Nakon što je u Kninu postavljen spomenik dr. Franji Tuđmanu, uskoro ćemo u Zagrebu dobiti još spektakularniji spomenik prvom predsjedniku. Gradonačelnik Milan Bandić najavio je da od jeseni kreće u projekt preuređenja zagrebačkog Trga dr. Franje Tuđmana, na kojemu će biti postavljen, kako kaže, “najveći i najljepši spomenik” prvom hrvatskom predsjedniku. Od jeseni nas očekuju građevinski zahvati na tom području i ubrzano spremanje za postavljanje spomenika. Također, izgledno je da će i Grad Zagreb uskoro raspisati Natječaj za izradu umjetničkog rješenja spomenika Tuđmanu.
Što misle o predloženoj lokaciji te kakav bi se spomenik trebao napraviti prvom predsjedniku upitali smo stručnjake iz nekoliko sfera.Zanimalo nas je i kako gledaju na preplavljenost Hrvatske raznim spomenicima Tuđmanu od kojih su mnogi upitne umjetničke kvalitete.
Za uređenje samog Trga F. Tuđmana postoji arhitektonski projekt Nenada Fabijanića, no s njegovom se realizacijom još nije počelo. Stručnjaci se najviše boje da bi se uređenje trga i natječaj za spomenik mogli ponovno raditi na ho-ruk, slično kao što je bilo i s natječajem za spomenik Tuđmanu u Kninu.
Uzdignute ruke
Sandra Križić Roban iz Instituta za povijest umjetnosti napominje da je taj prostor, koji kolokvijalno zovemo park kod Rudolfove vojarne, izuzetno vrijedna javna površina.
- Za nju je Fabijanić osmislio uređenje i smatram da je samo uređenje najbolji mogući način da se dostojno i simbolički predstavi lik i djelo pokojnog predsjednika. Ako bi se baš inzistiralo na spomeniku, tada bih omogućila da se napravi nešto u kontekstu tzv. protuspomenika - ne u smislu negacije nečije važnosti nego konceptualno bitno drugačijeg pristupa koji se temelji na protumonumentalizmu - kaže Križić Roban.
U Rijeci je realiziran sjajan Most hrvatskih branitelja pa je možda, dodaje ona, vrijeme da i Zagreb konačno dobije nešto drugo, a ne još jedan kip upitnih estetskih vrijednosti.
Split, autor: Zoran Jurić
Jedan od glavnih problema oko spomenika koji do sada uglavnom nisu zadovoljavali visoke estetske kriterije vidi u sastavu žirija za odabir spomenika koji otkriva političke i lokalne interese.
- Može gradonačelnica Knina zazivati najveći kip, tražiti da bude izrađen iz ovog ili onog materijala, može svaki predsjednik općine ili član neke stranke inzistirati na uzdignutim ili prekriženim rukama, to su njihove želje na koje imaju pravo. No Hrvatska ima dužnost paziti na koji način definira i regulira postav spomenika u javnom prostoru, koji pripada svima, pa i nama kojima se gotovo ništa od izvedenog ne sviđa - smatra S. Križić Roban.
Bespravna gradnja
Svođenje osobe od povijesnog značaja na simboličko dizanje ruku ili ljubljenje zastave, dodaje, nepristojno je.
Uvažena kiparica Marija Ujević općenito nije zadovoljna predloženom lokacijom za spomenik Tuđmanu jer je, smatra, riječ o neoblikovanom i nedefiniranom parku.
Pakoštane, autor Joakim Gregov
- Važno je kako se i gdje postavlja spomenik, a taj prostor nije trg nego livada. Broš se stavlja na lijepu haljinu da je upotpuni, a ta će lokacija deklasirati spomenik. Bolje bi mjesto bilo Trg Ivana Mažuranića - smatra Marija Ujević.
Trg Franje Tuđmana, dodaje Ujević, u pozadini čak ima jednu bespravnu gradnju, zgradu Općine Črnomerec. Nasuprot tome, Trg Ivana Mažuranića smatra zadnjim dobrim slobodnim mjestom u Zagrebu za spomenik. Tu je lokaciju, kaže, svojevremeno spomenula i članovima obitelji Tuđman. Za uređenje Trga dr. Franje Tuđmana postoji Fabijanićev arhitektonski projekt, no M. Ujević boji se da ga se neće stići realizirati prije postavljanja spomenika.
Povratak socrealizmu
- Ne može se prvo postaviti spomenik, pa onda krenuti u uređenje trga. Za spomenik je važna njegova komunikacija s gradom i s poviješću prostora, a s kim će komunicirati na toj livadi? S pesekima? - pita se Marija Ujević.
Ima li smisla figurativan spomenik Tuđmanu?
- Spomenik može biti i figurativan, ali s idejom. Uz jedan lagani pokret koji sve govori, o čovjeku, osobnosti. Bandićeva najava da će biti najveći je u duhu socrealizma. Ogromni spomenici su nepristojni - kaže Marija Ujević.
Ive Šimat-Banov, stručnjak za spomeničku plastiku, smatra da se općenito treba ostaviti euforičnoga nagomilavanja spomenika za “osobne potrebe”, odnosno za kratkoročne političke ciljeve.
- Ostaviti se ovih redikuloznih bezbrojnih kanti za smeće, ovih drvenih čaplji koje nose ime prvoga predsjednika jer niti su znak štovanja, niti zahvalnosti. Prvi predsjednik zaslužuje najbolje. Ovakvi spomenici samo trebaju živima - kaže Ive Šimat-Banov.
Bandić je, smatra Šimat-Banov, već pridonio spomeničkoj redikulizaciji Hrvatske kao malo tko u pola stoljeća te je, dodaje, teško očekivati da će sada sve izvesti kako bi trebalo.
- On i njemu slični promovirali su spomenike s prijelaza XIX. u XX. stoljeće. Spominje loše primjere za vrijeme Bandićeve vlasti: kip koji šaljivo zovu Ljudevitom Gajom u Gajevoj ili Teslu u Masarykovoj.
Pridraga, autor: Ivan Malenica
Zanimljiv prijedlog ima konceptualni umjetnik Antonio Grgić koji se često bavi pitanjem spomenika.
- Predlažem da se na Trgu dr. Tuđmana postave sjedalice na kojima bi svi mogli sjediti i u krugu ravnopravno raspravljati o Franji Tuđmanu. Cilj je da se raspravi Tuđmanova uloga u hrvatskoj povijesti. U suvremeno doba društvena rasprava je jedini vrijedan spomenik, i ona nam je prijeko potrebna, posebno u Tuđmanovom slučaju. Društvena rasprava je bitniji spomenik nego bilo koja gomila bronce, jer klasični spomenici su anakrona kategorija u kontekstu 21. stoljeća - smatra A. Grgić.
Poplavu Tuđmanovih kipova Grgić vidi kao povratak dogmatskog modela socrealistične koncepcije umjetnosti.
Oni koji poznaju gradonačelnika Bandića kažu nam da on najavom za “najveći” spomenik Tuđmanu samo diže tlak političkim protivnicima. Upućeni kažu da će se za zagrebački spomenik raspisati natječaj umjetničkog rješenja i vrlo je moguće da (za razliku od natječaja za Kninu) umjetnička sloboda autora spomenika neće biti ograničena na figurativan izričaj i zadanu temu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....