NEKOLIKO IH JE OK

Mnoge slavne osobe danas imaju svoje književne klubove. Većina ih je iritantna

Dua Lipa je iskrena i voli knjige o kojima govori, ali čini se da većina ljudi zapravo ne čita knjige, a ne prestaje govoriti o čitanju

Zahvaljujući svom podcastu književnog kluba u kojem intervjuira autore, Dua Lipa je sve popularnija i kao književna kritičarka

 Planet Photos/planet/profimedia/
Dua Lipa je iskrena i voli knjige o kojima govori, ali čini se da većina ljudi zapravo ne čita knjige, a ne prestaje govoriti o čitanju

Jutarnji list donosi najbolje iz The Economista - jednog od najrelevantnijih i najuglednijih svjetskih medija koji se fokusira na geopolitiku, ekonomiju, znanost i tehnologiju. Svaki tjedan donosimo analitički uvid i perspektivu o globalnim vijestima.

Sve dosad objavljene članke pročitajte ovdje

© 2026. The Economist Newspaper Limited. Sva prava pridržana.

Što čini dobrog književnog kritičara? Pisci su stoljećima bili složni u tom pitanju. Kritičar je, primijetio je Wordsworth, osoba sklona prezrivom osuđivanju stvari oko sebe. Kritičar zna, napisala je Dorothy Parker, kada knjigu ne treba samo staviti sa strane ili odbaciti, nego je hitnuti svom snagom. Kritičar bi trebao, što je Graham Greene rekao i za sve pisce, imati ledeno srce. No Greene nikada nije upoznao Duu Lipu.

Dua Lipa britanska je pop-zvijezda, ali sve je popularnija i kao književna kritičarka zahvaljujući svom podcastu u kojem intervjuira pisce. No Dua Lipa nema hladno srce. Ona iskreno voli knjige o kojima govori. ("Volim knjige", često podsjeća Dua Lipa.) Voli pripovijedanje ("Volim pripovijedanje"). Voli Helen Garner, australsku književnicu ("Zaljubila sam se u vas"). Voli biografiju Margaret Atwood ("Svidjela mi se. Obožavam je. Toliko je volim.").

I publika joj tu naklonost vraća, uključujući i najutjecajnije ljude izdavačkog svijeta. Godine 2022. Dua Lipa održala je govor na dodjeli Bookera, najprestižnije britanske književne nagrade. Intervjuirala je dobitnika Bookera (David Szalay) i dobitnicu Nobelove nagrade (Olga Tokarczuk). U listopadu će pokazati "svoju strast prema pisanoj i govorenoj riječi" kao kustosica londonskog Festivala književnosti.

Preobražaj

Književni klubovi se mijenjaju. Hobi koji se doživljavao dosadnim i pomalo staromodnim doživio je veliki preobražaj. Danas gotovo svatko tko je svjetski poznat (a zbog prirode moderne slave i mnogi koji su slabo poznati) ima svoj književni klub, bilo u obliku podcasta, web-stranice, YouTube kanala ili newslettera.

Reese Witherspoon ima književni klub. Gwyneth Paltrow imala je književni klub kao dio svog lifestyle brenda Goop. ("Zločin i kazna", izjavila je Paltrow, jedan je od njezinih "najdražih romana svih vremena".) U jednom je trenutku Goop prodavao proizvod nazvan "vaginalna jaja", neobičan proizvod koji je teško objasniti, ali jedno je sigurno: takve se teme rijetko mogu pronaći u romanima Dostojevskog. Američki top-model Kaia Gerber ima pak književni klub s pomalo zbunjujućom idejom okupljanja "bijesnih čitatelja".

Iz jednog kuta gledanja to može izgledati čudno: glamurozne i profitabilne zvijezde nekada su promovirale glamurozne i profitabilne stvari. Dua Lipa također se pojavljuje u reklamama za Nespresso. Reese Witherspoon bila je zaštitno lice kozmetike Elizabeth Arden.

image

Reese Witherspoon

Theo Wargo/getty Images/profimedia

S druge strane, ovaj trend uopće nije čudan, niti predstavlja nešto novo. Književni klubovi slavnih popularni su već gotovo cijelo stoljeće, i to s dobrim razlogom; pomažu riješiti mnoge probleme u književnom svijetu. Izdavači ih vole jer pomažu prodaji knjiga; primjerice, Amazon je upravo kupio prava na književni klub Oprah Winfrey. Roman Georgea Orwella "1984." iznenada se našao na listi bestselera nakon što ga je odabrao američki književni klub "Book of the Month". Knjige koje odabere Oprah Winfrey dožive takozvani "Oprah efekt" i brzo nestaju s polica knjižara. Knjige koje odabere Reese Witherspoon dožive "Reese efekt". Jedan od njezinih izbora, roman "Where the Crawdads Sing", prodan je u više od 12 milijuna primjeraka; Reese Witherspoon poslije je producirala i filmsku adaptaciju djela.

Čitatelji vole književne klubove jer im pomažu prepoznati koje su knjige doista vrijedne čitanja. Prošle godine samo je u Americi objavljeno više od četiri milijuna knjiga. Javna je tajna u izdavačkom svijetu da su mnoge od njih loše, dosadne ili oboje od navedenog. Neke su knjige toliko dosadne da je čak ustanovljena posebna nagrada za najzamornije naslove. Među prošlogodišnjim kandidatima našli su se "Samoprepoznavanje kod riba: istraživanje uma životinja" i "Svjetska analiza tržišta spremnika od 60 mililitara za fromage frais od 2009. do 2014.". Jasno je da čitateljima treba pomoć pri odabiru knjiga.

Nikad niste sami

Književni klubovi također čine čitanje manje usamljenim iskustvom. Kako kaže poznata izreka, s dobrom knjigom nikada niste sami, što je istodobno istina i besmislica. S dobrom knjigom uvijek ste sami: jedino se tako može uistinu uroniti u nju. Emma Smith, profesorica na Oxfordu, kaže da književni klubovi pretvaraju "usamljeno iskustvo… u zajedničko".

Čini se da su književni klubovi društveno, financijski i intelektualno vrijedni hvale. I zato ih, sasvim očekivano, neki intelektualci preziru. Dvadesetih godina prošlog stoljeća književne klubove optuživalo se da promoviraju pogrešnu vrstu knjiga ("drugorazredne", kako je netko prezrivo rekao), preko pogrešnih ljudi ("posrednika") pogrešnim čitateljima ("malograđanskoj publici"). "Snobizam", kaže Nicola Wilson, autorica romana o književnim klubovima, "ima dugu povijest."

Današnji kritičari propituju motive slavnih osoba, njihove kvalifikacije i njihovu stvarnu posvećenost književnosti. U podcastu Oprah Winfrey emisije o knjigama izmjenjuju se s epizodama koje nose naslov poput "Vole li nas psi doista?" i "Kako izgraditi brend vrijedan milijardu dolara". Kritičari tvrde da slavne osobe tako zapravo samo grade vlastiti brend. Umjesto da doista čitaju knjige, one ih koriste kao modni dodatak za Instagram. Na jednoj fotografiji Dua Lipa pozira s primjerkom biografije Margaret Atwood i senzualno grize usnicu. (Tipičan citat iz te knjige glasi: "Muške fantazije, muške fantazije - zar je baš sve vođeno muškim fantazijama?")

image
B4859/avalon/profimedia/B4859/avalon/profimedia

Dio tih kritika je besmislen. Književnost ne zahtijeva redovničku predanost ljudi koji se njome bave: T. S. Eliot radio je u banci, a Anthony Trollope u pošti. Velik dio tih prigovora zapravo je staromodni intelektualni snobizam, kao da slavne osobe nisu sposobne za ozbiljan intelektualni interes. Godine 1955., kada je Marilyn Monroe fotografirana kako čita "Ulysses", fotografija je izazvala čuđenje, brojne članke i raspravu koja je trajala desetljećima.

Ipak, neke kritike djeluju opravdano. Čini se da neke slavne osobe, poput Due Lipe, zaista promoviraju knjige koje čitaju i vole (čak i ako tu ljubav ponekad pomalo neobično pokazuju na Instagramu). Reese Witherspoon duhovita je i pametna u svojim odabirima knjiga. Neke slavne osobe pak djeluju pretjerano usiljeno: u svom, srećom ugašenom, književnom klubu Emma Watson, poznata po filmovima "Harry Potter", nudila je besmislene priče o "osobnim putovanjima" i preporuke "osnažujućih!" knjiga o feminizmu.

I doista, književni klubovi ponekad mogu biti iritantni. Također su pomalo paradoksalni. Broj ljudi koji čitaju ubrzano opada diljem svijeta. Ipak, postoje podcasti o čitanju, kampanje za poticanje čitanja i knjige o zabrinutosti zbog krize čitanja. Čini se da ljudi zapravo ne čitaju knjige, a ne prestaju govoriti o čitanju.

Možda bi trebalo, umjesto slušanja onih koji govore o knjigama, ponovno uživati u knjigama na staromodan način. Sjednite. Otvorite knjigu. I tiho uživajte u njoj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
03. lipanj 2026 13:23