TURIZAM 2016.Hrvatskoj treba još 300 novih hotela

Ova godina mogla bi biti izgubljena za mnoga turistička tržišta. Nakon što su im prihodi od turizma lani pali 8,3 posto, na i dalje mnogima nedostižnih 31,5 milijardi dolara, Turska daljnji pad europskih i posebice ruskih gostiju pokušava nadoknaditi jakom promocijom na novim tržištima kao što su Kina, Indija i Afrika. Egipat je nakon lanjskog pada ruskog zrakoplova iznad Sinaja i novih terorističkih napada u nezaustavljivoj silaznoj putanji. Ministrica turizma Tunisa Salma Lummi nedavno je upozorila da je turistički sektor, koji u toj zemlji zapošljava oko 400 tisuća ljudi, dosegnuo kriznu točku. Mnogi hoteli počeli su se zatvarati.

Najveći svjetski turoperator, njemačka TUI grupa, objavio je da su rezervacije za Tursku za ovo ljeto pale za 40 posto, a ojačala je potražnja za Španjolskom. TUI upozorava da je globalno raspoloženje za putovanja splasnulo i zbog pojave virusa Zika.

U toj raspodjeli karata na turističkom tržištu Hrvatska trenutačno stoji odlično. Doista jest u dobroj situaciji kad je riječ o sigurnosnim procjenama i potencijalnim terorističkim prijetnjama na Mediteranu pa u tom dijelu može računati da će se dio prometa preliti iz destinacija koje su u padu, ali tu rast ne temelji na tome. Izbjeglička kriza i ruta koja zahvaća i Hrvatsku zasad nije utjecala na turizam i svi se u sektoru nadaju da će tako i ostati. Rast turističkih kapaciteta i stalne investicije u ponudu i kvalitetu usluga lani su u Hrvatsku doveli 14,3 milijuna turista koji su ostvarili 71,6 milijuna noćenja. Rekordni rezultati trebali bi se preliti i na prihode koji bi trebali premašiti 2008. godinu i s domaćom komponentom dosegnuti 9,3 milijarde eura. Svi očekuju da će turistička 2016. godina biti još bolja.

– U ovom trenutku Hrvatska stoji dobro. S bukingom smo na nivou prošle godine ili nešto boljem nego lani, ali treba znati da su mnogi ove godine krenuli s bukingom ranije. Da, sve ide prema ispunjenju plana da ova godina bude turistički vrlo uspješna, ali nikako nema mjesta euforiji – kaže Boris Žgomba, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija i potpredsjednik europskog krovnog udruženja agencija ECTAA.

U Hrvatskoj turističkoj zajednici, nakon što su proteklih mjeseci prošli desetak sajmova u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Španjolskoj, Nizozemskoj i Švedskoj, ističu da su vijesti za predstojeću sezonu ohrabrujuće i optimistične. Najveći rast bukinga Hrvatska zasad bilježi s tržišta Njemačke i Velike Britanije, a dobre su vijesti i s austrijskog tržišta gdje se Hrvatska s Italijom bori za prvo mjesto kao destinacija.

U Ministarstvu turizma dodaju da i pojedine značajne globalne booking platforme za Hrvatsku zasad bilježe odličnu prodaju, čak i predsezone i posezone. Dobra je vijest rast prodaje za razdoblje predsezone, za koju je postojao strah da će se dogoditi pad broj dolazaka, s obzirom na raspored blagdana. Ministar turizma Anton Kliman upozorava da ipak nije objektivno očekivati zadržavanje stopa rasta jednakima onima iz “first minute” razdoblja, koje obuhvaća oko 25 posto cjelogodišnje organizirane prodaje i s obzirom na strukturu prometa, budući da se dvije trećine ukupnog prometa, a na nekim tržištima i više, u konačnici odnosi na individualne dolaske.

– Dobre vijesti stižu i iz Švicarske, Nizozemske i Švedske, dok smo na tržištu Francuske osigurali novih devet aviolinija pa i tu očekujemo dobre vijesti. I ne računamo na pojačani turistički promet zato što se neka zemlja suočava s problemima – ističe Ratomir Ivičić, direktor glavnog ureda HTZ-a.

Boris Žgomba tvrdi da hotelijeri u Hrvatskoj s obzirom na povećanu potražnju nisu dizali cijene. On je jedan od opreznijih igrača u turističkom sektoru pa tvrdi da se unatoč pojačanoj potražnji ne može računati na veliki rast ukupnih turističkih rezultata jer su kapaciteti u špici sezone ionako puni.

Hrvatski hoteli, koji u prosjeku imaju tri zvjezdice, punim kapacitetom rade samo u srpnju i kolovozu. Čak i u srpnju još ima prostora za rast jer je prema podacima Državnog zavoda za statistiku popunjenost stalnih kreveta 90 posto. U kolovozu se penje na najviših 96,8 posto, ali već u lipnju i rujnu pada na oko 65 posto.

– U srpnju nam ipak nisu popunjeni u potpunosti svi hotelski kapaciteti. Ne raspolažemo podacima o iskorištenosti po danima kako bismo vidjeli oscilacije unutar mjeseca, no time raspolažu hotelska poduzeća koja mogu na vrijeme i u dogovoru s destinacijom pokretati posebne promotivne akcije kako bi se i ti dani bolje popunili – ističe Sanda Čorak, ravnateljica Instituta za turizam. Njezin je stav da generalno daljnje povećanje turističkog prometa u srpnju i kolovozu nije dobro zbog ionako velikih gužvi u primorskim mjestima, prometnicama i plažama. Sve to opterećuje i komunalnu infrastrukturu pa dolazi do nestašica vode i negativnih utjecaja na okoliš.

Naravno, cilj je sektora produljiti pred i posezonu i tu graditi daljnji turistički rast zemlje. Stručnjaci neprestano upozoravaju da je glavna prepreka za daljnji rast ozbiljno povećanje hotelskih kapaciteta. Sa 650 hotela i apsolutno premalo 55 tisuća soba sa 107 tisuća stalnih kreveta Hrvatska ne može računati na ozbiljniji turistički rast. Na tržištu je tek 33 hotela s pet zvjezdica. Investitori se žale na predugi rok povrata investicije, nestabilno poduzetničko okruženje, nerješavanje pitanja turističkog zemljišta i punu popunjenost od samo dva mjeseca zbog čega se ne isplati ulagati u nove hotele. Začarani je to krug, a konzultanti Horwath HTL-a analiziraju da Hrvatskoj treba 200 do 300 novih hotela s najmanje 50 tisuća novih soba. I hotelijeri procjenjuju da tržištu treba najmanje 150 novih hotela od četiri i pet zvjezdica. Premda se ove godine u sektoru najavljuju rekordna ulaganja od 676 milijuna eura, u najboljem slučaju na tržište će ponovo izaći dvadesetak obnovljenih hotela i pokoji novi i to uglavnom u najtraženijim destinacijama kao što su Dubrovnik i Rovinj.

Ravnateljica Instituta za turizam Sanda Čorak upozorava da potražnja nije problem, već treba stvoriti ponudu zašto bi netko, recimo, u studenome došao u Hrvatsku.

– To vidimo u slučaju većih gradova koji nude bogatiju i sadržajniju turističku ponudu bilo da je riječ o kulturi, zabavi, sportu, enogastronimiji – pojašnjava Sanda Čorak.

Zbog velike razlike u ponudi i turističkoj razvijenosti, dodaje ravnateljica Čorak, teško je govoriti uopćeno jer Istra i najveći gradovi uspijevaju produljiti sezonu. Zagreb i Split su uspjeli odraditi odličan posao. Hrvatska turistička zajednica projektom produljenja sezone Hrvatska 365 također pokušava potaknuti i osnažiti destinacije u rastu. Međutim, Čorak zaključuje da će se i mogućnost rasta turističkog prometa u 2016. godini u velikoj mjeri svesti na upravljanje turizmom u destinaciji. Pritom je velika i još neiskorištena snaga mali i obiteljski smještaj koji treba dodatno podići u profesionalizaciji i kvaliteti.

– Daljnji rast noćenja moguć je u lipnju za oko 10 milijuna novih noćenja, u srpnju za oko tri milijuna i u rujnu oko 12 milijuna novih noćenja unutar postojećih kapaciteta – procjenjuje Ratomir Ivičić, direktor Glavnog ureda HTZ-a.

Budući da se svake godine ostvaraju novi hoteli i kapaciteti, Ivičić i tu vidi daljnji rast kako u špici tako i u pred i posezoni. Ivičić podsjeća da su u 2015. rezultati turističkog prometa konačno rasli u dolascima i noćenjima u svakom od 12 mjeseci.

– Povećanje konkurentnosti i izgradnja novi smještajnih kapaciteta u hotelima preduvjet su za veći rast u glavnoj sezoni, stoga je glavni cilj Ministarstva turizma povećanje investicijskog ciklusa, te stvaranja okvira za povećanje konkurentnosti naših turističkih destinacija – kaže ministar turizma Anton Kliman. Ministar Kliman zaključuje da će se rezultat Hrvatske u 2016. koji bi prema stopi rasta nadmašivao očekivani prosjek za Europu (od 4,5 posto) moći smatrati uspjehom.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD SRIJEDE: