ZAGREB - Nakon što su se proteklih mjeseci obračunavali s poreznim dužnicima na domaćem terenu, hrvatski poreznici sada se pripremaju i za lov na one koji su državu oštetili iznoseći novac u inozemstvo.
U tome će im pomoći dorađeni OIB, koji bi do kraja lipnja trebao izbacivati i podatke o tome tko je i čime kupovao, primjerice, avione i jahte. Ipak, kao najkorisnije sredstvo u tome mogla bi poslužiti baza podataka koju sadrže web stranice Open Corporates, podaci iz kojeg bi poreznicima mogli biti vrlo korisni.
Open Corporates, naime, sadrži podatke o čak 43,431.514 kompanija diljem svijeta, među kojima je i njih 175.084 iz Hrvatske. Najkraće rečeno, surfajući Open Corporatesom poreznici mogu saznati osnovne podatke o svakoj tvrtki, ali i njihovu vlasničku strukturu, s obzirom na to da baza podataka sadrži poveznice na internetske stranice institucija koje imaju te podatke.
Logični potezi države
Tako će poreznici moći vidjeti ima li hrvatskih državljana među vlasnicima tvrtki u inozemstvu i koji su. Istina, do tih su podataka i dosad mogli doći, ali to je ipak zahtijevalo nešto više truda i vremena.
- Potezi države da naplati poreze koje potražuje od svojih dužnika su logični. Ako je netko novac iz zemlje iznosio sukladno zakonu, nema se čega bojati, no ako je tu bilo kakvih sumnjivih radnji, onda je to ipak nešto drugo - poručuje naš sugovornik iz Ministarstva financija.
Dodaje kako Porezna uprava na implementaciji tog sustava radi u suradnji s Markom Rakarom, predsjednikom udruge Vjetrenjača. Suradnju s Poreznom upravom potvrdio nam je i sam Rakar, istaknuvši da je prije dva tjedna toj instituciji prezentirao mogućnosti korištenja Open Corporatesa.
Višemjesečna priprema
- To je vrlo koristan alat, čije su mogućnosti jako velike. Zamislite do kojih bi podataka poreznici mogli doći kada bi se Porezna uprava povezala s bazom podataka u Open Corpratesu - rekao nam je Rakar.
Ipak, sezona lova na inozemne utajivače poreza, kažu nam u Ministarstvu financija, neće se otvoriti preko noći. Osim što je za pripremu toga potrebno vrijeme, u fokusu poreznika zasad su ipak porezne utaje na domaćem terenu.
Stoga naši sugovornici u Katančićevoj procjenjuju da bi pravi udar na one koji su državu oštetili iznoseći novac u inozemstvo mogao uslijediti do kraja godine.
Dug od 51 milijarde kuna
Računice Porezne uprave pokazuju da je od osamostaljenja Hrvatske prije 20-ak godina porezni dug narastao na više od 51 milijardu kuna. Iako je dobar komad tog financijskog kolača pojela zastara, u Vladi se još nadaju da će naplatiti znatan dio svojih potraživanja od 761.000 dužnika, od čega su pola milijuna građani, dok ostatak otpada na tvrtke i obrte.
Kada se budu primili analize novca koji je iz Hrvatske iscurio u inozemstvo, poreznicima bi posebno zanimljivi mogli biti tokovi novca prema poreznim oazama. Prema podacima Hrvatske narodne banke, u klasične porezne oaze na Karibima i u Pacifiku od 1993. godine do kraja prošle godine Hrvati su uložili oko 330 milijuna eura.
Off shore zone, poput Marshallovih, Bahamskih i Djevičanskih otoka, ili, pak, Paname i Liberije, dobro kotiraju među hrvatskim ulagačima, o čemu svjedoči i podatak da je u posljednjih 19 godina u njih plasiran svaki 12. euro koji su Hrvati uložili u inozemstvo.