DESANT NA SPLITSKU LUKU: Kako su oboreni rekordi stari deset godina

Promet u splitskoj luci obara sve rekorde i samo potvrđuje kako je Split, ako je to uopće moguće, još popularnija hrvatska turistička destinacija nego lani, koja u stranim medijima s terona skida čak i Dubrovnik.

Gužve, navala turista, te kopneni i morski desant na grad pod Marjanom luku na Istočnoj obali pretvorili su u jednu od najzaposlenijih na Jadranskom moru.

Njome svakodnevno prođu deseci tisuća putnika, bilo da se radi o putnicima s Jadrolinijih trajekta koji s ove točke povezuju većinu važnijih srednjodalmatinskih otoka ili o putnicima s kruzera, jahti, kao i velikih putničkih brodova koji svakog dana putuju preko Jadrana spajajući Hrvatsku s Italijom.

Kako bi se shvatilo koliko je luka pod vršnim opterećenjem, dovoljno je reći da je samo ove godine, do kraja srpnja, u nju uplovilo više od 9700 brodova. Točnije, čak 9709 brodova koje je trebalo evidentirati, vezati, zaprimiti, uploviti, nekad i dotegliti, a konačno i zbrinuti sve putnike s njih. Usporedbe radi, u istom je razdoblju lani u Split uplovilo 9225 brodova. Povećanje od gotovo pet stotina brodova u prvih sedam mjeseci nije nimalo beznačajno, pogotovo jer se zna da većina lučkog prometa otpada na Jadroliniju koja nije značajnije mijenjala raspored plovidbe. Porast se, dakle, temelji gotovo isključivo na novim kružnim linijama, putničkim brodovima i manjim ili većim jahtama te turističkim brodovima. Kolovoz je rekordan pa iako još nema podataka o rezultatima tijekom najintenzivnijeg mjeseca turističke sezone, već je sada jasno da će splitska luka probiti sve rekorde svog poslovanja.

Tako je od siječnja do kraja lipnja, u razdoblju koje nikada nije bilo bogomdano turističkim djelatnicima, kroz luku prošlo gotovo 1,663.000 putnika, sedam posto više nego lani, kroz slabu cestovnu infrastrukturu protutnjalo je gotovo 240 tisuća vozila. Kružna putovanja, odnosno popularni “kruzeri” također su ove godine češće svraćali u Split – zabilježen je 99.181 putnik koji je u grad pod Marjanom stigao na kruzeru u odnosu na 69.989 putnika u istom razdoblju 2014.

Rezervacije postoje za ukupno 265 kruzera do kraja sezone.

Svi su ti podaci trenutačno neažurirani, prave brojke pokazat će se tek krajem sezone, no već i ove preliminarne procjene rasta putničkog prometa u splitskoj luci daju razloga za optimizam kad je turizam u pitanju.

Detaljnijom analizom podataka koje su nam ustupile lučke vlasti vidi se kako nema niti jednog pokazatelja koji nije u rastu, osim broja putnika na domaćem dužobalnom linijskom prometu. Jadrolinija je ove godine odlučila ukinuti dužobalne brodske linije, koje su prošle godine prevezle 1300 putnika, tako da ove godine nije zabilježen ni jedan putnik na takvom putovanju, no rezultati su i bez njih više nego izvrsni. Iako, to je kraj jedne ere.

Trajektne veze s otocima porasle su, kad je broj putnika u pitanju, za čak osam posto, i prevezle gotovo milijun i 150 tisuća putnika. Riječ je o linijama koje Split njeguje sa susjednim otocima – Šoltom, Bračom, Hvarom, Korčulom i Lastovom, a koji su također hit destinacije.

No, Split je oduvijek bio poznat kao grad koji spaja srednjodalmatinske otoke, ali se proteklih godina iz mjesta odlazaka pretvara u mjesto dolazaka. Ponajbolje tome svjedoče međunarodne trajektne linije (uglavnom se radi o prekomorskoj liniji Split-Ancona te kruzerima) kojima se samo u prvih šest mjeseci ove godine prevezlo 163 tisuće putnika. U prvoj plovici godine slabom cestovnom infrastrukturom Istočne obale prošlo je i gotovo 240 tisuća vozila.

No, prvih pet mjeseci, od siječnja do svibnja, teško mogu biti ozbiljniji pokazatelj pravog rasta broja putnika, zbog čega je možda najbolje uzeti lipanj ( s obzirom da podataka za srpanj i kolovoz nema) kako bi se dobila relevantna slika o rastu. A već je i predsezonski lipanj pokazatelj kako Splićani imaju zašto trljati ruke.

Tako je, u odnosu na šesti mjesec prošle godine, trajektnim linijama na otoke i s njih stiglo 18 posto više putnika – njih gotovo 355 tisuća, te četiri posto vozila više. Katamaranskim prijevozom koristilo se 14 posto više ljudi, a čak je 28 posto putnika više zabilježeno na kruzerima.

Kad su kruzeri u pitanju, mora se priznati da njihovi putnici nikada nisu bili omiljeni u Dalmaciji. Riječ je o gostima koji su percipirani kao putnici koji se iskrcaju sa svog broda, protutnje gradom, kupe nekoliko razglednica (a konobarica u luci kune nam se da neki uzimaju i šećere sa stola, kad prolaze pored kafića, kao suvenir, zbog čega više ne tiskaju omote šećera sa splitskim motivima), te se vrate na raskošnu krstaricu koja ima sve što im je potrebno – hranu, zabavu, nerijetko i brojne lokalne suvenire.

Percepcija se polagano mijenja jer se jasno vidi kako bi se upravo kruzerima moglo učiniti ono o čemu lokalni turistički djelatnici maštaju već godinama – produljiti sezonu. Podaci splitske luke tako zorno pokazuju kako kruzeri od šezdesetak metara u Split uplovljavaju već u siječnju, nedvojbeno najdepresivnijem mjesecu u godini u čitavoj zemlji, a kamoli na području Dalmacije, da bi već od travnja u grad počeli dolaziti “ozbiljni” brodovi dugi i po 300 metara, s tiućama putnika. Ti su gosti sve zainteresiraniji za Split, pa iako ih nema u statistikama noćenja i dolazaka, odlaze u restorane, kupuju lokalne proizvode, šetaju gradom u pratnji turističkih vodiča, zabavljaju se i – troše.

U lipnju prošle godine takvih je gostiju bilo malo više od 26 tisuća, dok ih je u roku od samo godine dana, u lipnju 2015. Splitom protutnjalo gotovo 35 tisuća.

Treba znati da Split, koliko god bio turističko hit-odredište, nije zanemario ni svoju, iako dobrim dijelo uništenu, industriju, te da splitska luka uvelike služi i kao teretna, s kontinuiranim rastom u količini primljenog i distribuiranog tereta. Samo je prošle godine kroz luku prošlo tri milijuna i 166 tisuća tona tereta, dva posto više nego 2013., a podaci za prvu polovicu ove godine govore kako se trend rasta nastavlja jer je zabilježen rast tereta od četiri posto.

Čini se vjerojatnim kako bi splitska luka ove godine mogla dosegnuti oko 3,8 milijuna tona tereta, prema pokazateljima iz prvog dijela godine.

Sve to, naravno, uzrokuje nepojmljiv kaos na Istočnoj obali. U danima vikenda gotovo je nemoguće proći tim dijelom grada automobilom, a poprilična je avantura i prošetati slalom između torbi, umornih gostiju i užadi s različitih jahti. Otvorio se i niz pekara i fast-foodova.

No, ono što je gostu gužva i gnjavaža, domaćima je, a naročito turističkim djelatnicima, možda najljepši prizor, jer je uz ovakve podatke jasno kako Grad Split u ovoj igri prijestolja ozbiljno namjerava skinuti s trona Dubrovnik i postati možda najvažnije mjesto hrvatskog masovnog turizma.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA: