FOTO Ubojica broj jedan u Hrvatskoj: Dnevno 70 osoba umre od bolesti srca i krvnih žila

ZAGREB - Svaki dan u Hrvatskoj od bolesti srca ili krvnih žila umre najmanje 70 osoba. Naime, te su bolesti na neslavnome prvome mjestu uzroka smrtnosti kod nas, premda se posljednjih godina bilježi lagani pad.

Sve donedavno tako je bilo u cijeloj Europskoj Uniji, ali najnoviji podaci govore da se stvari mijenjaju. Iz Velike Britanije stiže optimistična vijest. U deset godina Britanci su uspjeli za 50 posto smanjiti smrtnost od srčanih udara kod muškaraca i za 53 posto kod žena.

Manje pušača

Britanci drže da je to posljedica smanjenja faktora rizika, poput smanjenja broja pušača i zabrane pušenja u javnim prostorima, zdravije prehrane, bolje kontrole krvnog tlaka i smanjenja masnoća u krvi.

To temelje i na činjenici da se slični trendovi bilježe i u drugim europskim zemljama poput Irske i Italije te u Skandinaviji. No, dr. Michael Goldacre iz britanskog Odjela za javno zdravstvo smatra da se ne mogu dokučiti baš svi razlozi ovih pozitivnih promjena. Naime, potrošnja masnoća u Britaniji posljednjih godina nije drastično pala pa da bi taj pad imao tako velik utejcaj na smanjenje broja srčanih udara.

Crno vino za zdravlje

On ističe da Francuzi imaju najmanje srčanih udara i općenito bolesti krvnih žila, premda jedu masne sireve, puno vrhnja i drugih masnoća. No, neki smatraju da je “kvaka” u tome što su obroci Francuza zapravo mali, a uz ručak popiju i čašu crnog vina za koje se već dokazalo da štiti krvne žile.

Znanstvenici kažu kako je vjerojatno zabrana pušenja u zatvorenim javnim prostorima ipak imala najveći utjecaj na zdravlje jer se, za razliku od nekonzumiranja masnoća, nepušenje puno brže “vidi” kako na plućima, tako i na krvnim žilama i srcu.

Britanci su lani izračunali da je već u prvoj godini potpune zabrane pušenja smanjen broj srčanih udara, što je zdravstvu smanjilo troškove za oko 13 milijuna dolara.

U Hrvatskoj se, nažalost, ne bilježi takav napredak kao u Velikoj Britaniji, ali prof. dr. Mijo Bergovec, pročelnik Zavoda za bolesti srca i krvnih žila u KB-u Dubrava, kaže da pomaka ipak ima. Primjerice, u šest godina prepolovili smo smrtnost onih koji s infarktom uspiju doći do bolnice. Od 30 europskih zemalja, mi smo na petome mjestu po uspješnosti spašavanja života pacijenta s infarktom, i to zahvaljujući jedinicama za intenzivno liječenje kardioloških bolesnika.

Princip je da su centri dostupni bolesnicima na udaljenosti ne većoj od 120 kilometara, i to 24 sata.

Nužno više sporta

- Kad se radi o čimbenicima rizika, tu smo lošiji. Imamo sve više debelih i onih s prekomjernom težinom, pušenje se nije smanjilo, a uz to su svi kafići zadimljeni - naglašava prof. dr. Bergovec.

Doda li se tome i nedovoljna tjelesna aktivnost, jasno je da se u sprečavanju bolesti srca i krvnih žila u Hrvatskoj mora učiniti više.