Dugo se sumnjalo da Epstein-Barrov virus (EBV) može izazvati multiplu sklerozu. No, nedavno je u časopisu Science objavljena studija koja je obuhvatila deset milijuna vojnog osoblja u SAD-u te je pokazala da gotovo svakom slučaju multiple skleroze, kronične upalne bolesti središnjeg živčanog sustava, prethodi infekcija tim virusom. Studija harvardskih znanstvenika izazvala je velik interes u Hrvatskoj kao i diljem svijeta.
Kad je otkriven Epstein-Barrov virus?
- Epstein-Barrov virus (EBV) otkrilo je troje znanstvenika, Anthony Epstein i njegovi suradnici u laboratoriju Yvonne Barr i Bert Achong, u 1960-im godinama. Epstein je čuo predavanje tada nepoznatog kirurga D. P. Burkitta koji je opisivao malignu bolest koja je napadala djecu u Ugandi te posumnjao da se radi o virusnoj bolesti. To je bila kontroverzna pomisao za ono vrijeme jer se dotad nije znalo da virusi mogu izazvati maligne bolesti kod ljudi - rekla je dr. Vanda Juranić Lisnić, docentica na Medicinskom fakultetu u Rijeci.
- Nakon nekoliko godina neuspjelih pokušaja Epstein je s Yvonne Barr iz uzoraka limfoma koje im je slao Burkitt uspostavio kulturu ljudskih limfomskih stanica u suspenziji. Nazvao ih je Epstein-Barr (EB) stanice, a s Achongom je pomoću elektronskog mikroskopa uočio brojne virione, odnosno virusne čestice. EBV je tako postao prvi virus otkriven elektronskom mikroskopijom, danas standardnom metodom u virologiji. Posumnjali su da se radi o herpes virusu, a zatim su EB stanice i novootkriveni virus poslali u laboratorij Wernera i Gertrude Henle koji će poslije pokazati da je EBV uzročnik infektivne mononukleoze - dodala je dr. Juranić Lisnić.
U kakve viruse spada EBV?
- EBV je herpes virus. Za herpese su svi čuli: to je onaj virus koji izaziva neugodne kraste na sluznici usana kod nekih osoba. U ovom slučaju, riječ je o Herpes simplex virusu I. Herpes virusi su izuzetno uspješni virusi. Uspješan virus je onaj koji uspije zaraziti većinu ljudi, a da mnogi toga nisu ni svjesni. Herpesi su u tome majstori. Riječ se o velikim DNK virusima koji su značajan dio svojeg genoma posvetili tome da izbjegnu detekciju i eliminaciju od našeg imunosnog sustava.
Stoga, prvi put kad vas neki herpes zarazi, ostaje vam vjeran do kraja vašeg života.
Naš imuni sustav može ih otjerati u stanje mirovanja, no oni samo čekaju trenutak da nadzor našeg imunosnog sustava popusti pa se reaktiviraju. To jako dobro znaju osobe koje žive sa HSV-I virusom i kojima neugodan "herpes" uvijek iskoči na sluznicama nakon razdoblja stresa ili neke druge bolesti - pojasnila je dr. Juranić Lisnić.
S kakvim je oboljenjima EBV povezan?
- Često primarna infekcija prođe bez većih ili značajnijih simptoma, posebno u djece. Kod adolescenata i odraslih može se javiti infektivna mononukleoza, poznata još i kao bolest poljupca, jer se EBV vrlo uspješno širi slinom. Osim Burkittova limfoma, tj. tumora limfocita B koji uzrokuje, još je nekoliko maligniteta limfocita B povezano s infekcijom EBV-om: Hodgkinov limfom, difuzni velikostanični B limfom (DLOBL), plazmablastični limfom i tzv. primary effusion limfom. EBV je povezan i s tumorima stanica i tkiva u kojima se taj virus umnaža nakon reaktivacije: limfomi T i NK stanica, karcinom nazofarinksa (nosne šipljine i grla), karcinom želuca i leiomiosarkom (rak glatkih mišića) - rekla je dr. Juranić Lisnić.
Naglasila je kako virusu nije cilj uzrokovati tumor, nego je vjerojatnije riječ o slučajnoj i priličnoj rijetkoj grešci u interakcijama između virusa i domaćina.
- Većina ljudi latentno je inficirana EBV-om pa nikad ne razvije neki od tih tumora. Većina nas je već mnogo puta tijekom života razvila neku tumorsku stanicu, a nije oboljela od maligniteta jer je te stanice na vrijeme uočio i uništio naš imuni sustav. Kao i za svaki malignitet, potrebno je nekoliko događaja koji se moraju dogoditi u istoj stanici da bi ona izgubila kontrolu i postala maligna. Virus je jedan od njih, dio je predodređen našim genima, a dio i našim ponašanjem - naglasila je naša sugovornica,
Što je pokazala studija u Scienceu?
- Multipla skleroza (MS) je bolest u kojoj dolazi do oštećenja mijelinske ovojnice na živčanim stanicama. Mijelin je poput izolatora na žici koja provodi električnu energiju, štiti i izolira živčanu stanicu. Kod multiple skleroze naše vlastito tijelo napada mijelin u središnjem živčanom sustavu, mozgu i leđnoj moždini, najčešće pomoću protutijela koja prepoznaju mijelin. Već je dulje postojala sumnja da su EBV i MS na neki način povezani: većina pacijenata koji boluju od multiple skleroze imala je povećana protutijela na EBV. Kod mnogih su se simptomi MS-a pojavili nakon infekcije EBV-om, ali kako je MS vrlo rijedak sindrom, bio je potreban velik broj ispitanika da se potvrdi radi li se zaista o utjecaju EBV-a - pojasnila je dr. Juranić Lisnić.
U radu objavljenom u Scienceu provedeno je istraživanje, koje je trajalo dulje od 20 godina, na više od deset milijuna mlađih ljudi, pripadnika vojske SAD-a, od kojih je 955 razvilo MS.
- Za 801 od tih 955 oboljelih istraživači su imali na raspolaganju nekoliko seruma prije infekcije EBV-om i poslije nje te su ih analizirali u daljnjim istraživanjima. Svi sudionici studije koji su razvili MS, osim jednog, imali su protutijela na EBV. Za razliku od toga, u skupini ispitanika koji nisu razvili MS unutar deset godina, samo 57 posto ih je imalo protutijela na EBV. U studiji je pokazano da je infekcija EBV-om rezultirala 32 puta većom vjerojatnošću za razvoj MS-a - istaknula je dr. Juranić Lisnić.
Mogu li se bolesti povezane s EBV-om spriječiti cijepljenjem?
- Da, kod virusa koji ulaze u mirovanje, sprečavanje prve infekcije i mogućnosti da uopće uspostave "bazu" u našem tijelu je najbolje rješenje. Za EBV lijeka zasad nema, kao ni za brojne druge herpes viruse. Nemamo ni cjepiva. Već godinama je razvoj cjepiva na herpes viruse jedan od prioriteta WHO-a. No, vrlo je teško napraviti cjepivo za viruse koji su bolji imunolozi od nas ljudi, a herpes virusi su toliko dobri u manipulaciji imunog sustava da ih imunolozi koriste za identifikaciju važnih imunoloških reakcija. Jedini herpes virus protiv kojega smo razvili cjepivo je Varicella zoster virus, odnosno virus vodenih kozica i zostera. Mnogi smatraju da se ne isplati cijepiti tim cjepivom jer su vodene kozice dječja bolest koja se lagano preboli. Međutim, svatko tko je doživio bolnu reaktivaciju Varicelle u herpes zoster, zna koliko može biti neugodan, s dugotrajnim, vrlo bolnim posljedicama. A sada, na primjeru EBV-a, vidimo i da cjeloživotna infekcija herpes virusom ne dolazi bez rizika - zaključila je dr. Juranić Lisnić.