scuba skener

Ronjenje na Prevlaci: Carska krstarica, tvrđava i podvodna katedrala

Tvrđava Punta Oštra i voditeljica ronjenja Sea Star Divinga Klara Ljubenko 

 Ivana Grgic/Cropix
Povijest i priroda na Punta Oštri tvore jedinstvenu cjelinu: iznad mora stoje utvrde nekadašnjih carstava, a ispod površine otvara se skriveni svijet kaverni i podvodnih prolaza
Povijest i priroda na Punta Oštri tvore jedinstvenu cjelinu: iznad mora stoje utvrde nekadašnjih carstava, a ispod površine otvara se skriveni svijet kaverni i podvodnih prolaza

Na krajnjem jugu Hrvatske, na poluotoku Prevlaka, poznatom i pod imenom Oštra, na mjestu gdje se kopno sužava prema moru i gdje se horizont otvara prema ulazu u Bokokotorski zaljev, na strateški iznimno važnom mjestu, smjestila se austrougarska tvrđava Punta Oštra (rt Oštro) sagrađena krajem 19. stoljeća kada je čitavo područje pretvoreno u snažan obrambeni sustav.

image

Tvrđava Punta Oštra

Ivana Grgic/Cropix

Topnički položaji, podzemni prolazi i osmatračnice svjedoče o vremenu kada je kontrola ovog uskog morskog prolaza bila od presudne vojne važnosti. Dobar položaj fortifikacije svjedoči o vremenu kada je kontrola ulaza u Bokokotorski zaljev značila kontrolu jednog od najvažnijih pomorskih uporišta na Jadranu.

image
Ivana Grgic/Cropix

Na drugom kraju, kao kontrolna točka služila je tvrđava Mamula, smještena na istoimenom otočiću, nekada mračni podsjetnik na stradanja u koncentracijskom logoru za vrijeme Mussolinija, a danas luksuzni resort s bogato opremljenim sobama u nekadašnjim zatvorskim ćelijama. Tvrđava Punta Oštra trenutno prolazi kroz opsežnu fazu obnove kako bi se spriječilo daljnje propadanje i kompleks pretvorilo u turističko-kulturno središte. U sklopu tog projekta planira se uređenje Muzeja austrougarske ratne mornarice.

image

Tvrđava Punta Oštra

Ivana Grgic/Cropix
image

Tvrđava i otok Mamula

Ivana Grgic/Cropix

Jednako je zanimljivo i podmorje u neposrednoj blizini tvrđave. Strme stijene na kojima su utisnuti njeni temelji, nastavljaju se i ispod površine mora, stvarajući staništa bogata ribom, brojnim vrstama spužvi i raznobojnim algama. Bistrina mora i podvodni grebeni privlače ronioce koji ovdje mogu istraživati bogat živi svijet južnog Jadrana, a na pojedinim mjestima i ostatke nekadašnje vojne infrastrukture koje je more postupno preuzelo. Na ovo je područje najlakše doći logistikom ronilačkog centra Sea Star Diving iz Molunta, čiji brodovi redovito voze na Prevlaku, a u ovom malom, nekada ribarskom mjestu, moguće je pronaći i dobar smještaj u brojnim apartmanima koje nude mještani, ali i sam ronilački centar.

image
Ivana Grgic/Cropix

Kaiser na granici

Molunat je posljednje veće mjesto na jadranskoj obali, a smješten je dvadesetak kilometara južnije od Cavtata, dok ga od granice s Crnom Gorom dijeli samo nekoliko kilometara. Nakon Molunta, u njegovom zaleđu kopneni put do Prevlake prekida još samo selo Vitaljina.

Iako je Molunat površinom malen, povijest i priroda oko njega su se pobrinule za pregršt vrhunskih ronilačkih lokacija. Najatraktivnija je nesumnjivo olupina oklopne krstarice austrougarske mornarice Kaiser Franz Josef I., nekada dobro naoružani stometarski brod, smješten na muljevitom dnu između Prevlake i kopna Crne Gore. Kaiser danas leži na četrdesetak metara dubine unutar Bokokotorskih vrata, gotovo na samom ulazu u Boku.

image

Olupina austrogarske oklopne torpedne krstrice SMS Kaiser Franz Joseph I

Ivana Grgić/Cropix

Područje na kojem su smještene Konavle nalazi se na kontaktu geotektonskih cjelina Dinarika i Adriatika, a kao posljedica ovdje postoji velik broj špilja, jama i pukotina, od čega velik dio još nije potpuno istražen, iscrtan i označen. Svim ovim speleološkim objektima zajednički je nazivnik taj da skrivaju tajanstven biljni i životinjski svijet, specifičan upravo za to područje, nastanjen u prostoru s ograničenom prisutnošću svjetla i malom količinom dostupne hrane, a mnoge od naših strogo zaštićenih vrsta žive baš u špiljama. Ovo pravilo vrijedi i za one podvodne, u kojima ćemo pronaći tek probran svijet spužvi, kozica, žarnjaka ili špiljskih koralja.

image

Prostran zid obložen žutim sunčanim koraljima leptopsammia pruvoti

Ivana Grgic/Cropix

Priča o Punta Oštri ne završava na kopnu. Ispod površine mora krije se jednako zanimljiv i dojmljiv svijet. U neposrednoj blizini nalaze se podvodne kaverne i šupljine oblikovane djelovanjem mora na vapnenačke stijene, koje su tijekom godina postale utočište brojnim morskim organizmima. U bistrom moru južnog Jadrana njihovi se ulazi naziru poput tamnih prozora u stijeni, dok unutrašnjost otkriva neobične igre svjetlosti i sjene. Za ronioce je susret s tim podvodnim prostorima uvijek posebno atraktivan doživljaj, a u slučaju tvrđave – kao da se istraživanje njenih povijesnih hodnika nastavlja duboko pod morem, među stijenama koje čuvaju svoje tajne jednako dugo kao i kameni zidovi iznad njih.

image
Ivana Grgic/Cropix

Hladna Katedrala

Povijest i priroda na Punta Oštri tvore jedinstvenu cjelinu: iznad mora stoje utvrde nekadašnjih carstava, a ispod površine otvara se skriveni svijet kaverni i podvodnih prolaza. Na susretu morskih struja koje ulaze i izlaze iz zaljeva podmorje djeluje posebno živo, pa Punta nije samo vidikovac povijesti nego i prozor u jedan skriveni svijet ispod morske površine.

image

Škarpine se često mogu naći na ulazima špilja

Ivana Grgic/Cropix

Rt Oštra jedna je od najatraktivnijih lokacija za ronjenje na poluotoku Prevlaka i poznat je po fascinantnom sustavu kaverni koji ronioci s pravom često nazivaju Katedrala. Na ovoj poziciji maksimalna dubina zarona iznosi 22 metra, a sam zaron traje oko pedeset minuta. Zbog specifičnog položaja na rtu, morske su struje ovdje izraženije, pa je i temperatura mora često niža nego na okolnim lokacijama. Ipak, upravo te hladnije struje donose obilje kisika i hrane, zbog čega podmorje doslovno ključa od života. Sustav je prepun šarenih koralja, spužvi, raznih vrsta puževa, među kojima se katkad nađe i rijetki triton, te sitne i krupne ribe.

image

Svjetlucajuće jato u podmorju rta Ošto

Ivana Grgic/Cropix
image

Pjevčić

Ivana Grgic/Cropix

Sama dinamika zarona bila je vrlo uzbudljiva: nakon sidrenja broda na rtu, spustili smo se kroz takozvani dimnjak, vertikalni tunel koji počinje na dubini od samo tri metra. On vodi u prvu podzemnu prostoriju, iz koje se kroz uži prolaz ulazi u drugu, još prostraniju dvoranu bogatu ribom.

image

Portret fratra

Ivana Grgic/Cropix
image
Ivana Grgic/Cropix

Već u ulaznom tunelu dočekao nas je prostran zid obložen žutim sunčanim koraljima leptopsammia pruvoti znanih i kao žuta čašica. Posebnost ovih nježnih žutih žarnjaka, koji svojim izgledom podsjećaju na malu morsku anemonu, je taj što ne grade kolonije poput ostalih koralja, već žive kao pojedinačni polip.

image

Koralj leptopsammia pruvoti

Ivana Grgic/Cropix

Raj za fotografe

Također, njihova tkiva ne sadrže mikroskopske alge zooxanthellae te ne ovise o sunčevoj svjetlosti za fotosintezu. Zbog toga preferira život u tami i najčešće obitava u dubljim vodama, morskim špiljama, tunelima, procijepima i ovjesima gdje nema jake svjetlosti.

Svojstven je za Sredozemno more, a u hrvatskom podmorju često se registrira kao vrijedan dio bioraznolikosti. Uz dobrog podvodnog modela, kao što je Klara Ljubenko, voditeljica ronilačkog centra, kadrovi uz žuto-plavi kontrast, mogu na fotografijama ispasti vrlo lijepo, zbog čega smo se neko vrijeme ovdje i zadržali. Ovaj je sustav kaverni i inače vrlo pogodan za podvodne fotografe, koji na maloj dubini mogu provesti vrijeme igrajući se s kontrastima boja i divnim zrakama sunca koje pri sunčanom danu mogu stvoriti odličnu kulisu.

image
Ivana Grgic/Cropix
image

Sunčani koralji leptopsammia pruvoti poznati i kao žuta čašica

Ivana Grgic/Cropix

Teren je vrlo dinamičan, a stijene složene u podvodni labirint omogućuju istraživanje podvodnih zidova velikih dimenzija, unutarnjih prolaza, špiljica i prevjesa. Oni koje više oduševljava pronalaženje primjeraka podvodnog svijeta ovdje neće ostati razočarani, naći će organizme specifične za uvjete sa smanjenom količinom svjetlosti, poput spužve žilavke, grbave axinelle ili smrdljive i mrežaste spužve, žarnjaka ili pužića stražnjoškržnjaka kojih se pažljivim pregledom terena može pronaći u velikom broju. Nakon obilaska, izlazi se na otvoreno more te se kružnom rutom ponovno vraća u prvu prostoriju. Upravo je taj povratak vrhunac zarona, kroz veliki bočni otvor, stropnu rupu i tunele prodire sunčeva svjetlost, stvarajući u unutrašnjosti nestvarne, katedralne prizore igre svjetla i podmorja prepunog života.

image

Spužva grbava axinella

Ivana Grgic/Cropix

Bez obzira na to kojim se pravcem krene, ova lokacija pruža odličan zaron, pa se teško može pogriješiti odabirom rute. Uobičajeno je da ronjenje započne neposredno na unutarnjem rubu rta, na točki s koje se pruža pogled na ulaz u Boku kotorsku. Kraj zarona, uz pogled na utvrdu, iskoristili smo za popularnu pola-pola fotografiju, što se pri umjerenim valovima pokazalo kao pravi izazov. Uz nekolicinu pokušaja i pogreški, ipak smo u konačnici uspjele obje pogoditi pravi kadar, jer u slučaju podvodne fotografije s modelom, zasluga za njezin uspjeh se također dijeli na pola-pola.

image

Tvrđava Punta Oštra i voditeljica ronjenja Sea Star Divinga Klara Ljubenko

Ivana Grgic/Cropix
image

Pogled s mora na tvrđavu Punta Oštra

Ivana Grgic/Cropix
image

Ulaz u sustav kaverni

Ivana Grgic/Cropix
image

Tvrđava Punta Oštra i voditeljica ronjenja Sea Star Divinga Klara Ljubenko

Ivana Grgic/Cropix
image

Trlja i fratar u potrazi za hranom

Ivana Grgic/Cropix
image

Spuzva grbava axinella na ulazu u sustav kaverni

Ivana Grgic/Cropix
image

Riba papigača

Ivana Grgic/Cropix
image
Ivana Grgic/Cropix
image
Ivana Grgic/Cropix
image

Polazak brodom Sea Star Divinga iz Molunta

Ivana Grgic/Cropix
image
Ivana Grgic/Cropix
image

Scuba skener 2026.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. srpanj 2026 11:48