DOSPIJEĆE DUGA

Umjesto iz proračuna, neki će se projekti financirati novcem iz europskih fondova

 Boris Kovačev/EPH

Iako vrlo oprezno istupa u javnosti, pazeći da ne kaže riječ ili informaciju previše, ministar financija Zdravko Marić u proteklim je tjednima ipak naznačio osnovne gabarite ovogodišnjeg proračuna. Za početak, očekuje rast BDP-a oko dva posto, ne planira izmjene poreznih pravila i cilj je dostići proračunski deficit od “onih čuvenih 3 posto BDP-a po maastrichtskom kriteriju”. Očekivano, ministar je najviše tajnovit kad su posrijedi rashodi, ali smjer u kojem će ići njihovo smanjivanje može se nazreti između redova. Glavni oslonac pritom, čini se, bit će novac iz EU fondova. Njihovo povlačenje povećat će se 20 do 30 posto u odnosu na prošlu godinu, tako da bi na raspolaganju, uključujući nacionalnu komponentu, bilo 7,5 milijardi kuna. To je oko 1,8 milijardi kuna više nego lani.

Ljudski potencijali

“Nadalje, kad govorimo o rashodovnoj strani proračuna, kao drugi element moram istaknuti mjere racionalizacije; efikasnosti i štednje. Po svim proračunskim korisnicima pronaći ćemo uštede i povećati učinkovitost korištenja javnog novca”, kazao je Marić u intervjuu Jutarnjem listu. Na prvi pogled nije jasno kako će se rashodi smanjiti povlačenjem novca iz EU fondova, ali vjerojatno je riječ o tome da ministar računa kako će s njima kompenzirati neka izdvajanja iz proračuna. O čemu je riječ, može se samo pretpostavljati, ali poznato je, primjerice, da postoje dva prioriteta za koje je novac trebao biti povučen još prošle godine. No, kako bivša Vlada nije ispunila određene preduvjete, njihova realizacija očekuje se ove i sljedećih godina.

Riječ je o projektima iz Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” koji se odnose na javnu upravu i strukovno obrazovanje, a njihova ukupna vrijednost je oko 170 milijuna eura. No, Ariana Vela, konzultantica za EU projekte upozorava da, planira li Vlada doista podići apsorpcijsku razinu iz EU fondova, mora najprije ispuniti neke preduvjete, poput ubrzanja dobivanja akreditacije koju je bivša Vlada najavila za kraj 2016. godine. -Više novca znači i više projekata, a to traži više stručnih ljudi i povećanje efikasnosti u institucijama koje su zadužene za projekte EU. Hrvatska još nema dovoljno jake administrativne kapacitete za povlačenje milijarde eura godišnje koliko nam je prosječno na raspolaganju, objašnjava Vela. Stoga, po njezinu mišljenju, svakako treba biti oprezan i izbjeći situaciju da na kraju ulazimo u velike infrastrukturne projekte koji nisu održivi samo zbog povećanja iznosa novca koji smo povukli. “Ne smijemo zaboraviti da su efekti projekata, poput stvaranja novih radnih mjesta, važniji od statistike povučenih sredstava”, dodaje Ariana Vela.

Prema neslužbenim informacijama, Europska komisija bila bi zadovoljna da rashodi proračuna ostanu na prošlogodišnjoj razini jer očito smatra da Vlada nema vremena za važnije promjene već u ovoj godini. U tom slučaju smanjenje deficita ostvarilo bi se samo kroz rast prihoda uslijed nešto jače ekonomske aktivnosti. Deficit bi se na taj način vjerojatno smanjio s 4,2 na 3,9 posto kao što se i navodi u posljednjim prognozama Komisije. Međutim, premijer i ministar financija žele poslati poruku ulagačima i rejting-agencijama da će rashode smanjiti već ove godine.

Socijalna davanja

Ako bi se deficit smanjio za oko četiri milijarde kuna, s oko 15 na 11 milijardi kuna, pri čemu bi prihodi pokrili polovicu tog minusa, osnovna je pretpostavka da ministar financija računa s uštedama od oko dvije milijarde kuna. Sudeći po njegovim riječima, izgledno je da će se, među ostalim, naći neke uštede na stavci socijalna davanja. “Cijeli spektar davanja možemo vezati uz imovinski cenzus, i to će se vidjeti već u ovom proračunu, kazao je. Analitičari pretpostavljaju da bi se određene uštede mogle postići na izdacima za kamate, subvencijama, materijalnim rashodima... Međutim, ako se na taj način i ostvari željeni deficit od tri posto BDP-a, teško će se moći govoriti o “proračunu zaokreta”. Tek kad on bude uključivao mjere strukturne prirode i donese suštinske promjene, koje će trajno promijeniti strukturu rashoda, nositelji vlasti moći će se pohvaliti da su napravili kvalitativni pomak. To uključuje donošenje zakona koji će jasnije i kvalitetnije definirati kriterije po kojima se financiraju sustavi plaća, mirovina, zdravstva ili socijalne skrbi te, još važnije, njihovu provedbu.

Ministar Marić pokazuje ozbiljnu namjeru da se time doista pozabavi. Kad je riječ o socijalnoj politici, najavljuje da će još u većoj mjeri ići za tim da izdvajanja budu “zaista usmjerena prema onima kojima su potrebna”, a to znači daljnje uvezivanje raznih davanja uz tzv. imovinski cenzus. Taj alat, najavio je, korist će se i za druge proračunske korisnike, primjerice kod prijevoza učenika, doprinosa umjetnika, kod nagrada za zaslužne…

Plaće i mirovine

U mirovinskom sustavu pak ubrzat će se proces produženja radnog vijeka ili penalizacije preranog umirovljenja, a kod zdravstva se očekuje racionalizacija u bolničkom poslovanju, u nabavi lijekova i pomagala, boljoj kontroli bolovanja te dodatna informatizacija sustava. Naravno, ostaje područje plaća, za koje se također najavljuju promjene u smjeru penalizacije nerada i nagrađivanja vrijednih zaposlenika. Sve su prethodne vlade izbjegavale upuštati se u te strukturne promjene i radije su se ‘igrale’ prihodima, politički lakše izvedivim potezima.

Veće otplate

Utoliko je pred sadašnjom postavom prilika da svoj mandat obilježi drukčijim pečatom. Planira li sve te promjene uključiti u proračun za iduću godinu, Vlada će idući mjeseci morat ozbiljno raditi na njihovoj pripremi. To bi bilo korisno ne samo zato što je politički oportuno važne poteze vući u prvoj godini mandata nego i stoga što će 2017. godina biti financijski mnogo izazovnija nego ova. Ukupne potrebe financiranja, prema procjeni analitičara Hypo banke, iznosit će 73 milijarde kuna, oko 10 milijardi kuna više nego ove godine. Koliko će za Vladu biti isplativo novo zaduživanje, naravno ovisi o stanju na međunarodnom tržištu, ali i o tome hoće li uvjeriti ulagače i rejting agencije da će doista provesti reforme i konsolidirati javne financije.

Na ‘Proračun zaokreta’ dolaze Tim Orešković, Z. Marić i B. Vujčić

Sutra se održava velika konferencija ‘Proračun zaokreta’ u organizaciji Europapress Holdinga i Hrvatske gospodarske komore koja je svojevrsno veliko finale jednog od najznačajnijih multimedijskih projekata EPH pod nazivom Prava pitanja. S Pravim pitanjima počeli smo još tijekom izborne kampanje kako bi preusmjerili političke rasprave iz polja populističkog nadmetanja u zonu konstruktivnog. Nakon izbora shvatili smo kako moramo nastaviti Prava pitanja jer je upravo proračun ključni alat politike, od njega ovisi utjecaj političkog procesa na ekonomiju te, posljedično, na kvalitetu života. S obzirom da smo duboko uvjereni kako je 2016. godina kada Hrvatska nema izbora te moramo donijeti održivi, kredibilni proračun organizirali smo konferenciju na kojoj će govoriti premijer Tihomir Orešković koji je potvrdio dolazak u zadnji tren. O proračunu će govoriti i ministar financija Zdravko Marić. Uz to, o ekonomskoj i, uže, fiskalnoj problematici na okruglom stolu ministar financija raspravljat će zajedno s guverenerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem, ekonomisticom svjetske banke Sanjom Mađarević Šujster i predsjednikom HGK, Lukom Burilovićem. Kroz raspravu će ih kao moderator voditi jedan od najuglednijih domaćih ekonomista, Velimir Šonje.

Priprema za odlazak na roadshow

Ove godine na naplatu dolaze samo domaće obveznice, u srpnju je iskup od 3,5 milijardi kuna, ali kako ih većinom drže mirovinski fondovi, očekuje se da će ih samo ‘zarolati’, uz nešto niže prinose. Poznato je da su banke i mirovinski fondovi u značajnoj mjeri izloženi prema državi, ali u trenutku kad nema mnogo drugih opcija, realno je očekivati da će im država i ove godine biti dobar klijent. Međutim, to ne znači da se ministar financija Zdravko Marić neće već ove godine morati uputiti na međunarodnu turneju, ne samo da bi potražio jeftiniji novac nego i radi pripreme za 2017. godinu, kad na naplatu dolaze znatno veći iznosi. Već u veljači iduće godine, primjerice, morat će isplatiti 5,5 milijardi kuna vrijedne obveznice, a dva i pol mjeseca kasnije i inozemne obveznice od 1,5 milijardi dolara.

Uvjereni smo da je 2016. godina u kojoj Hrvatska više nema izbora - moramo donijeti kredibilni i održivi proračun

Neven Vranković , potpredsjednik Atlantic grupe za korporativne aktivnosti

''Proračun bi morao sadržavati obrise kratkoročnih i dugoročnih mjera usmjerenih prema smanjivanju proračunskog deficita i javnog duga, odnosno stvaranju uvjeta za stabilan gospodarski rast, kako se i najavljuje. Već bi ovaj proračun morao pokazati da je državna administracija bila ozbiljna u najavi racionalizacije troškova i povećanja efikasnosti upravljanja javnim sektorom, a potom i proračuni koji će uslijediti.”

Miroslav Dragičević , Horwath HTL

''U proračunu je potrebno rezati sve transfere i subvencije koji nisu produktivni, odnosno ne stvaraju dodanu vrijednost. Moguće je smanjiti upravljačke troškove države, ubrzati odlučivanje o investicijama i privatizaciji državnih kompanija. Ako je potrebno još smanjivati troškove, tada bi sve plaće iz proračuna trebalo smanjiti linearno između 0,5 i 2 posto.''

Gordan Kolundžić, predsjednik Uprave Borova

“Nama je proračun doslovno život i zbog kašnjenja ćemo cijeli prvi kvartal baciti u vjetar. Imamo ugovor s Ministarstvom unutarnjih poslova za isporuku 15 tisuća pari obuće. Ugovor je vrijedan 6,4 milijuna kuna i doslovno smo u situaciji da ne možemo ništa jer sve stoji i s obzirom na najave kada će donijeti proračun tako će biti sve do 15. travnja. Za naše poslovanje to znači da moramo izabrati hoćemo li isplatiti plaće ili kupiti materijal za proljetne kolekcije. Bojim se da će radnici morati čekati jer nemamo drugog izbora. Naravno, da je situacija obrnuta nas nitko ne bi čekao pa uplatimo PDV, poreze, doprinose i druga davanja.”

Darko Šket, predsjednik Uprave Peveca

“Proračun svakako treba utjecati na smanjenje javnog duga i to je naša nužnost. S druge strane, očekujemo reforme i njihov uspjeh koji bi trebali utjecati na poboljšanje prihodovne strane proračuna. Jača gospodarska aktivnost kao posljedica provedbe mjera treba biti prioritet, pa smatram da proračun jasno mora utjecati na poduzetničku klimu i u konačnici stabilizaciju s jasnim zakonima i poreznom politikom.”

Darko Pappo, predsjednik Uprave DIV grupe

''Ako vam je cilj smanjiti deficit, tada morate smanjiti troškove i povećati prihode. Mogu govoriti iz iskustva poduzetnika o mjeri poticanja zapošljavanja koja bi dovela do rasta prihoda. Potrebno je poticaje za zapošljavanje iz pozicije troška staviti u poziciju investicije, a to se može napraviti na način da se poduzetnicima za svako novootvoreno radno mjesto odmah isplati namijenjeni iznos novca jer bi to onda bio konkretan poticaj koji omogućio zapošljavanje. Država se može osigurati hipotekom nad nekretninama, primjerice ako poduzetnik nakon godinu dana ili dvije ne može dokazati da je zadržao zaposlenike i naplatiti ono što mu je dala za poticaje. Model koji danas imamo nije poticanje zapošljavanja jer se novac isplaćuje tek naknadno, nakon godinu dana i zbog komplicirane procedure dokazivanja zaposlenosti nikad niste sigurni da na njega možete računati, a ako vam i stigne, do tada ste već uspjeli ili propali i sve troškove ste pokrili pa vam taj poticaj dođe kao svojevrsna nagrada, ali nije funkcionalan u poticanju zapošljavanja. Kad bi poduzetnici za svako novo radno mjesto odmah dobili novac direktno na račun, to bi odmah značilo i veće uplate poreza i doprinosa.

Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastika

“Pred novom Vladom su stari izazovi i znatno kraće vrijeme za provedbu učinkovitih reformi, stoga su nam prije svega potrebne odlučne i brze mjere za stimuliranje proizvodnje i izvoza. Treba iskoristiti povoljne uvjete na tržištima u okruženju kako bi se kroz implementirane reforme potaknuo daljnji rast hrvatskog gospodarstva. Vlada treba donijeti konkretne mjere koje će osigurati poboljšanje investicijskog rejtinga. Očekujemo mjere koje će osigurati daljnji rast industrijske proizvodnje, poticanje investicija u proizvodnju i povećanje izvoza, što je nužno uključiti u dugoročnu industrijsku strategiju. Primjeri uspješnog oporavka gospodarstava, primjerice Češke, Slovačke ili Mađarske, ostvareni dovođenjem autoindustrije pokazuju jedan od mogućih smjerova industrijske strategije. To su pozitivna iskustva i primjeri u okruženju koje trebamo slijediti. Vjerujemo da će Vlada vrlo brzo konkretizirati i pozitivne najave u promjeni politike tečaja. Povećanje izvozne konkurentnosti kroz smanjenje troškova rada konkretnim mjerama sigurno će biti jedan od zamašnjaka gospodarskog oporavka i prijeko potrebnog društvenog optimizma.”

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 05:17