ODGOVORI U LEDU

MISTERIJ NAJZABAČENIJEG OTOKA NA PLANETU Prekriven golim stijenama i ledom, na njemu ne živi nitko, skriva pravu istinu o tome što se zbiva na Zemlji

 Profimedia, Sciencephoto RM

Dobrodošli na otok Bouvet, malu vulkansku stijenu u južnom Atlantiku, piše BBC.

Na taj subantarktički teritorij, koji je dio Norveške, prekriven oštrim stijenama i ledom, tisućama kilometara udaljenim od civilizacije, rijetko kada stupi ljudska noga. Ni vrijeme ne pomaže. S obzirom da se nalazi usred oceana, vremenske prilike mogu se naglo pogoršati. U jednom trenu nebo je vedro i plavo, a već u drugom okruženi ste oblacima.

Ne čudi da moreplovci zovu ovaj otok najudaljenijim na svijetu, a pisci i scenaristi rado ga umeću u svoje zaplete.

No, taj udaljeni otok privlači sve veću i veću pažnju znanstvenika zbog onoga što može reći o klimi Antarktike u prošlosti.

Bouvet ima jedinstvenu poziciju jer leži baš na pojasu kojim pušu zapadni vjetrovi koji su vrlo važni zbog načina na koji se kontinent mijenja posljednjih godina. Ti vjetrovi pogone uzlazne struje oceana: iz dubina izvlače toplije vode koje tada dospiju ispod priobalnih ledenjaka i tope ih. Taj proces ubrzava globalni rast razine mora.

- Znamo da su posljednja promatranja zabilježila da se ti vjetrovi pojačavaju, no mjerenja se vrše tek 30 ili 40 godina, kaže Liz Thomas iz organizacije British Antarctic Survey (BAS).

- Ono što nas zanima jest je li to jačanje vjetrova dio prirodnog procesa. Da li oni to naprosto rade? Ubrzavaju i usporavaju? Ili se radi o nečemu neobičnom - ljudskom utjecaju na klimu.

Doktorica Thomas i njezini kolege nedavno su se spustili na otok helikopterom - to je jedini način - kako bi probušili rupu u ledenom otoku. Taj kompaktni snijeg je kao snimač prošlosti. Što vjetrovi pušu brže i jače, više će prašine biti u slojevima snijega. No, postoje još neki pokazatelji. Diatomi (sićušne alge) koji žive na površini oceana mogu se detektirati u snijegu Bouveta, i to ih je više što je u nekom periodu bilo vjetrovitije.

No, nisu podaci o brzini vjetra jedini koje doktorica Thomas i njezin tim žele pronaći. Znanstvenici također namjeravaju doznati koliko se daleko tijekom godine proteže led s Antarktike. Nekih godina, morske ga struje mogu odgurnuti sve do Bouveta.

Doktorandica Amy King ispituje snježnu jezgru kako bi pronašla određene organske čestice koje je na otok nanio vjetar i koje mogu nešto reći o stanju leda u prošlosti. To su zapravo kemikalije povezane s algama koje rastu u oceanu kad se led povuče i u more ponovno dospije nešto svjetla.

- Što više leda ima u moru tijekom zime, to je veći stupanj. Kad se u proljeće led otopi, imamo veća područja prekrivena fitoplanktonom, kaže King.

- Što je više fitoplanktona, to ćemo u snježnoj jezgri naći više masnih kiselina i metansulfonske kiseline. Pa ako nađemo više takvih spojeva, znači da je te godine bilo više leda.

Doktorica Thomas će objaviti rezultate ovog istraživanja snježne jezgre Bouveta najesen na sastanku Američke geofizičke zajednice (AGU), najvećem godišnjem okupljanju stručnjaka za Zemlju i svemir.

14 metara dug segment leda izvađen na Bouvetu, daje nam podatke samo do 2001. No, znanstvenici su svejedno uvjereni da će, ako se vrate na otok, pronaći mjesto gdje mogu probušiti još dublje u prošlost.

- Na Bouvetu smo bili samo par sati i mogli smo raditi samo dok je vjetar bio relativno slab, a čim je pojačao morali smo se vratiti. No, mislim da postoji mogućnost da se vratimo i probušimo doista duboku rupu koja bi nam mogla dati podatke o 700 pa čak i 1000 godina unatrag, kaže Thomas.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 05:03