Prosječna osoba tijekom svog radnog vijeka promijeni posao oko 12 puta, a zanimljivo je da bi većina ljudi prihvatila nižu plaću za posao koji im donosi veći osjećaj smisla i ispunjenja.
Tako sigurnost, stabilnost i godine uloženog truda u jednu struku više nisu dovoljne za zadržavanje ljudi na radnom mjestu ako rad ondje ne donosi i nešto više.
Želja za nečim većim pokrenula je i Marka Matijevića, koji je ugostiteljstvu posvetio 20 godina. Bio je vlasnik restorana, cateringa i organizirao niz vanjskih evenata, pa ima iskustva u svemu, od konobarenja i pomaganja u kuhinji do nabave. No na promjenu su ga potaknuli životni prioriteti.
– Glavni razlog bilo je zdravlje, odnosno stres i umor uzrokovan COVID situacijom, ali i to što sam postao otac blizanaca u kolovozu 2020. godine. Posao u restoranu me izuzetno umarao, pa sam odlučio fokus prebaciti na drugu stranu – prisjeća se.
Tako je nastala ideja za kreiranje aplikacije Digital HACCP Manager, koja predstavlja digitalni način vođenja HACCP evidencija, odnosno evidencija svih aktivnosti koje su poduzete kako bi se osigurala sigurnost hrane. Aplikacija pomaže u svakodnevnom vođenju posla na način da podržava digitalni unos evidencija, nudi mogućnost pregleda i kontrole unosa te online pohrane podataka.
Također, služi za kontrolu zaposlenika i opreme, pa se na jednom mjestu vodi kontrola sanitarnih iskaznica, higijenskih minimuma, atesta opreme i ostalih potrebnih dozvola. Nakon unosa podataka generira se PDF dokument koji je u skladu sa zakonskom regulativom.
Sam prijelaz iz svijeta žurbe i fizičkog rada u svijet programiranja i razvoja aplikacije nije bio nimalo lak, a Marku je najteže palo dugotrajno sjedenje.
– U početku je najveći izazov bio sjediti na stolici duže od par sati budući da sam u restoranu radio sve na nogama. Trebalo mi je neko vrijeme da se naviknem na gledanje u ekran po par sati, a da me to izuzetno ne umori – priznaje.
Ideja za samu aplikaciju nastala je iz želje da riješi svakodnevni problem s kojim se i sam suočavao dok je vodio restoran, a upravo mu je dugogodišnje voditeljsko iskustvo u ugostiteljstvu pomoglo u razvoju aplikacije Digital HACCP Manager.
– Kada sam radio u restoranu, vođenje HACCP evidencije bio je veliki izazov. Kako nisam našao adekvatno rješenje, kreirao sam svoje. Glavni cilj DHM aplikacije jest pomoći svim zaposlenima u ugostiteljstvu da učinkovitije vode HACCP, štede na vremenu i papiru te da širimo zelena i digitalna rješenja u ugostiteljski sektor – napominje Marko.
Najteže je započeti
Iako i sam dolazi iz ugostiteljskog svijeta, Marko priznaje da je u početku najteže bilo doći do ugostitelja, koji inače nemaju vremena ni za što. Kroz društvene mreže, web-stranicu i konstantno unaprjeđivanje proizvoda u tome je uspio, pa mu je sada prosječan radni dan sve samo ne monoton.
– Ako radim iz ureda, primarno se bavim prodajom i marketingom ili kreiranjem profila novim korisnicima. Kada sam na terenu, obilazimo klijente kojima izrađujemo HACCP studiju i educiramo osoblje. Izvanredne su situacije kada kod nekog klijenta dođe inspekcijski nadzor, pa im se trudimo pomoći i olakšati stresno razdoblje na sve moguće načine – govori.
Onima koji se boje pokrenuti vlastiti posao, Marko kaže da je najbitnije da budu hrabri, uporni, vrijedni, ali i da se okruže iskusnim ljudima.
Ovaj kreator aplikacije Digital HACCP Manager zasigurno će biti okružen iskusnim ljudima jer je jedan od 10 odabranih poduzetnika ovogodišnjeg ciklusa programa Pokreni nešto svoje, kojeg provode Philip Morris Zagreb i ACT Grupa. Polaznici će kroz šestomjesečni mentorski i edukacijski program imati priliku za daljnji razvoj poslovanja, jačanje tržišne pozicije i mjerenje društvenog učinka. Cijeli ovogodišnji ciklus poduprt je i financijski, uz osiguran ukupni fond od oko 90.000 eura koji se raspodjeljuje na bespovratna sredstva i stručnu podršku.
Dijana Najjar Raškaj, rukovoditeljica komunikacija Philip Morris Zagreba i koordinatorica programa, ističe da vrijednost programa nadilazi financijsku. U program Pokreni nešto svoje dosad je uloženo gotovo milijun eura, no njegova se vrijednost ne promatra isključivo kroz financijski iznos. Naime, prema analizi ACT Grupe, svaki euro koji je uložen u program 2025. generirao je 4,86 eura društvenog dobra. Pokretačima je, osim toga, najvažnije što je projekt s vremenom izrastao u prepoznatljiv i ozbiljan oblik podrške mikropoduzetnicima koji žele rasti odgovorno i dugoročno.
U ovoj jubilarnoj godini program je dodatno osnažen suradnjom s HUP-om i Ekonomskim fakultetom u Zagrebu kako bi se sudionicima ponudio još snažniji spoj poslovnog iskustva, akademskog znanja i prilika za umrežavanje.
- Posebno smo ponosni i na zajednicu koja se oko programa izgradila, mrežu poduzetnika, mentora i partnera koje povezuje sličan način razmišljanja – odgovoran, dugoročan i usmjeren na stvaranje pozitivnog društvenog učinka – kaže Najjar Raškaj.
Od tablica do šivanja
U deseti ciklus projekta ušla je i ekonomistica Katarina Vratarić, vlasnica obrta Sweetmess Company, koja je zbog svoje vizije napustila voditeljsku funkciju u državnoj instituciji.
– Sve je počelo kada sam odlučila svom sinu sašiti gricke za nosiljku. Riječ je o zaštiti za naramenice nosiljki, koje bebe često grizu, a ja sam ih sašila pet jer mi je bilo dosta jednostavno i zabavno. Budući da mi je trebala samo jedna, ostale četiri sam prodala dosta brzo i tako se rodila ideja o novom karijernom putu – prisjeća se.
– Uvidjela sam da to ne mora biti nužno hobi i počela razmišljati o tome da pokrenem nešto svoje, što je zabavno, u čemu bih uživala. I tako sam, s vrlo malo znanja o šivanju, ali s puno želje da naučim, krajem 2022. godine otvorila svoj obrt za šivanje proizvoda za djecu i žene – kaže Katarina.
Iako je odluka izvana djelovala spontano, Katarina naglašava da iza nje stoji dugo vaganje i suočavanje sa strahom:
– Ne mogu reći da je odluka o pokretanju vlastitog posla bila potpuno spontana. Bilo je tu puno strahova, rizika, promišljanja. Nije baš svejedno ostaviti siguran državni posao sa sigurnim primanjima i krenuti u nepoznato, ali mi je sada drago da jesam – kaže.
Asortiman se s vremenom prirodno mijenjao i nadograđivao. Nakon gricki za nosiljku uslijedile su dječje trenirke, majice, vreće za spavanje, kape, hlače.
– Kada sam pokretala posao, planirala sam raditi dječji asortiman, no sada moj obrt proizvodi višekratne platnene proizvode za žene i djecu, odnosno uloške i pelene – govori Katarina.
– Općenito sam mišljenja da je najlakše raditi proizvode koje i sam trebaš i koristiš. Nakon poroda sam primijetila veliku osjetljivost na jednokratne uloške i ostale higijenske proizvode. Napravila sam sebi prve platnene uloške i uvidjela koliko su bolji i koliko mi bolje odgovaraju nego bilo koji drugi kupovni. Tu sam vidjela priliku da pomognem ostalim ženama – prisjeća se.
Katarina priznaje da je proces proizvodnje dosta skup, pa se tako i cijena proizvoda u početku može činiti visokom. No kupci ubrzo shvate kako se kupnja ipak isplati.
– Mnogo je stvari koje treba platiti u proizvodnji. Od strojeva, materijala, raznih alata, a i ljudi koji to sve moraju odraditi. Što se tiče cijene proizvoda, oni jesu u startu skuplji, no koriste se godinama i tako ispadaju jeftinija varijanta od bilo koje druge. Samo je početni ulog malo veći, a danas je važnije nego ikada razmišljati dugoročno – govori Katarina.
O dugoročnom utjecaju razmišljaju i u projektu Pokreni nešto svoje. Ana Brigović, voditeljica podrške poduzetnicima i poslovnog razvoja ACT Grupe, ističe širu misiju. ACT Grupa već više od 20 godina radi na izgradnji puta prema boljoj ekonomiji, odnosno ekonomiji koja osnažuje poduzetnike, zajednice i sve dionike uključene u stvaranje pozitivnih društvenih i okolišnih promjena. Upravo zato program Pokreni nešto svoje ima važnu ulogu. Njihov je pristup, pojašnjava Brigović, drugačiji od klasičnog mentorstva jer tim ACT Grupe postaje privremeni član poduzeća, provodi dubinske menadžerske analize i aktivno sudjeluje u planiranju razvoja.
– Na temelju toga krojimo personaliziranu podršku za svakog korisnika. Naš je cilj da poduzetnici iz programa izađu s konkretnim alatima za rast, jasnim razvojnim smjerom i osnaženim kapacitetima – zaključuje Brigović.
Balans majčinstva i poduzetništva
Nakon što jedno dijete otprati u vrtić, a drugo u školu, započinje Katarinin radni dan u Sweetmess Companyju.
– Uz kavu odgovaram na mailove, smišljam objave za društvene mreže, pa to i snimim. Dogovaram s timom koji su nam prioriteti za taj dan, a ponekad se i sama uključujem u proizvodnju kada je gužva ili kada se samo zaželim zvuka stroja. Tu su i papirologija, smišljanje kako optimizirati proizvodnju, pronalazak novih dobavljača. Na kraju dana slijedi pakiranje paketa i priprema za slanje – govori.
Kada djeca završe s vrtićem i školom, slijedi kasni obiteljski ručak, a večeri ova poduzetnica često provodi učeći nove tehnike šivanja ili znanja iz marketinga. Nova znanja dobit će i sudjelovanjem u projektu Pokreni nešto svoje, kojem se jako veseli upravo zbog suradnje sa stručnjacima i mentorima.
Iako svoj posao voli, onima koji razmišljaju o pokretanju vlastitog posla kaže da dobro razmisle o tome.
– Znam da bi sada bilo očekivano reći da se ne boje i da krenu. Ali prvo moraju provjeriti je li im ideja dovoljno dobra, hoće li imati kupce ili je proizvod poželjan samo njima. Ako su sigurni u traženost proizvoda, neka krenu odmah – zaključuje Katarina Vratarić.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Philip Morris Zagreb.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....