REPORTERKA JUTARNJEG S KLIMATSKE KONFERENCIJE U KATOWICAMA U sljedećih 12 godina Zemlja će se zagrijati za 1,5 stupnjeva

Pregovorima, koji su u ponedjeljak počeli na ministarskoj razini, UN-ova klimatska konferencija (COP24), što se od 3. do 14. prosinca održava u poljskom gradu Katowice, ušla je u svoju završnicu.

Riječ je o najvažnijoj klimatskoj konferenciji nakon što je u Parizu 2015. godine donesen Pariški klimatski sporazum, najsveobuhvatniji međunarodni dogovor u borbi protiv globalnog zagrijavanja. Lideri gotovo 200 zemalja u Parizu su se dogovorili da treba poduzeti sve raspoložive mjere kako bi se razina porasta globalne temperature do kraja 21. stoljeća zadržala ispod dva Celzijeva stupnja, s tim da treba težiti porastu od 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Sigurnija opcija

Tri godine nakon donošenja Pariškog klimatskog sporazuma, predstavnici 197 zemalja u Katowicama, poljskoj “prijestolnici ugljena”, raspravljaju kako mjere donesene u Parizu implementirati u praksi, i to već od sljedeće godine. Stoga bi u Katowicama do subote trebao biti donesen “pravilnik” koji će upotpuniti Pariški klimatski sporazum. - Još imamo puno toga obaviti. Mnogo je tehničkih detalja, vrlo je kompleksno, vrlo teško - rekao je na konferenciji za novinare poljski dužnosnik Michal Kurtyka, koji predsjeda konferencijom u Katowicama.

Kao podlogu za razgovore na COP 24, oko 14.000 sudionika konferencije dobilo su sažetak izvještaja koji je Međudržavni panel za klimatske promjene (IPCC) objavio početkom listopada. U tom su izvještaju znanstvenici upozorili da ćemo porast temperature od 1,5 Celzijevih stupnjeva dostići već za 12 godina. Još gore, znanstvenici su upozorili i da je čovječanstvo sada na putu zagrijavanja do katastrofičnih tri Celzijeva stupnja do kraja stoljeća. Želimo li zadržati zagrijavanje do 1,5 Celzijevih stupnjeva, treba poduzeti niz drastičnih mjera, uključujući smanjenje emisije ugljičnog dioksida za 45 posto do 2030. godine.

- Naš izvještaj identificira da je opcija zagrijavanja na 1,5 Celzijevih stupnjeva sigurnija opcija za našu, ljudsku vrstu nego opcija zagrijavanja za dva Celzijeva stupnja. Nadalje, naš izvještaj ukazuje da je potrebno poduzeti četiri vrste promjena kako bismo mogli ograničiti zagrijavanje do 1,5 Celzijevih stupnjeva. To su promjene koje su nužne u energetskom sustavu, u urbanim i sustavima gradova, u načinu na koji iskorištavamo zemlju, te u načinu na koji se industrijaliziramo i razvijamo industrijske procese. Važno je istaknuti da će svijet i u trenutku kad dosegnemo rast od 1,5 Celzijevih stupnjeva biti opasniji i nepravedniji nego danas - izjavila je za Jutarnji list dr. Debra Roberts, jedna od glavnih autorica IPCC-jeva izvještaja.

“Rule book”

Taj su izvještaj mnogi ocijenili kao najvažniji dokument o promjeni klime koji je objavljen u 21. stoljeću. Pozdravila ga je i većina delegata na COP 24, ali su se o njemu negativno izrazili SAD, Rusija, Kuvajt i Saudijska Arabija. U kuloarima su se čuli komentari kako je zanimljivo da su se u ovako važnoj temi koja se tiče budućnosti čovječanstva na istoj strani našli Rusija i SAD, čiji je predsjednik Donald Trump u ljeto prošle godine donio odluku o povlačenju Amerike iz Pariškog klimatskog sporazuma.

- Tijekom prvog tjedna stranke su marljivo radile na tekstu i riješile brojna tehnička pitanja. Međutim, brojna pitanja, osobito ona političke naravi, stavljena su pred ministre da se dogovore i nađu kompromise na visokoj razini. Pariški sporazum je okvir, a za njegovu punu primjenu nužno je donijeti detaljna operativna pravila tzv. rule book. Velika su razmimoilaženja u stajalištima razvijenih država i država u razvoju kako bi se to trebalo napraviti - rekao nam je Igor Čižmek, pomoćnik ministra zaštite okoliša koji Hrvatsku predstavlja na ministarskom dijelu konferencije.

- Kyotski protokol imao je poseban režim za razvijene države, a poseban za države u razvoju, a Pariški sporazum uspostavljen je tako da se odnosi jednako na sve stranke, ali uz određenu fleksibilnost za države u razvoju, koje bi pri tome trebale objasniti zašto im ta fleksibilnost treba, npr. zbog nedostataka kapaciteta ili financijskih sredstava. Pariški sporazum osigurava financijsku i tehničku pomoć za gradnju kapaciteta i provedbu mjera - zaključio je Čižmek.