PLENKOVIĆEV STRATEŠKI UZMAK 4 razloga zašto ne želi biti protukandidat Karamarku

Iako stranački izbori u HDZ-u još nisu raspisani, Andrej Plenković najvjerojatnije se neće kandidirati. Mnogo je razloga za takav zaključak, bez obzira na to što Plenković još izbjegava dati precizan odgovor hoće li ili ne u stranačku utakmicu kao najozbiljniji protukandidat Tomislavu Karamarku.

Posljednjih tjedana europski parlamentarac i potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a stalno je bio na putu, gostovao je na Harvardu, boravio u Emiratima, Washingtonu, Bostonu, Bruxellesu. Pomno je pratio sve što se događa u zemlji, razgovarao s brojnim utjecajnim hadezeovcima i procjenjivao je li trenutak za kandidaturu. Ali, Plenković je istovremeno svjestan da je, unatoč čudnovatom rezultatu na izborima, HDZ dio vlasti, a malo je primjera u Europi i svijetu da se mijenja lider stranke koja obnaša izvršnu vlast. Nešto slično dogodilo se Tonyju Blairu, ali tek u trećem mandatu.

Više je razloga koji ne idu na ruku kandidaturi Andreja Plenkovića. Prvo, sadašnji vrh stranke koji podržava Karamarka mogao bi ga optužiti da ruši sadašnju vlast, jer bi promjena na čelu stranke sigurno znatno oslabila položaj i utjecaj prvog potpredsjednika Vlade. Drugo, iako mnogi članovi stranke u neformalnim razgovorima zagovaraju Plenkovićevu kandidaturu, nitko to još nije javno rekao. Treće, iza Plenkovića su već dva poraza, onaj iz 2000., kad je vodio kampanju Mate Granića, i drugi put kad nije uspio kao zamjenik Jadranke Kosor na stranačkim izborima na kojima je trijumfirao Karamarko. Novi poraz mu ne treba.

S druge strane više je i razloga koji idu u prilog da Andrej Plenković pričeka neko buduće vrijeme za kandidaturu. Mandat u Europskom parlamentu traje mu još tri i pol godine, a sljedeći stranački izbori bit će za četiri godine, dakle 2020. Plenković je sada, kao političar, u punoj snazi, a bit će to i kad dođe vrijeme za sljedeće izbore u HDZ-u. Već sada mu podršku daju kolege iz moćnog EPP-a, od kojih ga neki nagovaraju da se kandidira, a neki mu predlažu da pričeka. S podrškom iz EPP-a Plenković može računati i dalje jer se afirmirao kao izuzetno kvalitetan europski političar. Ovaj tjedan ugostit će u Bruxellesu šezdesetak ukrajinskih parlamentaraca, a Europski parlament sve češće mu povjerava vrlo delikatne političke poslove. Dakle, čekati može.

Kao iskusni političar Plenković zna i kako HDZ funkcionira. Mnogi iza kulisa galame i traže promjene, pogotovo oni koji su nezadovoljni raspodjelom fotelja, a javno ipak šute. “Super si, samo tebe čekamo”, govore i njemu, ali svi kalkuliraju, pa je i Plenkoviću jasno da se mnogi ponašaju na način ‘ako dobiješ, mi smo te podržali, ako ne, nikome ništa’. Svaki stranački izbori u HDZ-u, ionako, ostave godinama trag u stranci jer se pomno gleda tko je za koga glasao. Svega toga Plenković je itekako svjestan, a svaki realni političar koji nije naivan i lakom, a sebe smatra takvim, neće se upuštati u nešto za što nije trenutak. Da je Karamarko izgubio na parlamentarnim izborima, sigurno je da bi već sada bilo mnogo kandidata za novog šefa stranke. Ovako, javio se samo Ivica Jurjević, koji je naravno bez ikakve šanse, a Ivo Davor Stier u nekoliko navrata nam je potvrdio da ne razmišlja o kandidaturi za šefa HDZ-a. I u nedavnom razgovoru s generalom Damirom Krstičevićem, kojeg mediji također spominju kao mogućeg protukandidata Karamarku, čuli smo da su njegovi planovi posve drukčiji, prije svega stručni angažman u Bruxellesu.

“Čak i da izgubi od Karamarka, ostao bi u igri. Ako sada propusti šansu i ne kandidira se, njegova politička karijera u HDZ-u je završena. Smatrali bi ga kalkulantom”, rekao nam je jedan od veterana stranke koji je u vrhu još od Sanaderova vremena.

Plenković baš nije siguran u takve tvrdnje i kaže da je u politici važno procijeniti sve okolnosti. Iako je u Bruxellesu, Plenković nikad nije prekinuo kontakte s HDZ-ovom bazom. Često u Europski parlament poziva razna izaslanstva, među kojima su i istaknuti hadezeovci, a prije nekoliko mjeseci organizirao je u Zagrebu druženje na kojem je bio gotovo cijeli stranački vrh, osim Karamarka. Sve vrijeme u kontaktu je s mnogima, od nezadovoljnika do onih koji slove kao zdušni pobornici predsjednika Karamarka. Šef HDZ-a nije bio presretan kad je Ivo Davor Stier promovirao svoju tezu o potrebi nove paradigme, oko čega je Plenković ostao donekle po strani, smatrajući da “nije trenutak” da se o novom, budućem HDZ-u raspravlja dok se vodila grčevita bitka za vlast.

Za Plenkovića u stranci kažu da je jedan od onih koji s jednakom lakoćom komuniciraju s vrhunskim intelektualcima i s “običnim” članovima stranke. Mnogi u njemu vide i “novog Sanadera”, ali u najpozitivnijem smislu riječi, kao izuzetno obrazovanog političara, načitanog, koji govori strane jezike i lako se snalazi u elitnom krugu europske politike. U prijateljskom je odnosu s Vladimirom Šeksom, kojeg sadašnje HDZ-ovo vodstvo ne ljubi previše, a mnogi smatraju da mu je baš on mentor za grubu političku utakmicu na domaćem terenu. Istovremeno je Plenković, za razliku od mnogih naših političara, neopterećen potrebom za bogaćenjem jer ionako pristojno zarađuje kao europski parlamentarac.

Kako sada stoje stvari, Tomislav Karamarko apsolutni je favorit. Iako ankete pokazuju da je i dalje najnepopularniji hrvatski političar, okolnosti mu idu na ruke. Nezadovoljnici u stranci nisu dovoljno jaki da nađu “svog” kandidata, a mnogi će ipak biti zbrinuti u drugom valu podjele funkcija, dok napetosti između Karamarka i Brkića nisu tolike da bi mogle pomrsiti planove šefa HDZ-a. Sve u svemu Karamarkov rejting nije ugrožen i može bez straha krenuti u avanturu glasanja “jedan član, jedan glas”.

Druga je stvar da je sve više nezadovoljnih članova HDZ-a zbog neospornog skretanja stranke udesno. Od obećanja da će se nakon izbora vidjeti “novo lice” Tomislava Karamarka, koji će stranku vratiti desnom centru, zasad nema ništa. Sigurno je da bi to Andrej Plenković učinio, jer je evidentno da mnoge dosadašnje poteze stranačkog vrha ne gleda s odobravanjem.

Plenković je svjestan i trendova u europskoj politici kad sve velike stranke, desne i lijeve, gube povjerenje glasača. Na izborima velik broj glasova odlazi malim strankama i pojedincima, a i Hrvatska je prošla“treći put”, od Laburista, Oraha, Živog zida do Mosta. Za pobjedu Kolinde Grabar-Kitarović presudno je bilo i to što se pojavio Velibor Sinčić, koji je oteo glasove Ivi Josipoviću. Sve to ukazuje da se velike stranke moraju brzo mijenjati kako bi povratile stari sjaj i povjerenje birača.

Plenković vidi HDZ kao stranku koja “mora” biti na vlasti, a da bi vladala punim jedrima, treba biti više okrenuta centru, a ne margini desnijoj od HDZ-a. Pokazalo se i na sadašnjim izborima da nitko od desnih stranaka nije imao šansu bez HDZ-a ući u Sabor, a Glavaš je to učinio “po geografskom kriteriju”. “Vidim HDZ koji se vraća ključnim temama, a to su rast, zapošljavanje, gospodarstvo, otvaranje novih radnih mjesta, rješavanje nezaposlenosti, davanje prilike mladim ljudima”, smatra Plenković.

Tvrdi da nije dobro ići u još veću polariziranost u zemlji, pogotovo ne s temama koje su već zatvorene. Uostalom, sam Franjo Tuđman otvorio je i zatvorio pitanje lustracije, i to na pragmatičan način. Zatim su u godinama koje su slijedile prioriteti bili EU i NATO, a Bleiburg i Lex Perković sve su vratili na početak. Za europskog parlamentarca dijalog je najvažniji da se stanje u zemlji smiri i da vlast ostvari pravi kontakt s građanima. A HDZ se mora okrenuti pravim razvojnim temama kako bi privukao desni centar, što je budućnost stranke.

To su okosnice Plenkovićeve vizije budućeg HDZ-a, a dani i mjeseci koji slijede pokazat će može li sadašnji HDZ povući zemlju iz dugogodišnje krize, što građani očekuju još od ulaska Hrvatske u EU. Bit će to presudno i za buduću političku karijeru Tomislava Karamarka, pa i njegov status u stranci. Tako mnogo toga ostaje otvoreno i do stranačkih izbora, a dođe li do prijevremenih, tada su sve opcije moguće. Sigurno je da će i Andrej Plenković pozorno pratiti što se događa, pa su i u fotofinišu, uoči izbora u HDZ-u, moguća iznenađenja.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD SRIJEDE: