KAKO JE NAFTNA INDUSTRIJA IZAZVALA POTRESE U DRŽAVI U KOJOJ IH PRAKTIČKI NIJE BILO Prije 10 godina zabilježen je jedan, a prije dvije njih 903!

U 2008. godini u američkoj saveznoj državi Oklahomi zabilježen je samo jedan potres magnitude od 3 ili više po Richteru. Sedam godina kasnije, 2015., taj broj popeo se na zapanjujućih 903, piše profesor Thomas Gernon za The Conversation. U manje od jednog desetljeća Oklahoma se od područja "mrtvog" za potrese pretvorila u jedno od žarišta seizmičkih aktivnosti.

Znanstvenici smatraju da je uzrok ovakvog pojačanja seizmološke aktivnosti, dosad bez presedana, ubrizgavanje otpadnih tekućina/voda (poznatih i kao slane vode) u podzemlje od strane postrojenja industrija nafte i plina. To potvrđuje istraživanje objavljeno u časopisu Science u kojem se dokazuje da su ovi potresi izazvani ljudskom aktivnošću snažno povezani s dubinom u koju se ubrizgava otpadna voda. Shodno tome, ako se smanji dubina u koju se tekućina ubrizgava, opasnost od jačih potresa značajno bi se smanjila.

U Oklahomi danas postoji više od 10.000 mjesta na kojima se otpadne vode ubrizgavaju u podzemlje. A te vode su pak nusprodukt hidrauličkog frakturiranja - postupka u kojem se hidraulička tekućina pod visokim pritiskom ubrizgava u podzemlje kako bi se drobile stijene u i tako stvarale pukotine kroz koje teku nafta i prirodni plin i druge tvari. Zahvaljujući tom postupku, između ostalog, proizvodnja nafte i prirodnog plina u SAD-u je znatno porasla posljednjih godina.

Ove otpadne vode se obično ubrizgavaju u dubine između jednog i dva kilometra, znatno ispod razina s kojih se crpi voda za piće kako bi se izbjegla kontaminacija. Od 2011. godine godišnje se prosječno ubrizgava oko 2,3 milijarde barela tekućine, to jest 274 milijarde litara tekućine.

Sama povezanost potresa u Oklahomi i ubrizgavanja otpadnih voda dokazana je još u istraživanju iz 2013. godine, koje je pokazalo snažnu povezanost lokacija na kojima se tekućina ubrizgava pod visokim pritiskom i potresa. Od 2015. godine novi propisi rezultirali su smanjenjem broja potresa, ali ukupna seizmička aktivnost nije pala koliko se očekivalo. Štoviše, u 2016. je zabilježen veći broj snažnih potresa, uključujući jedan od 5,8 po Richteru koji je bio najjači u povijesti ove savezne države.

Novo istraživanje koje su proveli Gernon i njegovi kolege sa sveučilišta Southampton pokazalo je dodatnu kompleksnost seizmičke aktivnosti u Oklahomi. Znanstvenici su pritom izradili kompjutorski model koji prikazuje odnos seizmičke aktivnosti i šestogodišnjeg ubrizgavanja otpadnih tekućina diljem države. Rezultat - što se više otpadne vode ubrizgava, i što je dubina ubrizgavanja veća, jači će biti i potres.

Prijedlog znanstvenog tima je da se prvo smanji količina ubrizgavanja otpadnih voda i da se to čini na manjim dubinama kako bi se smanjila seizmička aktivnost i rizik od jačih potresa.