Cijena suživota Ine i MOL-a: dati kompaniju čovjeku koji ne poštuje hrvatske zakone

Nakon što je presedanskom odlukom skupštine Interpola oslobođen utega međunarodne tjeralice, čelni čovjek MOL-a Zsolt Hernádi je u ozbiljnoj ofenzivi. U opširnom intervjuu njemačkom Handelsblattu Hernádi je u trijumfalističkom tonu veličao svoju novostečenu slobodu da slobodno putuje Europom, neukusno patronizirajući Inu kao “vlastito dijete”, a Hrvatsku kao “mladu državu čije su institucije još u procesu učenja”.

Koji je problem odnosa Ine i MOL-a?

Vrhunac tog po mnogočemu vulgarnog nastupa bila je poruka kako i dalje vjeruje u zajedničku budućnost Ine i MOL-a ako je “MOL u Hrvatskoj dobrodošao”. Dakako, problem odnosa Ine i MOL-a nije u tome je li mađarska kompanija u Hrvatskoj dobrodošla, već u tome što je već nekoliko godina njezin čelnik dobrodošao u najmanju ruku dati svoj svoj iskaz u vjerojatno najozbiljnijem korupcijskom slučaju u povijesti Hrvatske, a tu dobrodošlicu kontinuirano ignorira. Dapače, zahvaljujući angažmanu cjelokupnog mađarskog državnog aparata Hernádi je proglašen osobom od nacionalnog interesa te tako onemogućen bilo kakav pristup hrvatskih pravosudnih vlasti njemu, a onda sudbina strateškog partnerstva MOL-a i Ine indirektno vezana uz rješenje njegovih pravosudnih problema. Hernádi je, dakle, prvo poistovjećen s kompanijom, a onda i s državom.

Što je dobro za MOL?

Što je dobro za Zsolta Hernádija, dobro je i za MOL, a što je dobro za MOL, dobro je i za Mađarsku. Poruka je vrlo jasna. Hrvatska će postići dogovor s MOL-om o nastavku suživota u Ini ako prešutno odustane od daljnjeg progona Hernadija - de facto potpiše kapitulaciju svog pravosudnog sustava i pristane da njezinom naftnom kompanijom upravlja čovjek za kojeg hrvatski zakoni i pravni poredak ne vrijede. Da bismo se osjećali bolje taj ćemo odnos i dalje nazivati strateškim partnerstvom. Nekoć, u davna vremena, taj je sustav zvao se feudalizam.