ZVONIMIR SAVIĆ: Turizam ima 17 posto udjela u našem BDP-u. A to uopće nije dobro

Hrvatska više od svih ostalih članica Europske unije ovisi o turizmu, čak više od Malte, Cipra ili Grčke, dokazuju podaci o deviznom prihodu od turizma koji se u Hrvatskoj ostvari a iznosi 17 posto BDP-a, najviše u Europi. O tome je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, prije nekoliko dana objavio studiju, u kojoj je analizirajući taj postotak upozorio da to znači i ozbiljno nestabilnu ekonomiju.

Devizni prihod od turizma prema HNB-u iznosi 17 posto BDP-a dok je prosjek Unije 2,3 posto – što nam taj pokazatelj govori o turizmu i gospodarstvu?

– Devizni prihod od turizma u Hrvatskoj raste od 2011. godine, pri čemu je u 2014. godini dosegnuo rekordnu razinu, i premašio je pretkriznu 2008. godinu. Posljednjih nekoliko godina hrvatski BDP pada, pa je i rast udjela deviznog prihoda od turizma u BDP-u vidljiviji. Sa 17,3 posto udjela deviznih prihoda od turizma Hrvatska je vodeća u EU, a slijede je otočne države Malta i Cipar, s po 14,3 posto odnosno 12,1 posto udjela. Grčka, primjerice, ima taj udio na razini od 7,5 posto. Razvijene države poput Španjolske imaju udio od 4,6 posto, Austrija neznatno viših 4,7 posto, a Italija je na 2,1 posto. Tako visok pokazatelj u slučaju Hrvatske sugerira visok stupanj ovisnosti gospodarstva o turizmu i upućuje na nedovoljnu razvijenost ostalih sektora. Stoga se postavlja i pitanje može li se prosperitet nacionalnoga gospodarstva temeljiti na varijabli čija je vrijednost oko petine BDP-a, a istovremeno je pod rizičnim utjecajima, poput raznih prirodnih nepogoda te geo­političke nestabilnosti. A niti jedna razvijena država nema turizam kao sektor koji je najrazvijeniji, odnosno dominantan među ostalima.

Za ovu sezonu najavljuje se rast prihoda i zarade od turizma, je li to razlog za veselje bez rezerve?

– Razloga za optimizam imamo te vjerujemo u odgovarajući rast prihoda i zarade od turizma. Naime, kontinuirana pozitivna ovogodišnja kretanja zabilježena su na kumulativnoj razini te je, prema podacima DZS-a, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno 8,3 posto više turističkih dolazaka i 6,2 posto više turističkih noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema podacima sustava turističkih zajednica, ako se pogledaju turistički rezultati posljednjih godina “problematičnog” srpnja, ove godine je u srpnju zabilježen rast noćenja od devet posto te dolazaka od 11 posto, u odnosu na srpanj prošle godine. S obzirom na dosadašnja kretanja, realno je očekivati da će na razini cijele ove godine biti zabilježen rast turističkih noćenja oko četiri posto.

Na koji način turizam može utjecati na razvoj drugih djelova gospodarstva?

– Turizam pozitivno utječe na razvoj drugih dijelova gospodarstva u jednakoj mjeri u kojoj je razvoj drugih dijelova gospodarstva pozitivno utjecao na razvoj turizma. Sjetimo se samo ne tako davnih velikih investicija u prometnu infrastrukturu i kakvu su ulogu u razvoju turizma odigrale navedene investicije. Ipak, kako svrha razvoja prometne infrastrukture ne smije i ne može biti samo i isključivo turizam, tako ni ostale gospodarske grane svoj razvoj ne smiju temeljiti samo i isključivo na turizmu. Turizam u Hrvatskoj ima snagu da postane generator razvoja ostalih gospodarskih grana, ali moramo biti svjesni da je snaga turističkog sektora gospodarstva ograničena i izložena velikom broju vanjskih utjecaja na koje Hrvatska ne može utjecati.

Teoretski, kad bi sezona bila dulja, odnosno kada bi popunjenost smještaja bila veća u svibnju, lipnju, rujnu i listopadu, bi li se tada veliki udio turizma u BDP-u smatrao jednako nestabilnim?

– Produljenje sezone izuzetno je poželjno s gledišta povećanja gospodarske aktivnosti odnosno kretanja BDP-a. Naime, dulja turistička sezona ne zahtijeva dodatne prilagodbe ukupnoga gospodarstva turizmu, osobito u smislu novih investicija, već samo osigurava dulju i rentabilniju upotrebu postojećih kapaciteta te, naravno, povećava ukupne prihode od turizma.

Je li turizam dovoljno povezan s poljoprivredom, odnosno “hranimo li turiste domaćom hranom koliko bismo mogli”, pretpostavljam da ne, zašto ne?

– Ispravnije je turizam smatrati sektorom koji povezuje brojne djelatnosti i potiče njihov razvoj negoli zasebnom djelatnošću. Stoga, između ostaloga, i ima ulogu plasiranja domaćeg proizvoda turistima. Teško se može zamisliti talijanski ili španjolski hotel bez njihove nacionalne kuhinje, tjestenine, plodova mora ili bez proizvoda koje je njihov proizvođač osmislio ili napravio. Procjenjuje se da je u slučaju Hrvatske oko četvrtina svih nabavljenih proizvoda ugrađenih u turizam podrijetlom iz uvoza, dok su preostale približno tri četvrtine proizvoda domaćeg podrijetla.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA: