ZAGREB - Nespremnost mađarske Vlade da smanji proračunske rashode rezultirala je ovog vikenda naglim prekidom suradnje s MMF-om i EU koja je počela u jeku krize 2008., kada je zemlja bila na rubu bankrota. To znači da Mađarska neće moći povući preostali dio kredita iz paketa pomoći od 20 milijardi eura.
Vijest je prilično uznemirila ulagače, pa je danas, čim su se otvorila tržišta, forinta prema euru pala 2,4 posto, burozvni indeks Bux srušio se preko 4 posto (minusi su malo smanjeni tijekom dana), a kamatne stope na državne obveznice snažno su skočile. Ulagači su počeli rasprodavati imovinu u mađarskoj valuti jer strahuju da će bez nužne zaštite međunarodnih kreditora zemlja teško zadržati stabilnost.
Povećali poreze
Javni dug Mađarske iznosi 80 posto BDP-a, najviše među tranzicijskim zemljama, što znači da je zemlja jako ovisna o stranim kreditima i njihovu raspoloženju. Ostvarenje planiranog proračunskog deficita od 3,8 posto BDP-a u ovoj i ispod 3 posto u idućoj godini MMF smatra nužnim “za proces konsolidacije i održivost duga”.
U proteklih godinu i pol Mađarska je zamrznula plaće u javnom sektoru, smanjila mirovine, podigla životnu dob za umirovljenje i povećala poreze, ali to nije dovoljno. Vlada je proteklih mjesci najavila nove poreze, poput poreza na banke i financijski sektor, kojim godišnje namjerava prikupiti 650 milijuna eura.
Štetan utjecaj
Stručnjaci MMF-a i EU, međutim, nisu baš oduševljeni tim prijedlogom, navodeći da Vlada nije u cijelosti sagledala učinak predloženog poreza na financijski sektor. Porez su snažno kritizirale i banke, ističući da će u dugom roku imati štetan utjecaj na investicijsku klimu i ekonomski rast. Europska komisija također je rekla da su mjere privremenog karaktera i nisu u potpunosti udovoljile onome što se traži. Stoga se od mađarske Vlade očekuje da uz rast prihoda donese i mjere kojima će srezati rashode.
Rumunjska srezala plaće 25 posto
Poput Mađarske, probleme s provedbom MMF-ova programa imala je i Rumunjska, ali je toj zemlji odmrznuta peta tranša kredita. Do odgode je došlo zbog toga što rumunjska Vlada nije bila u stanju provesti neke mjere koje je tražio MMF. Naime, Ustavni sud je ocijenio neustavnom odluku da se mirovine srežu za 15 posto. Nakon toga se Vlada odlučila za drugi paket jednako šokantnih mjera: stopa PDV-a povećana je sa 19 na 25 posto, a plaće iz proračuna srezane su za 25 posto. Sve bi to trebalo smanjiti proračunski deficit sa 7,2 posto BDP-a u prošloj godini na 6,8 posto ove godine.