u Zagrebu kako bi se sudionicima ponudio još snažniji spoj poslovnog iskustva, akademskog znanja i prilika za umrežavanje. Posebno smo ponosni i na zajednicu koja se oko programa izgradila, mrežu poduzetnika, mentora i partnera koje povezuje sličan način razmišljanja- odgovoran, dugoročan i usmjeren na stvaranje pozitivnog društvenog učinka - kaže Najjar Raškaj.
Ana Brigović, voditeljica podrške poduzetnicima i poslovnog razvoja ACT Grupe, ističe da ACT Grupa već više od 20 godina radi na izgradnji puta prema boljoj ekonomiji, odnosno ekonomiji koja osnažuje poduzetnike, zajednice i sve dionike uključene u stvaranje pozitivnih društvenih i okolišnih promjena.
- Pristup u programu Pokreni nešto svoje je drugačiji od klasičnog mentorstva jer tim ACT Grupe postaje privremeni član poduzeća, provodi dubinske menadžerske analize i aktivno sudjeluje u planiranju razvoja. Na temelju toga krojimo personaliziranu podršku za svakog korisnika. Naš je cilj da poduzetnici iz programa izađu s konkretnim alatima za rast, jasnim razvojnim smjerom i osnaženim kapacitetima - zaključuje Brigović.
Metastruct: Kako graditi više s manje materijala
Kako KROY pokušava spriječiti da višak nastane u modnoj proizvodnji, slična se logika može primijeniti i na industriju u kojoj se višak teže primijeti. U građevini on nije hrpa neprodane robe koja čeka povrat, nego materijal ugrađen u zidove, konstrukcije i fasade, često tamo gdje ga možda uopće ne bi trebalo biti toliko.
Tu ulazi Metastruct, startup koji je osnovala dr. sc. Lucija Stepinac, mag. ing. aedif., ujedno i CEO tvrtke. Njezin tim razvija građevinske sustave koji pomoću bio-inspiriranih geometrija, parametarskog dizajna, optimizacije i 3D ispisa pokušavaju postići ista ili bolja svojstva uz znatno manju količinu materijala. Riječ je o strukturnim metamaterijalima, materijalima čija svojstva proizlaze iz unutarnje geometrije preuzete iz prirode, poput trabekularne kosti, a ne iz sastava same tvari. Njihov prvi proizvod, MetaWALL, zamišljen je kao modularni fasadni sustav koji u jednom rješenju objedinjuje nosivu konstrukciju, izolaciju, podkonstrukciju i završnu oblogu.
- Cijela priča je krenula iz istraživanja. Zaposlena sam na Arhitektonskom fakultetu, a matični fakultet mi je Građevinski, pa mi je od početka bilo važno da doprinesem i građevini i arhitekturi, prije svega u vidu slobode oblikovanja. Kroz doktorat sam razvila dva prototipa vezana uz mostove i istraživala spregnute sustave, a zatim sam kroz daljnji rad došla do ideje koja danas stoji iza Metastructa. Laboratorijski rezultati bili su jako dobri i pokazali su da tehnologija ima potencijal, pa je sljedeći korak bio napraviti poslovni plan i pokušati cijelu stvar komercijalizirati – prisjeća se Stepinac.
Za razliku od klasičnog pristupa u kojem se konstrukcija projektira pa joj se dodaju različiti slojevi i funkcije, Metastruct pokušava te funkcije objediniti u jednom sustavu. Cilj je, pojednostavljeno, iz iste količine materijala izvući što više funkcije, a višak ukloniti još na razini projektiranja.
- Želimo smanjiti količinu materijala. I sve to pokušavamo napraviti unutar otprilike 20 centimetara. Prvi cilj nam je smanjiti količinu sirovine za 70 posto, odnosno uopće ne uvoditi taj višak u proizvodnju. Drugi je 3D ispis betona, gdje smo s tom proizvodnjom vrlo blizu zero waste pristupu. Uz to, ako je naša konstrukcija 74 posto lakša, onda je i lakša za transport i brža za ugradnju – kaže.
U konačnoj verziji proizvoda taj bi princip trebao rezultirati fasadnim nosivim zidom koji bi se mogao naručiti slično kao gotov panel. Umjesto da se na gradilištu zasebno rješavaju konstrukcija, izolacija i drugi funkcionalni slojevi, cilj je ponuditi komponentu koja već dolazi s definiranim tehničkim svojstvima i spremna je za ugradnju. Metastruct je pritom više od jednog proizvoda. Startup svoju tehnologiju vidi kao platformu iz koje bi se mogli razvijati različiti građevinski proizvodi, inženjerska rješenja i digitalni alati, a poslovni model uključuje suradnju s arhitektima, investitorima i izvođačima te razvoj rješenja za konkretne projekte.
Proizvod je zasad u fazi razvoja. Laboratorijski prototipi su ispitani, a demonstracijski objekt u punom mjerilu planiran je za 2027. Serijska prodaja slijedi nakon certifikacije, jer se građevni proizvod u Europi ugrađuje tek kad su mu svojstva ispitana i deklarirana.
- Ne želimo stati samo na jednom proizvodu. Voljela bih da za pet godina imamo na tržištu fasadni nosivi zid koji se može naručiti kao bilo koji drugi panel, sa svim tehničkim svojstvima i spreman za ugradnju, ali i cijeli set naših proizvoda. Želimo raditi i custom projekte, surađivati s arhitektima, gradovima i državom te kroz takve projekte razvijati nova, održivija rješenja. Dugoročno nam je cilj i vlastiti pogon i voljela bih da ga uspijemo dovesti u Hrvatsku. Uz proizvodnju bismo nudili i dizajn, odnosno cijeli put od ideje do izvedbe. – ističe Stepinac.
No kao i kod Kroya, problem više nije toliko dokazati da tehnologija može napraviti svoje. Veći izazov sada je objasniti industriji zašto bi je trebala koristiti.
- Tehnički nemamo nekih velikih izazova jer na tome dugo radimo. Puno veći izazov nam je plasiranje proizvoda na tržište, komunikacija s građevinskim firmama i prodaja. To mi je dosta novo i zapravo učim se tom drugačijem pristupu. Naviknuta sam na istraživanje i razvoj, a sada moram razmišljati o tome kako nešto što smo razvijali u laboratoriju objasniti tržištu i pronaći ljude koji će to stvarno htjeti koristiti – objašnjava građevinarka.
Upravo je prijelaz iz znanstvenog rada u poduzetništvo obilježio i dosadašnji razvoj Metastructa. Nakon istraživanja u Hrvatskoj, Stepinac je dio rada nastavila u Švicarskoj, gdje je kao dobitnica stipendije švicarske vlade za izvrsnost (Swiss Government Excellence Scholarship) istraživački boravak provela na EPFL-u.
- Mi smo jedna grana koja nije toliko digitalna kao većina startupova i baš smo na to posebno ponosni. Osvojili smo i nagradu Hrvatske gospodarske komore za najodrživiji startup 2026., između više od trideset prijavljenih projekata. To nam je donijelo dodatnu vidljivost, a kroz nagradu smo dobili i mentorski program u Švedskoj. Javljaju nam se i investicijski fondovi, razgovaramo s njima, ali još smo u fazi u kojoj tehnologiju trebamo dovesti do komercijalnog proizvoda – ističe direktorica tvrtke.
Pokreni nešto svoje im je, kaže, pri tome dosta pomogao.
- Ponekad malo odemo u oblake kad nam se zaredaju uspjesi, a PNS nas tu balansira. Program nam je stvarno puno pomogao jer onda dobijemo konkretna pitanja na ono što ne znamo. Imamo i mentoricu Mariju, s kojom imamo mjesečne sastanke, i dobivamo stvarno konkretne prijedloge. Nije samo riječ o tome da nam netko kaže da je ideja dobra, nego nas tjeraju da razmišljamo što nam je sljedeći korak, na koje se natječaje možemo prijaviti, kome trebamo pričati i kako cijelu stvar dovesti do tržišta. Mislim da nam takvi programi prije svega daju vidljivost, ali i pomažu da istraživanje pretvorimo u nešto što stvarno može postati proizvod – zaključuje.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Philip Morris Zagreb.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....