Hrvatska à la carte je edukativna i zabavna kartaška igra koja se temelji na tipičnim hrvatskim namirnicama i autohtonim receptima (cilj: prikupiti sve potrebne namirnice za određeni recept). Uz karte, igra sadrži knjižicu sa detaljno opisanim receptima, vizualnim prikazom i informativnim sadržajem vezanim uz pojedino jelo.
Autori: Iva Hrvatin, Sanja Kuzmanović, Petar Mudnić Cerineo, Andro Giunio, Marina Jukić, Ivana Brajdić, Ira Payer
Konzultantica za recepte: Željka Klemenčić
foto: Domagoj Kunić i Bojan Mrđenović
2/15
Mlinci, specifičnost hrvatske kuhinje, prilog su pečenoj peradi, a rade se od pšeničnog brašna, soli i vode. Valjaju se tanko i peku na vrućoj ploči. Aktivno sudjelovanje turista u procesu nastanka ovog autohtonog jela, uz sam gastronomski doživljaj, intenzivira stvaranje uspomene. Set za mlince osmišljen je kako bi se to iskustvo re-kreiralo i prenijelo.
foto: Domagoj Kunić i Bojan Mrđenović
3/15
Fogun je pokretno ognjišće za pripremu toplih obroka na putovanju, neovisno o destinaciji i turističkoj ponudi. Kao gorivo fogunu može poslužiti bilo koji zapaljivi predmet. Izbor namirnica koje mogu poslužiti za pripremu obroka jednako je širok. Kao proizvod, Fogun se veže na tradiciju društvenog rituala u pripremi jela jadranskih ribara, a tehnologijom izrade za umijeće kvarnerskih obrtnika i radnika riječke industrije.
Fogun pretpostavlja da je njegov korisnik kulturno osviješten turist koji se slobodno kreće i traži nova iskustva, a autentičnost stvara sam.
foto: Domagoj Kunić i Bojan Mrđenović
4/15
Istarska supa izvorno se spravlja od litre crnog vina, šećera, maslinova ulja, papra i prepečenog kruha, te poslužuje u bukaleti koja kruži od usta do usta. Obzirom da gotovo iščezava iz ponude, projekt reinterpretacije i rekontestualizacije nastoji je popularizirati, ne napuštajući njezine temeljne vrijednosti, a to su originalnost sastojaka, način posluživanja i dijeljenje.
(Autori – predstavnici kreativnog tima: Studio Sonda – Jelena Šimunović i Sean Poropat
Suradnici – članovi kreativnog tima: Ivona Orlić, etnologinja; Drago Orlić, književnik; Nevio Sirotić, kuhar i vlasnik restorana Toklarija Keramika: Massimo Jenkel; Video: Matija Debeljuh)
foto: Domagoj Kunić i Bojan Mrđenović
5/15
Konzerviranje ljeta je istraživanje starinskih/tradiocionalnih metoda prezervacije (očuvanja vrijednosti i kvalitete) namirnica. Postojeći utilitarni predmeti, posude ili alati uglavnom su improvizirane priručne verzije, a njihovo korištenje tek nedostatak kvalitetnijeg rješenja. Namjera je kroz dizajn proizvoda za konzerviranje koji objedinjuju nekoliko funkcija (preradu hrane, njezino čuvanje i serviranje) popularizirati ove tradicionalne metode (te ih tako učiniti razumljivijim). Iz oblikovanja, izbora i obrade materijala čita se logika korištenja. Gotov proizvod afirmira lokalno specifične kombinacije namirnica te njihovu pripremu kao i recept za rekonstruiranje pojedinih procesa konzerviranja.
(Oaza su Roberta Bratović, Ivana Borovnjak, Tina Ivezić, Maša Poljanec, Maja Kolar i Nina Bačun)
foto: Domagoj Kunić i Bojan Mrđenović
6/15
Kulenove bebe su eksperimentalno proširenje asortimana već postojećih specifičnih proizvoda hrvatske kuhinje – Kulena i Kulenove seke. Bite-size format identičnog sastava nastao je u suradnji s proizvođačem Matom Bošnjakovićem iz Osijeka. Kulenove bebe mogu se ponjeti u torbici i konzumirati kao slani snack ili kombinirati u salatama ili catering aranžmanima.
foto: Domagoj Kunić i Bojan Mrđenović
7/15
Mirisulini su domaći keksi punjeni mirišljavom kremom lipe, bazge, smilja, lavande i ruže. Ovako oplemenjeni, odišu specifičnim prepoznatljivim aromama hrvatskih prirodnih krajolika.
foto: Domagoj Kunić i Bojan Mrđenović
8/15
Funkcionalan set ističe vrijednost kvalitete maslinovog ulja kao samostalne namirnice i istražuje utjecaj načina serviranja u odnosu na njegovo korištenje. Spremnik za maslinovo ulje sadrži aplikator u obliku kuglice za kontrolirano doziranje i razmazivanje ulja na kruh po principu roll on-a.
foto: Domagoj Kunić i Bojan Mrđenović
9/15
Nadovezujući se izravno na tradicionalno imenovanje i raspoznavanje ovaca u Istri, autori predlažu sir s osobnim potpisom ovce od čijeg je mlijeka proizveden. Mlijeko se skuplja do dovoljne količine, siri i potom stavlja u kalup s otiskom papka pojedine vlasnice.
foto: Domagoj Kunić i Bojan Mrđenović
10/15
Na velikom broju nenastanjenih jadranskih otoka beru se masline, a svega njih dvadesetak naseljenih ima uljaru. Razvoj ploveće uljare koja obilazi otoke i prerađuje masline odmah iza berbe, popravio bi kvalitetu ulja, olakšao posao maslinarima i potaknuo razvoj novih rituala i potencijalnih inkluzivnih turističkih sadržaja. Adaptacija i aktivacija putničkih brodova koji van sezone propadaju na vezu rezultirala bi dvosezonskim, višenamjenskim plovilima, a proizvodne pogodnosti višestruko bi nadmašile sadašnje trajanje sezone, aktivirale zapuštene maslinike i uspostavom zajedničkog interesa posjetitelja i njihovih domaćina, izbrisale ograde između bodula i furešta.
foto: Domagoj Kunić i Bojan Mrđenović
11/15
Kolektivna fascinacija nacionalnim pićem produkt je mističnog djelovanja ove tekućine koja praktično liječi i popravlja sve. Staklena modifikacija aparature za dobivanje rakije u doslovnom smislu “izlaže” kemijske procese fermentacije i destilacije, inače skrivene unutar konteksta kuće i dvorišta, te tako nedostupne turistu. Projekt problematizira i ograničenje proizvodnje alkohola za kućne potrebe ulaskom u EU, referirajući se pritom na taj vrlo važan segment tradicije zemlje.
foto: Domagoj Kunić i Bojan Mrđenović
12/15
Logožar (ceker) je dio materijalne kulture vezan uz umiruću tradiciju pletarstva Hrvatskog Zagorja. Izrađuje se na tkalačkom stanu iz traka vodene biljke rogoza, širine 0.5 cm, a koristi najčešće za nabavku hrane s tržnice.
Razrade i reinterpretacije logožara uključuju osuvremenjavanje postojeće forme i tehnike pletenja uz dodatak novih materijala, s ciljem približavanja proizvoda, a time i iskustva kupovine na otvorenom, mlađoj populaciji.
(Oaza su Roberta Bratović, Ivana Borovnjak, Tina Ivezić, Maša Poljanec, Maja Kolar i Nina Bačun)
foto: Domagoj Kunić i Bojan Mrđenović
13/15
Suradnici: Marina Andrijašević, Maja Bosnić i Stašenko Dorotić
Rožonj je drveni pribor za pripremu manje plave ribe, uglavnom srdele. Idejno potječe s otoka Visa i rezultat je istraživanja već postojećeg tradicionalnog lokalnog načina pečenja ribe. Namjera je autora u budućnosti Rožonj promovirati kao autohtoni otočki suvenir.
foto: Domagoj Kunić i Bojan Mrđenović
14/15
Suradnici: Maxim Safioulline (programer), Ivan Vrban (enogastrobrutal, savjetnik za vina); Hvala: Ana Ugarković
To si što jedeš je gastro test osobnosti koji kroz pitanja o hrani i piću otkriva pripadnost pojedinoj hrvatskoj regiji. Kviz na zabavan način predstavlja profile stanovnika regija (istrijana, dalmatinaca, ličana, zagoraca i slavonaca) i povezuje s njima turiste na osnovi prehrambenih navika. Interaktivna aplikacija ujedno je osobni vodič za turista sa preporukama pojedinih mjesta regije u odnosu na osobne preferencije.
foto: Domagoj Kunić i Bojan Mrđenović
15/15
Jadran obiluje suncem i morskom vodom. Spajanje ovih elemenata u posudici od kamena i stakla omogućuje proizvodnju vlastite zalihe soli na odmoru. Posudica se potopi i ostavi na suncu. Isparavanjem vode na staklenim stijenkama stvara se sloj soli. Tako ponovljen postupak čuva živim ritual proizvodnje soli u obalnom području Hrvatske.
foto: Domagoj Kunić i Bojan Mrđenović
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....