Jutarnji list donosi najbolje iz The Economista - jednog od najrelevantnijih i najuglednijih svjetskih medija koji se fokusira na geopolitiku, ekonomiju, znanost i tehnologiju. Svaki tjedan donosimo analitički uvid i perspektivu o globalnim vijestima.
Sve dosad objavljene članke pročitajte ovdje
© 2026. The Economist Newspaper Limited. Sva prava pridržana.
Ukrajinki Aljoni je puknuo vodenjak u njezinu rodnom Kramatorsku, svega deset kilometara od bojišnice. Budući da u gradu nema rodilišta koje je u funkciji, vozilo hitne pomoći prevezlo ju je u Slovjansk, nedaleko od Kramatorska, a put je vodio cestom zaštićenom mrežama protiv dronova. Zbog komplikacija morala je nastaviti dalje do Harkiva, udaljenog nekoliko sati vožnje. Tamo je 8. listopada rodila sina.
No i bolnica u Harkivu nalazi se u opasnoj ratnoj zoni; tijekom zračnih napada majke i novorođenčad hitno se premještaju u sklonište. Ipak, ondje je bilo sigurnije nego u Kramatorsku, gdje je na dan rođenja njezina djeteta od ruskih bombi poginulo 30 ljudi.
Aljona je jedna od rijetkih žena koje danas rađaju u Ukrajini. Broj rođenih u zemlji pada, dijelom i zato što je sve manje odraslog stanovništva. Od početka ruske invazije u veljači 2022. broj stanovnika na teritoriju pod kontrolom ukrajinskih vlasti smanjio se s približno 37 milijuna na između 27 i 28 milijuna. Procjenjuje se da između tri i pet milijuna Ukrajinaca danas živi pod ruskom okupacijom, dok su milijuni drugih emigrirali. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski navodi da je u borbama poginulo više od 50.000 ukrajinskih vojnika, dok neovisne procjene govore o gotovo 150.000 poginulih. Ubijene su i tisuće civila, a Rusija je deportirala više od 20.000 djece s ciljem njihove rusifikacije.
Demografski ponor
Ratno vrijeme, osim toga, nije pogodno za zasnivanje obitelji. Stopa fertiliteta pala je s 1,2 djeteta po ženi u 2020. godini na između 0,8 i 0,9, što je niže nego u bilo kojoj drugoj velikoj zemlji osim Južne Koreje. Za jednostavnu reprodukciju stanovništva, odnosno održavanje njegova broja na stabilnoj razini, potrebna je stopa od 2,1 djeteta po ženi. U prvoj polovici 2026. godine broj umrlih bio je više nego trostruko veći od broja rođenih. U Ukrajini je broj rođenih svake godine od stjecanja neovisnosti 1991. bio manji od broja umrlih. Tada je zemlja, uključujući Krim i Donbas, imala oko 52 milijuna stanovnika. Rat je taj demografski jaz pretvorio u ponor.
I stanovništvo Rusije se smanjuje, no demografska situacija u Ukrajini daleko je teža. Za zemlju koja se suočava s napadom svojeg imperijalističkog susjeda, demografski slom predstavlja prijetnju samom njezinu opstanku.
Nešto se čudno događa u Poljskoj
Najveći dio pada broja stanovnika posljedica je masovnog odlaska izbjeglica. Više od pet milijuna Ukrajinaca živi u inozemstvu, uglavnom u Europi. Intenzivirani ruski napadi dronovima i projektilima tijekom ove zime mogli bi potaknuti još tisuće ljudi na odlazak. Još je zabrinjavajuće to što sve manji udio ukrajinskih izbjeglica planira povratak u domovinu. Prema podacima Centra za ekonomsku strategiju (CES) u Kijevu, njihov se udio smanjio sa 74 posto krajem 2022. na 43 posto.
Većinu izbjeglica čine djeca i žene mlađe od 44 godine, što dodatno pogoršava demografske posljedice rata.
- Gubimo našu budućnost - upozorava Ella Libanova, ravnateljica Instituta za demografiju Mihajlo Ptuha u Kijevu.
U samoj Ukrajini mobilizacija, pogibije na bojištu i neizvjesnost koju donosi rat smanjuju broj potencijalnih očeva i majki. Većina ukrajinskih parova odgađa odluku o roditeljstvu, kaže demografkinja Svetlana Aksjonova.
- Što dulje odgađate rađanje djece, to je veći rizik da se dijete nikada neće roditi - upozorava.
Najnovije projekcije
Odluka Ukrajine da muškarce mlađe od 25 godina izuzme od vojne mobilizacije trebala je ublažiti demografski pad. Međutim, stotine tisuća mladih muškaraca otišle su u inozemstvo. Od kolovoza 2025. Ukrajina dopušta odlazak iz zemlje muškarcima mlađima od 23 godine. Mnogi od onih koji su ostali u zemlji ne namjeravaju zasnovati obitelj. Najnovije demografske projekcije u najboljem slučaju predviđaju usporavanje pada broja stanovnika, i to pod pretpostavkom da rat završi u sljedećih nekoliko godina.
Generacije rođene 1990-ih i 2000-ih godina najmanje su u modernoj ukrajinskoj povijesti, zbog čega se nakon završetka rata ne može očekivati nagli porast broja rođenih, odnosno poslijeratni "baby boom", upozorava Olga Duhnič iz ukrajinskog instituta Frontier.
Demografska strategija koju je ukrajinska vlada usvojila prije dvije godine predviđala je blagi oporavak broja stanovnika do 2030. godine. Međutim, temeljila se i na pretpostavci da će mir biti postignut 2026. te da će Ukrajina ponovno uspostaviti svoje granice iz 1991. godine, što se više ne čini ostvarivim.
Dimitri je napisao jednu riječ na listić i odletio za Istanbul. Putin sad ima problem
Realističniji scenarij Ujedinjenih naroda predviđa godišnji pad stanovništva od 0,7 do 0,9 posto tijekom sljedećih nekoliko desetljeća. Prema toj projekciji, Ukrajina bi 2040. godine imala oko 25 milijuna stanovnika, uz pretpostavku da ne vrati okupirana područja pod svoju kontrolu. Ako bi se rat nastavio i tijekom 2030-ih, demografska kriza dodatno bi se produbila. Milijuni Ukrajinaca rođenih 1990-ih mogli bi potpuno odustati od roditeljstva. Stopa fertiliteta mogla bi pasti na samo 0,6 djece po ženi, upozorava Aksjonova, pri čemu bi se većina djece rađala u sigurnijim zapadnim dijelovima zemlje. Područja uz bojišnicu suočila bi se s postupnim gubitkom stanovništva.
Kako bi usporila demografski pad, Ukrajina uvodi financijske poticaje za roditelje. Novi zakon predviđa isplatu 50.000 grivnji (oko 1100 dolara) za svako novorođeno dijete, uz dodatnih 7000 grivnji mjesečno tijekom prve godine djetetova života. Drugi programi pomažu roditeljima u pokrivanju troškova skrbi o djeci. Od 2024. godine Ukrajina financira i liječenje neplodnosti kod žena, dok vojnici imaju mogućnost besplatnog zamrzavanja jajnih stanica ili spermija.
Putinova Rusija slavi
Međutim, stručnjaci upozoravaju da financijske potpore imaju ograničen utjecaj na natalitet čak i u mirnodopskim uvjetima, a osobito tijekom rata.
- Kako u takvim okolnostima uopće potaknuti ljude da imaju djecu? - pita se Ella Libanova.
Rusija, međutim, slavi demografski pad Ukrajine.
- Ovo nije samo kriza, nego dokaz biološke smrti jedne nacije - izjavio je u svibnju Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti.
Anton Kobjakov, savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, zagovara naseljavanje Rusa u Ukrajinu, po uzoru na politiku Katarine Velike iz 18. stoljeća.
- Ukrajini preostaje samo izumiranje, a jedino Rusija može spasiti tu zemlju - izjavio je u rujnu.
Takve su tvrdnje besmislene jer Ukrajina može opstati i kao zemlja s manjim brojem stanovnika. Ipak, ovakve izjave upućuju na to da Rusija depopulaciju Ukrajine sve više počinje promatrati kao jedan od svojih ratnih ciljeva.
Kada rat napokon završi, useljavanje stranih radnika moglo bi pomoći Ukrajini. Ukrajinsko gospodarstvo već se suočava s ozbiljnim nedostatkom radne snage. Prema podacima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), zemlji nedostaje 2,5 milijuna radnika. U Ukrajini je trenutačno registrirano samo oko 9500 stranih radnika, a tvrtke koje žele zapošljavati strance žale se na birokratske prepreke. Vlada, međutim, prednost daje pronalaženju dodatne radne snage unutar zemlje, među ženama, ratnim veteranima i raseljenim osobama.
Ruski napadi na Europu sve su češći i opasniji
No to nije jednostavno. Ratni veterani teško pronalaze posao, a iako podaci za ratno razdoblje nisu dostupni, stručnjaci smatraju da se udio žena na tržištu rada nije znatnije povećao. Čini se da je glavna prepreka nedovoljna dostupnost skrbi za djecu.
Unatoč tome, useljavanje stranih radnika i dalje se promatra kao posljednja mogućnost.
- Ukrajina će se otvoriti stranim radnicima tek nakon što u potpunosti istražimo mogućnosti zapošljavanja Ukrajinaca u zemlji i inozemstvu - kaže Darija Marčak, zamjenica ukrajinskog ministra gospodarstva.
Međutim, domaće radne snage neće biti dovoljno za poslijeratnu obnovu zemlje, smatra Hlib Višlinski iz kijevskog Centra za ekonomsku strategiju (CES).
- Sto posto sam siguran da će Ukrajini trebati strani radnici - ističe.
Unatoč brojnim preprekama, neki Ukrajinci ipak odlučuju imati djecu. Darija, koja sa svojim dečkom šeće parkom u središtu Harkiva, kaže da se upravo preselila iz Odese kako bi zasnovala obitelj. Njezin dečko djeluje istodobno dirnuto i iznenađeno kada to čuje. Drugi poduzimaju i mnogo zahtjevnije korake kako bi ostvarili želju za roditeljstvom.
Ljudmila, vojnikinja u kasnim tridesetima koja se nalazi u blizini Dnjipra, na istoku Ukrajine, kaže da je prošle godine počela zamrzavati svoje jajne stanice. Prije rata sanjala je o dvoje djece, no sada želi imati troje.
- Jedno za mrtve, jedno za žive i jedno za one koji se tek trebaju roditi - kaže, parafrazirajući stihove Tarasa Ševčenka, ukrajinskoga nacionalnog pjesnika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....