Idući tjedan HNB počinje s već najavljenim mjerama kojima će bankama plasirati kune po povoljnim uvjetima i time im omogućiti da više i jeftinije kreditiraju građane i tvrtke u domaćoj valuti.
Prva od četiri “strukturne repo operacije”, koliko ih HNB planira održati ove godine, bit će 16. veljače, a banke će novac moći dobiti po stopi od 1,8 posto i na rok od četiri godine. Za to će morati založiti “dužničke vrijednosne papire izdavatelja iz Hrvatske”, u svim valutama. To uglavnom uključuje dugoročne državne obveznice, ali i korporativne koje imaju kreditni rejting barem kao država.
“Ukupni učinak planiranih strukturnih operacija ovisit će o zanimanju banaka za ovaj mehanizam, a preliminarno se procjenjuje približno jednakim spuštanju stope obvezne pričuve za jedan postotni bod”, navodi HNB. Jedan postotni bod, pak, iznosi oko 3,2 milijarde kuna.
Glavno ograničenje
- Potražnja za kunskim kreditima postoji i činjenica jest da banke imaju veliko ograničenje za njihovo odobravanje jer su primarni izvori sredstava, odnosno štednja, uglavnom u eurima. Na ovaj način izvori kunskih sredstava postat će dostupniji, što pozitivno utječe i na smanjivanje kamatnih stopa na tržištu - kaže Zrinka Živković-Matijević, analitičarka RBA. Međutim, dodaje kako je jedna od ključnih odrednica uspješnosti ove operacije HNB-a njezina dosljednost i potražnja za kunskim kreditima.
- Same dugoročne operacije teško mogu riješiti strukturni problem valutne neusklađenosti bilance banaka - objašnjava Živković-Matijević.
Većina analitičara prilično je oprezna u procjenama dometa HNB-ovih mjera, ističući kako je važno da tržišni sudionici steknu povjerenje u novi instrument. No, Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, smatra da su mjere došle u pravo vrijeme.
- Trebali bi profitirati svi domaći sektori kroz jeftinije zaduživanje, kao i lakše refinanciranje države na domaćem tržištu, kaže Šantić.
Kada je riječ o potražnji za kreditima, građani i poduzeća i dalje se razdužuju, odnosno više kredita vraćaju nego što uzimaju novih. K tome, bolja se poduzeća financiraju u inozemstvu, a građani pokazuju interes samo za gotovinske kredite. Jedino oni rastu, pa su u studenom prošle godine iznosili 36,8 milijardi kuna, što je 1,5 milijardi kuna više nego lani. To upućuje da bi nove mjere HNB-a mogle barem pogurati i učiniti jeftinijim gotovinske kredite koji se sada odobravaju uz kamatu od 8 do 9 posto. Ipak, postoje naznake da bi iduće godine krediti mogli napokon početi blago rasti.
Tečaj prioritet
Guverner Boris Vujčić najavio je ovaj potez krajem prošle godine, nakon što je dugo odbijao slijediti praksu centralnih banaka koje su na sličan način bankama osiguravale jeftin novac. No, HNB ocjenjuje da je sada stvoren prostor za to jer Hrvatska ima višak na tekućem računu platne bilance, ojačana je inozemna pozicija banaka, a očekuje se i nastavak fiskalne prilagodbe. Zbog toga se ne očekuje ni pritisak na tečaj, koji HNB-u ostaje glavni prioritet jer je on važan za stabilnost cijena i bankovnog sustava.
Više kunskih nego deviznih kredita
Od travnja ove godine iznos novoodobrenih kunskih kredita stanovništvu kontinuirano je veći od deviznih, a u posljednjim mjesecima ta razlika raste. Strukturnim repo operacijama, ocjenjuje se, mogla bi se blago smanjiti razina kreditne euroizacije u bankovnom sustavu, no znatnije smanjenje može donijeti samo promjena valutne strukture štednje. A oko 70 posto štednje građani drže u devizama.