Možda ovako: “Čuljak i Brkić uopće nisu sudjelovali u pregovorima oko novih ministara. Njihov odnos sa Karamarkom nikada nije bio lošiji.”
Ili: “Stranka se loše vodi. Da nije tako, izborili bi čistu pobjedu na parlamentarnim izborima i ne bi nam trebao nikakav Most. Izgubili smo izbore, no ne HDZ, nego Karamarko.”
Može i ovako:“Izabrani su oni koji uopće nisu predloženi od stranačkih Odbora. Krstičević i Ćorić bili su sigurni i promovirani kao ministri. Izborom drugih, pokazao je nepoštovanje stranke, i to izaziva revolt.”
Zaključilo se sljedeće.
“Kakav Mijo Crnoja? Zbog njegovih afera trpi stranka, a za to je krivac samo predsjednik stranke. Crnoja je bio njegov izbor.”
Tomislav Karamarko, šef Hrvatske demokratske zajednice, na ovakve optužbe iz redova vlastite stranke samo je slegnuo ramenima i javnosti poručio:
– Pustimo medijske napise. Imamo unutarstranačke izbore. To je valjda u funkciji toga – rekao je.
A ti unutarstranački izbori trebali bi se održati najkasnije do 20. svibnja ove godine, točno četiri godine nakon što je Karamarko u dvorani “Vatroslav Lisinski” sa 111 glasova više pobijedio svog protukandidata Milana Kujundžića i ponosno poručio stranačkim delegatima:
– Predsjednik HDZ-a mora pobijediti na idućim izborima i postati premijer – najavio je tada.
Josip Buljević, ministar obrane, savjetnik predsjednice za nacionalnu sigurnost, osoba je od Karamarkova velikog povjerenja
U skorašnje izbore Karamarko će ući kao potpredsjednik Vlade, mjesto koje dijeli s koalicijskim partnerom Božom Petrovom iz Mosta, dok je funkciju koju je najavljivao kako će je osvojiti preuzeo nestranački menadžer iz farmaceutskog diva Teve Tihomir Orešković.
Iako nije ispunio obećanje, Tomislav Karamarko, kako sada stvari stoje, može mirno spavati. Naime, iako je nezadovoljnika mnogo, nitko se još javno ne želi očitovati o stanju u stranci niti preispitati nove Karamarkove poteze ni kadroviranje ministara.
Hoće li se tko javiti, ovisit će o razvoju sljedećih scenarija.
Naime, za otprilike dva tjedna javnost bi trebala saznati tko će postati državni tajnici u ministarstvima, tko će biti pomoćnici, tko zamjenici, ali i tko će sjesti u udobne fotelje državnih poduzeća i agencija.
– Nezadovoljnici su postali spavači koji se vrlo brzo mogu aktivirati. Nitko ne želi trčati pred rudo dok se ne sazna kako će proći nova runda podjele fotelja. Tad će se znati mnogo više – kaže nam naš sugovornik blizak vrhu HDZ-a.
Dotaknuo se i dvojice tajnika za koje se smatra da su iznimno nezadovoljni.
Kaže kako je nezadovoljstvo Milijana Brkića opravdano jer se radi o vojniku stranke koji je svakako zaslužan za pet uzastopnih HDZ-ovih pobjeda. Ipak, naglašava kako Brkić nije tip koji će ustrajati na vlastitim interesima.
– Za razliku od Tomislava Čuljka, političkog tajnika. On je iznimno ljut. On je bio osoba za vezu sa svim partnerima iz Domoljubne koalicije, osoba koja je s tim partnerima igrala toplo-hladno, koja im je izravno govorila da smanje apetite. Karamarko nije uzeo u obzir Čuljkova kandidata Zvonka Milasa za ministra branitelja. Isto tako, Čuljak je slavonskim organizacijama obećavao mjesta, no zasad nije dobio ništa. Njegovim Slavoncima prilično je ozbiljan šamar činjenica da iz 8. izborne jedinice, koja tradicionalno nije sklona HDZ-u, dolaze tri ministra, a njih nema nigdje – kaže.
Osim ovog scenarija koji bi mogao dovesti do pobune, neki HDZ-ovci iz kvote nezadovoljnika smatraju kako valja dobro osluškivati kakav utjecaj Karamarko ima na premijera Oreškovića odnosno koliko će on pokazati da je neovisan o Karamarku.
Ako u toj niši padne utjecaj Karamarka, vjeruju kako će se u HDZ-u oglasiti alarm. Jer ako Karamarko ne utječe na osobu koju je postavio za premijera, onda više nema što tražiti na čelu HDZ-a.
– Time bi nagađanja da HDZ nije apsolutni pobjednik izbora dobila potvrdu – smatraju oni.
Anton Kliman, novi ministar turizma je predsjednik Katoličke udruge Mi, u kojoj je i Karamarko 80-ih bio vrlo aktivan
Prema pulsu javnosti, mjesto Karamarka trebao bi jednom preuzeti HDZ-ov europarlamentarac Andrej Plenković.
No prema informacijama koje dolaze s briselskih hodnika, on sada nije pretjerano zainteresiran za tu funkciju, a to mišljenje zasad dijele i njegove kolege iz EU Parlamenta Davor Stier i Ivana Maletić.
Kod njih prevladava mišljenje, kažu nam njihovi suradnici, kako zasad nema razloga za izrazito nezadovoljstvo. Prema onome što se može čuti na njihovim druženjima, kako mi otkriva jedan europarlamentarac, “radi daljnjeg razvoja demokratskih procesa bilo bi dobro da Karamarko dobije protukandidata”, no kako se oni u tu borbu neće upuštati.
Njihovo angažiranje u borbi za čelno mjesto HDZ-a, govori mi jedan HDZ-ov senator, ovisi isključivo o tome hoće li im “starija garda” pripremiti teren u Zagrebu te hoće li dobiti apsolutnu podršku predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i njezinih savjetnika.
Poznato je da tim predsjednice nije u idealnim odnosima s Karamarkom.
– Iako je to prežvakana tema, postavljanjem Vladimira Šeksa za svog savjetnika, Kolinda je Karamarku pokazala mišiće i indirektno poručila da neće biti lutka na koncu. Ona je i dalje najpopularnija političarka i svakako će i o njoj ovisiti hoće li Karamarko dobiti kvalitetnog kandidata. Ekipa iz briselske bojne u tu bitku neće ući ako ne dobije čvrstu podršku predsjednice odnosno Šeksa na kojega su linkani Plenković i Stier. Njihov stav poprilično je jasan. Pitanje je što bi oni dobili da se kandidiraju bez te podrške.
Ako izgube, dobit će etiketu gubitnika.
A oni to ne žele. Zato je mnogo izvjesnije da će oni pričekati da Karamarko sam padne, da dođe do raspada njegove ideje HDZ-a i da se onda oni pojave – smatraju suradnici “briselske bojne”.
Neodlučnost Plenkovića mogla bi se opravdati i događanjima s prošlih unutarstranačkih izbora 2012. godine.
Na tim izborima, uz Karamarka, Milana Kujundžića i Ivana Domagoja Miloševića, kandidirala se i Jadranka Kosor. Upravo je ona Plenkovića kandidirala za zamjenika HDZ-a, no on je tu bitku izgubio od Drage Prgometa.
Ministar graditeljstva Lovro Kuščević predsjednik je stranačkog Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo
Poslije je Jadranka Kosor izbačena iz stranke, a Plenkoviću je ostala etiketa čovjeka kojeg je željela progurati “nepodobna”, bivša predsjednica stranke.
– Jedan od razloga zbog čega nema javnog prozivanja Karamarka jest i slučaj Jadranke Kosor. Nakon njene kritike predsjednika izbačena je iz stranke. A mnogi takvu sudbinu ne žele doživjeti – kaže mi jedan HDZ-ov senator.
S druge strane, neki sugovornici bliski vrhu HDZ-a vjeruju kako predsjednica Grabar-Kitarović neće ući u sukob s Karamarkom dajući podršku nekom drugom kandidatu. Slaže se da je bilo neslaganja između njih, ali u pothvate rušenja Karamarka, vjeruju, neće ići.
– Iako je Karamarkova podrška za vrijeme predsjedničkih izbora ispočetka bila mlaka, ipak je pobijedila Josipovića upravo zahvaljujući HDZ-ovoj mašineriji – kažu.
Datum kad bi se trebali održati unutarstranački izbori u HDZ-u još nemaju. Poznato je da će novi predsjednik i stranačko vodstvo biti izabrani do 20. svibnja.
Novost je na tim izborima da će se prema izmijenjenom tekstu statuta stranke, iz sredine 2014. godine, predsjednik stranke prvi put izabrati po principu jedan član – jedan glas.
Procedura je sljedeća.
U procesu izbora moći će sudjelovati približno 220 tisuća članova HDZ-a, ali samo oni koji plaćaju članarinu. Ta članarina u prosjeku iznosi 120 kuna godišnje, odnosno 10 kuna mjesečno.
Minimalna članarina je 15 kuna, a raspon do 120 kuna ovisi o socijalnom statusu članstva ili, primjerice, broju članova iz iste obitelji. Saborski zastupnici, zastupnici u EU parlamentu i državni dužnosnici, uz članarinu, plaćaju i 1,5 posto svojih primanja.
Tek kad se vidi koliko je članova uistinu plaćalo članarinu, odredit će se tko može izaći na birališta. Glasačke kutije bit će u prostorima stranačkih organizacija, a glasanje će se održati od 7 do 19 sati.
Osim predsjednika, birat će se i novo vodstvo stranke. Za tu vrstu izbora ići će se po uobičajenoj proceduri.
HDZ ima oko 3300 organizacija.
Prvo će se u temeljnim, općinskim, gradskim i županijskim organizacijama provesti izbori na kojima će se birati ukupno 2200 izaslanika. Odabrani će se okupiti u svibnju u Zagrebu te izabrati sva predstavnička tijela stranke, među kojima i zamjenika predsjednika. Kako još nema potvrde, nagađa se da će se unutarstranački izbori, kao i prije četiri godine, održati u Lisinskom.
Karamarko vjeruje da će se tu naći mjesta za neka nova lica koja su mu privržena.
Da je tome tako, najavio je i sam rekavši kako se “daje prednost mladim i perspektivnim ljudima, kvalitetnim i stručnim”.
– U našoj vladi imate preko 10 ili 12 ljudi koji su članovi Hrvatske demokratske zajednice, a pogledajte za koliko njih ste prije čuli? Za dva ili tri. Pogledajte koliko ima doktora znanosti u Vladi, osam.
Mislim da je to izvrsna predispozicija i da jedna nova generacija mora povesti borbu za kvalitetnu Hrvatsku – rekao je Karamarko.
Njegovi bliski suradnici uvjereni su kako će izbori HDZ-u donijeti stabilnost i potvrditi njegovu tezu o pomlađivanju momčadi.
Ministar kulture Zlatko Hasanbegović isključivo je Karamarkov izbor: oni su politički istomišljenici
– Zlatko Hasanbegović isključivo je - njegov izbor.
Oni su politički istomišljenici.
Njegov izbor je i Anton Kliman, ministar turizma. Kliman je predsjednik Katoličke udruge Mi, u kojoj je i Karamarko 80-ih bio vrlo aktivan. Tu je i Josip Buljević, koji je također Karamarkova osoba od velikog povjerenja. On je dao zeleno svjetlo i za Lovru Kuščevića, predsjednika stranačkog Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo. Veliko povjerenje dao je i Tomislavu Tolušiću, iako se mora priznati da je očekivao kako će Ivana Maletić pokazati ambicioznost i zgrabiti taj sektor. To su ljudi na koje će se Karamarko osloniti na unutarstranačkim izborima – kažu mi.
Senatori HDZ-a dodaju pak kako je imenovanjem ministara iz kvote HDZ-a Karamarko jasno htio poručiti da oko sebe želi mlađe, ideološki sebi bliže ljude, te kako neće biti veliko iznenađenje ako, nakon unutarstranačkih izbora i pobjede, novi stari šef stranke krene u čistku starih kadrova baš onako kako je to činio Zoran Milanović sa SDP-ovim starosjediocima.
– Ako do toga dođe, čistku će sigurno preživjeti Milijan Brkić. Bez obzira na sukob koji očito postoji između njih – kažu mi.
Karamarkovi suradnici navodne sukobe Brkića i Karamarka opovrgavaju.
Tvrde mi kako je Brkić, unatoč činjenici da nije dobio mjesto koje je zaslužio, i dalje jedan od najvjernijih suradnika šefa stranke.
– On je to stoički podnio. Zna da nijedna osoba u HDZ-u nije predodređena za ministra. Karamarko zna da mu je Brkić svojim operativnim sposobnostima donio sve pobjede, iako ga nije hvalio u javnosti i tako mu odao priznanje – kažu.
O nezadovoljnicima ne žele trošiti riječi. Smatraju ih licemjerima koji stranku žele iskoristiti za vlastite interese.
– Netko je poželio biti ministar, netko je želio biti potpredsjednik Sabora. I to je opravdano da netko nešto želi. No to u istom trenutku ne znači da će mu se želja ispuniti. Ne može se pričati o tome da je netko nekome ukrao mjesto ili da je netko nekoga prevario. Moramo biti svjesni da situacija nije ista otkako smo ušli u koaliciju. Tu je stvar dogovora. I prema partnerima se ne može ponašati: mi hoćemo sve, a vama mrvice – kažu.
Dodaju kako ispadaju licemjerni oni koji se predstavljaju kao Karamarkove žrtve jer nisu dobili ono što su prema vlastitim očekivanjima trebali dobiti.
– Prema njihovim stavovima, ispada kao da im je vlastiti otac ministarsko mjesto ostavio u nasljeđe, pa eto sad plaču jer im je to mjesto oduzeto. A to pokazuje koliko su zreli. Čekajte, zar se nije Karamarko odrekao premijerskog mjesta, iako je imao politički legitimitet da postane predsjednik Vlade? Na žalost, čini se da su se neki precijenili – zaključuju.
SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....