BILJANA BLIVAJS/ CROPIX
GASTRO

Klub prijatelja tijesta: 4 godine uspjeha i velikih planova

Kako se promijenila prehrambena kultura Hrvata i kako su prihvatili nove oblike pekarskih proizvoda, tako se stvorila šansa za uspjeh sestara Anamarije Palić i Zrinke Zajec, koje su sa svojim timom otvorile već peti dućan sa zdravim pecivima i kruščićima

Kako se promijenila prehrambena kultura Hrvata i kako su prihvatili nove oblike pekarskih proizvoda, tako se stvorila šansa za uspjeh sestara Anamarije Palić i Zrinke Zajec, koje su sa svojim timom otvorile već peti dućan sa zdravim pecivima i kruščićima

Obitelj im je oduvijek bila podrška, ali ne i prijatelji - naprosto ih nisu ozbiljno shvatili kada su im najavili da će se nakon studija ekonomije, prava i kineziologije početi baviti pekarstvom. Njihov Bread club slavi četvrti rođendan, a tim povodom su si darovali petu zagrebačku poslovnicu. No, Anamaria Palić, Zrinka Zajec, Andrija Pernar i Darko Kušić ne staju na tome, planovi su im veliki - do kraja godine svoje će pekarske proizvode nuditi na još dvije nove lokacije. Samo je Darko po struci kuhar, no ovo četvero prijatelja to nije obeshrabrilo da svoj hobi i strast pretvore u biznis. Ljubav prema kruhu - artisan i sourdough pekarstvu - bila je jača i danas su ponosni što jedini u Hrvatskoj proizvode kruh isključivo s prirodnim kvascem, bez aditiva i industrijskih sastojaka.

image

Sestre Anamaria i Zrinka sa svojim poslovnim partnerima - Andrija Pernar zadužen je za kruh, a Darko Kušić za slatko

BILJANA BLIVAJS/ CROPIX

Sestre Zrinka i Anamaria još su se 2014. upustile u proizvodnju kruha s prirodnim kvascem, a njihov tadašnji brend Kruh na treću bio je prisutan u mnogim dućanima s OPG proizvodima. S vremenom su došle na ideju da proces nastanka kruha bude transparentan i otvorile su pogon koji je staklenom stijenom bio odijeljen od prodavaonice - tako da su kupci mogli vidjeti kako se stvaraju njihova omiljena peciva i kruščići. Nazvale su ga Bread club i tada su im se pridružili Andrija, koji je bio zadužen za sve vrste kruhova, i Darko - za slastice. Isprva su imali sedmero zaposlenih, a danas ih je četrdeset. No, samo njih četvero osmišljavaju nove recepture, namirnice nabavljaju od malih OPG proizvođača, a čak u okolici Karlovca uzgajaju ekološko brašno od pira.

image
BILJANA BLIVAJS/ CROPIX

"Dnevno proizvedemo oko 1200 štruca kruha. U ponudi imamo devet vrsta, a najprodavaniji proizvodi su bijeli kruh Deda i Focaccia. Promišljeno planiramo proizvodnju, kako bismo spriječili bacanje hrane. Kada govorimo o filozofiji poslovanja, na prvom mjestu su nam kvaliteta i besprijekoran okus proizvoda. Zato poštujemo proces proizvodnje koji u nekim slučajevima traje 24 sata, a katkad nekoliko dana. Primjerice, kruh Multigrain - koji sadrži raž, ječam, zob, pšenicu i proso - radi se čak četiri dana, a u ponudi je samo subotom. Razlog je jasan - izrada počinje u srijedu kada se spajaju žitarice koje se potom moče u vodi preko noći, drugi dan se ta kaša kuha i miješa četiri sata, zatim se hladi, a u petak se radi zamjes s manitoba, integralnim i raženim brašnom. Tek tada se oblikuje i peče. Nutritivno je bogat, a kilogram kruha stoji 4,90 eura", objašnjava Andrija, koji je s diplomom Kineziološkog fakulteta godinama radio kao osobni trener, a pečenje kruha oduvijek ga je zanimalo. U kućnoj je radinosti iz zezancije uz pomoć video tutorijala eksperimentirao s kruhom i maštao kako bi hobi mogao pretvoriti u posao. Danas uživa s pregačom oko vrata, sretan što je izišao iz svoje zone komfora.

image

Čak se i slastice temelje na mješavini kiselog startera i kvasca ili praška za pecivo

BILJANA BLIVAJS/ CROPIX

"Važno je slijediti svoj san i ne odustati od njega jer nikada nije kasno. Danas mogu reći da od pekarstva nema ljepšeg posla", objašnjava Andrija Pernar.

Osamdeset posto klijenta su stalni kupci, a iako su uživali u komunikaciji s njima u "otvorenom" pogonu na Trešnjevci, zbog širenja biznisa proizvodnju su morali preseliti na Zavrtnicu gdje su si osigurali tisuću četvornih metara. Skromno su usuglašeni oko ideje uspjeha pa ispred svog često prekovremenog radnog dana i energije koju su uložili u posao stavljaju kvalitetu namirnica i način izrade.

"Zasigurno ne bismo uspjeli da se kultura prehrane Hrvata ne mijenja. Naš uspjeh govori o tome jer proizvodi imaju brojne benefite. To su kompleksniji, bogati okusi različitih aromatskih spojeva, produljena svježina trajanja, manja kvarljivost, manji postotak glutena, veće nutritivne vrijednosti. Kruh je stoga probavljiviji i hranjiviji, bez aditiva, umjetnih boja i aroma te korisniji za sveukupno zdravlje", zaključuje Anamaria Palić.

Linker
22. studeni 2024 15:33