Oscar Niemeyer Soares Filho umro je u rodnom gradu Riu de Janeiru u srijedu, točno 10 dana prije svoga 105. rođendana. Svijet je tako izgubio ne samo svoga najstarijega aktivnog arhitekta - Niemeyer je radio na novim projektima sve do odlaska u bolnicu na početku studenoga - nego i vjerojatno najvećeg arhitekta XX. stoljeća.
Izrastao pod utjecajem, a dijelom i okriljem švicarskog arhitekta Le Corbusiera, Niemeyer je poput njega ispitivao i širio mogućnosti korištenja armiranog betona.
Zaljubljenik u krivulje
Kao što je Michelangelo tvrdio da je forma već u kamenu, da je samo treba otkriti, osloboditi, tako je i Niemeyer tvrdio da otkriva oblike već sadržane u armiranu betonu - ali je usvojio i Gaudějevu strategiju da arhitekturu treba prispodobiti prirodi, u kojoj ne dominiraju ravne crte, nego krivulje.
FOTO Preminuo Oscar Niemeyer
Zgrada Nacionalnog kongresa u Brazilu
Niemeyer nije zazirao od ravne crte uvijek i svugdje, koji put ju je rabio baš da bi naglasio susjednu krivulju. “Sav Svemir je sazdan od krivulja”, rekao je a i napisao u knjizi “Einsteinov zakrivljeni Svemir”.
Dovoljno je vidjeti najljepšu (a, zapravo, možda i jedinu lijepu) katedralu u XX. stoljeću, Bogorodičinu crkvu u Brasíliji, koju je Niemeyer sazdao nalik cvjetnoj čaški, pa shvatiti što je za njega značila i inspiracija prirodom (to ni izdaleka nije slično Gaudíjevoj Sagradi familiji), a i korištenje krivulje.
Predsjednička palača: Sagrađena 1960. godine, a koristili su je svi brazilski predsjednici od Juscelina Kubitscheka. Smještena je u blizini Nacionalnog kongresa u Riju
“Nema pravog kuta koji me privlači / kao ni prava, čvrsta, nesavitljiva crta / Stvorena radi čovjeka. / Privlači me krivulja slobodna i senzualna, / Krivulja koju nalazim u brdima moje zemlje, / U krivudanju njezinih rijeka, / U morskim valima, / Na tijelu žene koju volim.” Tim stihovima je Niemeyer odgovorio na poetiku pravog kuta koju je promovirao Le Corbusier.
Napokon, dovoljno je pogledati brda iznad Rija, i pod njima zaljev Copacabane, nad kojom je Niemeyer stanovao i radio: nema tu ni hridi ni grebena ni oštrih sljemena Mosora ni Kozjaka, sve je zaobljeno, zeleno, modro, blago.
Ministarstvo obrazovanja i zdravlja u Rio de Janeiru: Niemeyer je ovu zgradu projektirao zajedno s Luciom Costom, kod kojeg je počeo raditi kada je diplomirao 1934. godine
Oženio se u 98.godini
Naravno, projektirao je Niemeyer i ponešto ravno i dugačko: na primjer, Sambodrom u Riju. Ali, rekao bih, baš zato da se spram te duge isprekidane linije tribina, s jedne i s druge strane, kontrastira lelujanje ženskih oblina kada svaka “escuela de samba” ponaosob pokazuje ono najbolje i najprivlačnije za Karnevala u Riju.
Sjedište UN-a u New yorku: Dizajnirao ju je zajedno s Le Corbusierom. Staklena palača na Istočnoj rijeci simbolizira novi početak nakon Drugoga svjetskog rata
Koliko je njegova opsjednutost krivuljama bila iskrena i duboka shvatilo se 2006., kada se dugogodišnji udovac oženio svojom tajnicom Verom Lúcijom Cabrerom. Njegova jedina kći Anna Maria dopustila je sebi da se javno zgraža što se 98-godišnjak ženi četrdesetak godina mlađom ženom (koja dakle ni sama baš nije bila u cvatu prve mladosti), a sićušni velikan Niemeyer je pokunjeno odgovorio: “Što mogu? Zaljubio sam se!” Baš kao i davne 1928., kada se oženio Annitom Baldo, kao nestrpljivi 21-godišnjak.
Katedrala u Brasiliji
Svejedno je smrt jedine kćeri, lani u lipnju, označila zadnju cezuru u životu velikog arhitekta: od tada je počelo postupno gašenje dotad nepoderiva stvaratelja, iako je i nakon toga nesmanjenim elanom nastavio raditi na posljednjim projektima, koji će biti realizirani sljedećih godina.
Avangardna tehnika
Ne zato što bi smatrao da je arhitektura važnija od života - poput Henrika Moreplovca čije je geslo bilo “Nužno je ploviti, ne živjeti”- nego baš zato što je smatrao da je život puno važniji od arhitekture (“Ovaj život koji imamo, prijatelji, čaša vina, i ovaj svijet pun nepravde, koji moramo popravljati” - govorio je), pa da arhitektura mora biti podređena životu, njemu u svrhu. “Arhitektura je moj hobi, jedna od mojih radosti: stvoriti nov i stvarateljski oblik koji armirani beton sugerira, otkriti ga, umnožiti ga, unijeti ga najavangardnijom tehnikom.
To za mene znači izmisliti spektakl arhitekture”, pisao je također.
“Nisam se htio, za razliku od većine mojih kolega, prilagoditi komercijalnoj arhitekturi koju vidimo posuda. Iako nisam imao prebite pare, radije sam besplatno radio u Costinu studiju, gdje sam nalazio odgovore na moje dvojbe mladog studenta”, pisao je u autobiografskom zapisu.
Riječ je o Luciju Costi, kod koga je počeo raditi kada je diplomirao kao inženjer arhitekture 1934, otpočevši radni vijek koji je potrajao punih 78 godina. Costa i Niemeyer su zajedno projektirali i gradili palaču Ministarstva obrazovanja i zdravstva u Riju, gdje im je konsultant bio Le Corbusier.
Zgrada brazilskog nacionalnog kongresa
U Brazilu se proslavio već 1941., kada je, na inicijativu Juscelina Kubitscheka, tadašnjeg guvernera države Belo Horizonte, projektirao i izveo Conjunto da Pampulha, novo predgrađe toga grada, planirano oko čovjeka koji je u njoj imao živjeti.
Najpoznatije građevine
S Le Corbusierom je radio na projektu Staklene palače na Istočnoj rijeci, sjedištu Organizacije Ujedinjenih naroda, gdje krug već dominira i vanjskom siluetom dvorane, ali njegova originalnost dolazi jače do izražaja 1951., kada je u Săo Paulu projektirao Park Ibaripuera sa sjedištem Biennalea, te Ocu, kružnu strukturu izvedenu iz koliba brazilskih “Indijanaca”.
Pet godina kasnije pobijedio je na natječaju za izgradnju novoga glavnog grada, Brasílije, zajedno s Costom koga je zapala urbanistička osnova.
Niemeyer je dizajnirao i većinu kompleksa Ujedinjenih naroda u New Yorku
Taj natječaj je raspisao Kubitschek, tada već predsjednik Republike. Među desetak reprezentativnih zgrada koje je ondje ostvario svjetsku slavu pobrale su već spomenuta Stolnica, sva puna svjetla, jer je taj stari doživotni komunist htio izbjeći tminu grijeha koji tlači i ponuditi vjernicima svjetlo spasenja u Božjem domu, Kongres s konkavnom i konveksnom kupolom, palače predsjednika Republike, te Ministarstva vanjskih poslova, od reda velike zgrade, ali ni teške ni tegobne - jer je Niemeyer uvijek htio iznenaditi i dati dojam lakoće, čak lebdenja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....