Donosimo izbor nekih od najuzbudljivijih izložbi koje će obilježiti 2026. godinu
Bauhaus Ecology - mreže kontinuiteta, MSU
Izložba "Bauhaus Ecology - mreže kontinuiteta" dio je međunarodnog istraživačkog projekta Bauhaus Ecology koji povezuje Stiftung Bauhaus Dessau, Muzej za arhitekturu i oblikovanje iz Ljubljane (MAO) i Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu (MSU). Projekt polazi od analize zbirki triju institucija kroz prizmu ekologije, propitujući kako su se ideje modernizma oblikovale i prenijele u suvremene umjetničke prakse. Povijesni segment izložbe usmjeren je na tri autorice čiji su život i rad povezani s Bauhausom - Otti Berger, Ivanu Tomljenović Meller i Lou Scheper-Berkenkamp, a čiji se radovi nalaze u zbirci MSU. Njihovi radovi otvaraju prostor za drugačije čitanje modernizma: ne kroz formu i stil, nego kroz odnose između materijala, tijela, znanja i svakodnevice. Ekologija se u tom okviru shvaća kao mreža međuovisnosti u kojoj su granice između ideje i materijala, umjetnosti i života fluidne. Takvo razumijevanje modernizma kao otvorenog arhiva prenosi se i na suvremene autore koji modernističke impulse recikliraju i transformiraju u odgovoru na ključna pitanja našeg vremena - klimatsku krizu, urbanu fragmentaciju, krizu resursa i nove tehnologije. Umjetnici poput Ivane Tkalčić i Mihaela Gibe koriste otpadne materijale, digitalne alate i podatkovne strukture kako bi stvorili nove prostorne i vizualne jezike, utemeljene na ponovnoj upotrebi, kritičkoj reinterpretaciji i odgovornom nasljeđivanju. Recikliranje ovdje postaje metoda, način rada, mišljenja i povezivanja prošlih i današnjih praksi. U tom smislu izložba kroz pet tematskih cjelina povezuje povijesne i suvremene radove, naglašavajući održivost, kolektivnost i otvorene modele mišljenja kao ključeve za razumijevanje ekološkog modernizma danas. Uz izložbu će biti organiziran edukativni program i međunarodni simpozij, a dvojezični katalog sadržavat će stručne tekstove koji proširuju tematski okvir i otvaraju nova čitanja modernizma u svjetlu ekološke misli 21. stoljeća.
Umjetnici čiji će se radovi naći na izložbi su: Otti Berger, Ivana Tomljenović Meller, Lou Scheper-Berkenkamp, Wilhelm Wagenfeld, Herbert Bayer, Vjenceslav Richter, Ivan Picelj, Aleksandar Srnec, Tomislav Gotovac, Edvard Ravnikar, David Maljković, Ivana Tkalčić, Mihael Giba, Hrvoje Hiršl, Tina Gverović, Robertina Šebjanič, Jasmina Cibic, kolektiv Oaza, Radiona.
Egon Schiele UNSEEN, MUO Galerija
Muzej za umjetnost i obrt počinje 2026. godinu izložbom "Egon Schiele UNSEEN" kojom prvi put hrvatskoj publici predstavlja grafičku mapu Egon Schiele Handzeichnungen, rijedak ciklus kolotipija koji se desetljećima čuva u fundusu muzeja. Izložba se otvara 15. siječnja u MUO Galeriji na adresi Ilica 163a i donosi rijetku priliku upoznavanja s djelima koja dosad nisu bila dostupna javnosti. Mapa Handzeichnungen, koja visoko kotira na međunarodnom tržištu umjetnina, obuhvaća 15 crteža i akvarela Egona Schielea posredovanih u mediju grafike. Premda je riječ o relativno malom broju izložaka, njihova rijetkost i iznimna umjetnička vrijednost čine ovu izložbu posebnim kulturnim događajem, otkrivajući manje poznato, ali snažno i sugestivno lice Schieleova opusa. Egon Schiele, jedan od ključnih umjetnika prvih dvaju desetljeća 20. stoljeća, svojim je radovima pomicao granice prihvatljivog. Njegovi radikalni prikazi tijela, erotike i psihološke napetosti izazivali su nelagodu i skandale u svoje vrijeme, a njihova snaga i danas ostaje jednako provokativna. Izložba "Egon Schiele UNSEEN" poziva publiku na susret s umjetnikom čija pitanja o tijelu, identitetu i granicama slobode i dalje snažno odjekuju u suvremenom trenutku. Autori izložbe su dr. sc. Antonia Došen i Mate Marić, ujedno i autori pratećeg kataloga.
Zagrebačka gora na vrhu gojzerice, Muzej grada Zagreba
U Muzeju grada Zagreba priprema se izložba "Zagrebačka gora na vrhu gojzerice" s fokusom na društveni aspekt Medvednice. Na izložbi će se tematizirati počeci planinarstva u Zagrebu i na Medvednici, zatim planinarski domovi, aktivnosti planinarskih društava na Medvednici, ljudi povezani s Medvednicom - istaknuti pojedinci poput Vladimira Horvata - te što Medvednica predstavlja svakodnevnim planinarima i izletnicima. Bit će riječ-dvije i o skijanju, hodočasnicima i proštenjima u sljemenskim kapelicama, ali i o planinarskom odijevanju i opremi. Jedna od tema je Medvednica kao motiv u umjetničkim djelima, kao i kultura ponašanja u prirodi, zaštita i njezino očuvanje te propadanje objekata. Predviđeno vrijeme otvorenja izložbe je svibanj 2026. godine.
Medvednica, Sljeme, Zagrebačka gora toponimi su koji simboliziraju određenu kulturu življenja: uživanje u prirodi, miru, zelenilu, planinarenje, rekreaciju, oazu zdravlja... Više od stoljeća generacije zaljubljenika u prirodu posjećuju Medvednicu. Na njezinim padinama, stazama i u domovima može se susresti prije svega planinare, ali i razne izletnike i rekreativce poput biciklista i trkača, ili zimi skijaša i sanjkaša. Odluka o izletu na Medvednicu uvijek je laka. Jedinstveno isprepletena s naseljima i ulicama glavnoga grada, Medvednica je stanovnicima Zagreba nadohvat ruke.
Bukovac u Pragu, Galerija Klovićevi dvori
U drugoj polovici godine Galerija Klovićevi dvori planira veliku izložbu Vlaha Bukovca "Bukovac u Pragu". Kako ističu, Vlaho Bukovac je središnja ličnost hrvatske likovne moderne. Njegovi su život i djelo nesvakidašnje dionice unutar domaće povijesti umjetnosti. Bukovac je opusom i djelovanjem nadrastao granice nacionalne umjetnosti, ali njegov je rad još uvijek nedovoljno poznat u europskom kontekstu. Bukovac je, bez obzira na europsku biografiju i jednako relevantne dosege njegova umjetničkog stvaralaštva, ostao još uvijek u pojmovniku isključivo domaćih edicija i prosudbi razdoblja oko 1900., a nespominjanje Bukovčeva opusa unutar sintetskih obrada razdoblja ili sve češćih revalorizacija akademske tradicije Salona propusti su koji ostavljaju otvoren prostor za repozicioniranje Bukovčeva rada.
Već su prvom i drugom izložbom iz ciklusa Vlaho Bukovac u Europi, podijeljenog na tri glavne faze određene mjestima Bukovčeva boravka i života - u Parizu, Zagrebu i Pragu - pod nazivom Vlaho Bukovac - pariško razdoblje 1877. - 1893., održanom 2018., te Korijeni i Krila, Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beču, 1893. - 1903., održanom 2021. godine u Galeriji Klovićevi dvori, naznačeni smjer istraživanja i način izlaganja koji donekle odudara od klasičnih retrospektivnih pregleda.
Obje su izložbe polučile velik uspjeh i posjet publike, a druga je izložba i produljena zbog velikog interesa publike.
"U suradnji s češkom povjesničarkom umjetnosti dr. sc. Vjerom Borozan, koja se u svojoj doktorskoj disertaciji bavila Bukovčevim djelovanjem i utjecajem u Pragu, prašku ćemo dvadesetogodišnju fazu sagledati s pozicije češke povijesti umjetnosti", navode autorice izložbe Petra Vugrinec i Lucija Vuković.
"Problemi Bukovčeva nepostojanja u današnjoj likovnoj etimologiji Praga s početka stoljeća pokušat će na neki način biti ispravljeni. To je duhovno najintrigantnija faza u kojoj nastaju slike sasvim izvan dotadašnjega Bukovčeva opusa, kao što su Fantazija i Ormar buduće slave (čija nam je sudbina danas nepoznata). Izložit ćemo, dakako, brojna ostvarenja Bukovčeva praškog opusa koja se i danas pojavljuju na aukcijama diljem Europe i uvijek pobuđuju iznimnu pažnju.
Ovakvo čitanje Bukovčeva opusa i obrada životopisa u kontekstu kozmopolitizma i afirmacije izvan lokalnih granica prijeko je potrebno ne samo radi ugode koju svaki novi susret s Bukovčevim djelima pruža publici, već i radi afirmacije Bukovčeva stvaralaštva i izvan naših granica te njegova uvrštavanja u sve šire kompendije umjetnosti razdoblja moderne u Europi. S obzirom na to da je Bukovac rodonačelnik domaće likovne moderne, ne treba isticati da međunarodna obrada njegova opusa internacionalizira i sve druge umjetničke pojave njegova kruga, a to je znatan slikarski korpus djela nastao u našoj sredini koji tek treba biti europski prepoznat."
When Politics Strategize Aesthetics, NMMU, Kunsthaus Dahlem, Berlin, Njemačka
NMMU, čija je zgrada u obnovi, svoju izložbenu djelatnost u 2026. planira i u inozemstvu. Izložba "When Politics Strategize Aesthetics", prema konceptu Branka Franceschija, održat će se u Berlinu, a prikazat će umjetnička djela iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti nastala u razdoblju od 1945. do 1955. godine - desetljeću koje je svjedočilo dramatičnoj promjeni stava socijalističke vlade Jugoslavije prema estetskoj i kulturnoj strategiji, što je u vizualnim umjetnostima vidljivo kao radikalni pomak od socijalističkog realizma prema apstrakciji. Izložba također nastoji otkriti njezinu političku pozadinu.
Među umjetnicima čija će djela biti izložena su: Antun Augustinčić, Vojin Bakić, Vladimir Becić, Marijan Detoni, Dušan Džamonja, Edo Murtić, EXAT 51, Ksenija Kantoci, Milena Lah, Vanja Radauš, Kosta Angeli Radovani, Miljenko Stančić, Josip Vaništa i Marino Tartaglia.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....