Cijene najma u Berlinu divljaju: Ljevica ima radikalan prijedlog

Jutarnji list donosi najbolje iz The Economista - jednog od najrelevantnijih i najuglednijih svjetskih medija koji se fokusira na geopolitiku, ekonomiju, znanost i tehnologiju. Svaki tjedan donosimo analitički uvid i perspektivu o globalnim vijestima.

Sve dosad objavljene članke pročitajte ovdje

© 2026. The Economist Newspaper Limited. Sva prava pridržana.

Formiranje vladajućih koalicija u Njemačkoj obično ide glatko. No u Berlinu to nije slučaj. Na izborima održanima 20. rujna u njemačkom glavnom gradu, koji je ujedno jedna od triju saveznih pokrajina sa statusom grada, pobijedila je populistička ljevičarska stranka Die Linke (Ljevica). Međutim, njezin pokušaj sastavljanja lijeve koalicije sa Zelenima i Socijaldemokratskom strankom (SPD) otežavaju skandali i unutarnji sukobi.

Konzervativci optužuju Die Linke da u svojim redovima ima brojne antisemite i da održava bliske veze s onima koji opravdavaju terorizam. Istodobno, radikalnije struje unutar same stranke napadaju njezino vodstvo zbog pristajanja na cionistička načela. Visoki dužnosnici SPD-a pozivaju svoje berlinske stranačke kolege da odustanu od koalicijskih pregovora.

Unatoč tome, 2.studenog tri stranke započele su pregovore o koalicijskom sporazumu. Glavna tema na pregovorima biti će jedan od najradikalnijih planova izvlaštenja ikada predloženih u zapadnoj Europi, ujedno i ključna politika stranke Die Linke kojom se predviđa „podruštvljavanje”, kako ga zagovornici nazivaju, stanova za najam u vlasništvu velikih korporativnih najmodavaca.

– Stanovanje je ljudsko pravo. A mi želimo to pravo izuzeti iz ruku špekulanata – izjavila je prije izbora Elif Eralp, kandidatkinja stranke Die Linke za gradonačelnicu Berlina.

Referendum iz 2021.

Ideja potječe iz referenduma održanog 2021. godine, nakon višegodišnjeg snažnog rasta najamnina u Berlinu, gradu koji je nekoć bio poznat po relativno jeftinom stanovanju. Samo oko 15 posto Berlinčana živi u nekretninama u vlastitom vlasništvu, a jasna većina birača na referendumu podržala je prijedlog da se, uz naknadu, izvlasti stambena imovina kompanija koje posjeduju više od 3000 stanova.

Gradske vlasti potom su odgodile provedbu te inicijative na neodređeno vrijeme. No nisu zaboravili na ideju. Prošle godine aktivisti koji su pokrenuli referendumsku inicijativu 2021. izradili su nacrt zakona koji bi mogao poslužiti kao temelj budućeg propisa. Die Linke postavila je taj prijedlog u središte svoje izborne kampanje.

Tri potencijalne koalicijske partnerice dogovorile su se da će prag za podruštvljavanje nekretnina podići na 10.000 stanova. To znači da bi približno 160.000 stanova, odnosno oko 15 posto berlinskog privatnog fonda stanova za najam, prešlo u javno vlasništvo. Gotovo 130.000 tih stanova pripada Vonoviji, najvećoj korporativnoj tvrtki za iznajmljivanje stanova u Europi.

Ukupna naknada za izvlaštenje bila bi ograničena na 16 milijardi eura (18 milijardi dolara). Prihodi od najamnina u izvlaštenim stanovima mogli bi se koristiti za otplatu kredita koje bi grad ili njegove stambene tvrtke podigli kako bi financirali isplatu naknade dosadašnjim vlasnicima. Pojedinosti tog modela trebale bi biti razrađene tijekom koalicijskih pregovora.

Sjedište najveće europske tvrtke za iznajmljivanje stanova Vonovije u Bochumu

Ina Fassbender/afp/profimedia/Ina

Prijedlog je osobito ambiciozan zato što se temelji na odredbi njemačkog Ustava koja dosad nikada nije primijenjena. Prema toj odredbi, „zemljište, prirodna bogatstva i sredstva za proizvodnju (…) mogu se prenijeti u javno vlasništvo ili druge oblike javnog gospodarstva”.

Desetljećima je ta ustavna odredba bila zanemarivana kao relikt vremena kada mlada Savezna Republika Njemačka još nije bila jasno opredijelila za načela tržišnog gospodarstva. No zagovornici izvlaštenja prepoznali su tu odredbu kao mogući pravni temelj za ostvarenje svojih zahtjeva.

Većina ekonomista izrazito je skeptična prema tom prijedlogu. Smatraju da on ni na koji način ne bi potaknuo novu stambenu izgradnju. Osim toga, vjeruju da bi zaštitio postojeće najmoprimce, među kojima su mnogi koji zapravo nisu u financijskim poteškoćama, dok bi malo toga donio novim stanovnicima i onima koji tek žele doseliti u Berlin. Štoviše, kažu da bi prijedlog vjerojatno stambenu izgradnju u gradu, smatra Michael Voigtländer iz Njemačkog ekonomskog instituta u Kölnu.

Preveliki zahtjev

Ulagači su, pak, zgroženi. Njemački ministri suočeni su tako s brojnim pitanjima stranih kompanija i političara zabrinutih zbog mogućnosti da ulaganja u Njemačkoj više nisu sigurna. Friedrich Merz, konzervativni njemački kancelar, obećao je donijeti savezni zakon kojim bi spriječio provedbu berlinskog plana. Bio bi to iznimno značajan zahvat savezne vlade u nadležnosti jedne savezne pokrajine.

Mišljenja o tome je li takva intervencija uopće pravno moguća izrazito su podijeljena.

– Merzov prijedlog toliko je očito protuzakonit da ga možda neće biti potrebno ni osporavati pred sudom – kaže Niklas Schenker, zastupnik stranke Die Linke u berlinskom parlamentu i jedan od glavnih idejnih tvoraca inicijative.

Protivnici, međutim, smatraju da je sasvim moguće sastaviti pravno održiv zakon kojim bi se zaštitila privatna ulaganja. Ujedno tvrde da sam prijedlog izvlaštenja krši dobro utvrđeno pravno načelo razmjernosti. Konačnu riječ o tome vjerojatno će imati njemački Savezni ustavni sud u Karlsruheu.

Druga velika prepreka provedbi plana jest pitanje određivanja naknade vlasnicima izvlaštenih nekretnina.

Voigtländer procjenjuje da njihova ukupna tržišna vrijednost iznosi oko 25 milijardi eura. Međutim, njemačko zakonodavstvo ne propisuje obvezu isplate naknade u punoj tržišnoj vrijednosti, objašnjava Isabel Feichtner, stručnjakinja za pravo sa Sveučilišta u Würzburgu.

U nacrtu zakona predloženo je da Vonovia i ostali veliki vlasnici nekretnina dobiju naknadu u visini od 40 do 60 posto tržišne vrijednosti svojih stanova. Zagovornici prijedloga smatraju da vlasnici nekretnina ne bi trebali ostvarivati dobit od povećanja vrijednosti zemljišta. No Savezni ustavni sud mogao bi zauzeti drukčije stajalište.

Sud bi mogao imati primjedbe i na predviđeni rok otplate naknade. Naime, nacrt zakona predviđa izdavanje obveznica s rokom dospijeća od čak 100 godina. Berlin si ne može priuštiti dodatno opterećivanje svojeg proračuna, osobito u okolnostima rastućih troškova zaduživanja.

Kada se sve uzme u obzir, teško je zamisliti da će berlinski plan doista biti proveden.