Infektivna mononukleoza, poznata i kao 'bolest poljupca' mogla bi biti odgovorna za razvoj multiple skleroze (MS), smatraju znanstvenici s Harvardskog sveučilišta, koji su rezultate studije objavili u časopisu Science.
Nova studija američkih znanstvenika ukazuje na to da bi ovu kroničnu upalnu bolest središnjega živčanog sustava, koja pogađa oko 2,8 milijuna ljudi na svijetu i za koju zasad nema poznatog lijeka, mogla uzrokovati infekcija Epstein-Barrovim virusom, odnosno virusom herpesa koji je uzročnik infektivne mononukleoze, prenosi Independent.
Bolest se kolokvijalno naziva i 'bolest poljupca' jer se prenosi slinom. Epstein-Barrov virus (EBV), poznat i kao humani herpesvirus 4, nije pronađen u čovjekovu okolišu i nije jako zarazan.
Prenosi se tjelesnim tekućinama, osobito slinom, ali i krvlju i sjemenom tekućinom te transplantacijom organa ili transfuzijom krvi. Samo pet posto bolesnika zarazi se od osobe s akutnom infekcijom. Infekcija u ranom djetinjstvu češća je u obiteljima nižega socioekonomskog statusa i u prenapučenim uvjetima stanovanja.
Mononukleoza se manifestira umorom, groznicom, osipom i jako otečenim žlijezdama, a istraživači vjeruju da bi Epstein-Barrov virus mogao postati i doživotna pritajena infekcija koja može biti jedan od glavnih uzroka razvoja multiple skleroze.
Da bi utvrdili povezanost EBV-a i multiple skleroze znanstvenici su proveli studiju na 955 mladih odraslih osoba kojima je multipla skleroza dijagnosticirana dok su aktivno služili vojsku.
Analizirali su uzorke seruma koji je vojska ispitanicima uzimala svake dvije godine te su određivali EBV status vojnika u vrijeme uzimanja prvog uzorka, kao i odnos između infekcije EBV-om i pojave multiple skleroze za vrijeme aktivne vojne dužnosti.
Pokazalo se da se, u usporedbi s uzorcima 10 milijuna vojnih pripadnika rizik od nastanka multiple skleroze povećao 32 puta nakon zaraze Epstein-Barrovim virusom. Znanstvenici su istaknuli da nijedan od ostalih virusa nije povećao rizik od razvoja MS-a.
"Hipotezu po kojoj EBV utječe na razvoj multiple skleroze naša znanstvena grupa istražuje već nekoliko godina, kao i ostali kolege znanstvenici u svijetu, no ovo je prva studija koja pruža uvjerljive dokaze o uzročno-posljedičnoj vezi", rekao je Alberto Ascherio, jedan od autora studije, profesor epidemiologije i nutricionizma na Harvardu.
"Ovo je velik korak jer ukazuje na to da se većina slučajeva multiple skleroze može spriječiti zaustavljanjem EBV infekcije, a ciljana terapija protiv Epstein-Barrova virusa mogla bi rezultirati otkrićem lijeka za multiplu sklerozu."
No zaustavljanje Epstein-Barrove bolesti moglo bi biti iznimno teško, s obzirom na to da je virusom herpesa zaraženo čak 95 posto odrasle populacije.
Ascherio kaže da se zaraza EBV virusom i razvoj multiple skleroze događaju u različito vrijeme jer se simptomi bolesti ne otkrivaju u najranijoj fazi bolesti, ali i dijelom zbog stalnog stimuliranja imunosnog sustava domaćina kada se reaktivira pritajeni virus.
Multipla skleroza je neurodegenerativna bolest kod koje imunosni sustav napada neurone u mozgu i u leđnoj moždini, što može trajno oštetiti središnji živčani sustav. Mnogi stručnjaci smatraju da multiplu sklerozu treba nazvati imunološki posredovanom bolešću. U najtežim slučajevima pacijenti mogu izgubiti sposobnost hodanja.
"Trenutačno nema načina kojim bi se učinkovito spriječila ili liječila EBV infekcija, no razvoj cjepiva protiv Epstein-Barrova virusa mogao bi imati važnu ulogu u borbi protiv multiple skleroze. Cjepivo protiv EBV-a ili ciljanje virusa antivirusnim lijekovima specifičnim za EBV mogli bi u konačnici spriječiti ili izliječiti MS", rekao je Ascherio.
Rezultati studije harvardskih znanstvenika objavljeni su prošli tjedan u časopisu Science.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....