Slikarstvo vjere u Boga, u Gauguina, strip i Arkadiju

Na slici “Zlatno doba II”, koja nije slučajno odabrana kao pozivna za izložbu Tomislava Buntaka u galeriji Marisall, nagurano je nekoliko desetaka likova. Oni jašu konje, plove u čamcu, skaču u more sa stijena, plivaju, neki čak i lebde u zraku...

Osim kompozicijske povezanosti, nemaju neku posebnu vezu jedni s drugima. A opet, djeluju posve skladno. Iako su na malom prostoru, nema napetosti među njima, među sobom sve su riješili, u potpunoj su ravnoteži i jedni prema drugima i prema prirodi.

Na slici su i neka blaga mitološka bića, ima i pasa, a pejzaž u koji su smješteni posve je nedefiniran. Uglavnom, to je svijet u koji ćete poželjeti ući i u kojemu ćete se poželjeti odmoriti. Barem nakratko.

40 slika na izložbi

Dimenzije su slike 150 puta 100 centimetara, tehnika je akril na platnu, a grade ju nijanse zlatne boje, koju ovaj umjetnik, zajedno sa srebrnom i jarkim, fluorescentim bojama, često koristi. Buntak je prvenstveno vješt crtač, pa je crtež i u osnovi njegovih novih slika.

Svi su likovi izduženih tijela posve nagi, no to je više priča o umjetnikovoj želji za povratom ishodištima civilizacije, nego o erotici.

Na drugoj slici istog naziva (“Zlatno doba I”) i istih dimenzija, u prvom su planu jahači i konji te mnoga mitološka bića među kojima su i kentauri. Slike su nastale u posljednju godinu dana.

Gauguinovski likovi su na slikama “Brodovi profitera gore (Noćno druženje)”, a postoje dvije verzije, s crvenim i s plavim tonovima. No, slike su previše doslovno citatne, pa čine slabiju dionicu ove inače slikarski jake izložbe.

Na izložbi je 40 slika. Kroz posljednjih deset godina nastajao je ciklus “Interijeri i eksterijeri”, a riječ je o, za ovog umjetnika, netipično malim formatima (30 puta 35 centimetara).

Tomislav Buntak ima pomalo izdvojenu poziciju na likovnoj sceni od svojih generacijskih kolega koji su u ranim četrdesetim godinama. I po stilu slikanja kojeg se drži od samih svojih umjetničkih početaka, i po temeljima, sam će često isticati kako je to što je predani vjernik jedan od temelja njegova stvaralaštva.

Hodočasnici i povorke

Buntakove su slike prizori društva u kojemu su odnosi savršeno socijalno posloženi, a pravda riješena, bilo da se bavi motivom hodočasnika ili prvomajskog slavlja.

On sumira vjersko iskustvo, estetiku i linearnost stripa, Gauguina, arhaične motive, zavodljive arkadijske prizore...