Kad se govori o zdravstvenoj infrastrukturi u Zagrebu rasprava često dođe do Sveučilišne bolnice, koja nikad nije dovršena. Ova zgrada i dalje zjapi prazna i zapuštena i postala je omiljena destinacija urbanim istraživačima.
Ministarstvo zdravstva još u travnju je predstavilo idejni projekt izgradnje Nacionalne dječje bolnice na lokaciji Blato u Zagrebu čija bi izgradnja trebala nastaviti i biti dovršena do 2029. godine. Na Redditu je pokrenuta nova rasprava o toj temi, a brojni građani istaknuli su jednu navodnu nelogičnost u projektu, donosi portal ZagrebInfo.
Dio spora bio je u tome što se trebalo čekati na dogovor Grada i države koji je postignut prošlog mjeseca. Dogovoreno je da će Grad prenijeti u vlasništvo države nekretninu u Blatu na kojoj će se sagraditi Nacionalna dječja bolnica, a Grad od države dobiva zemljišta za svoje projekte.
‘Nadam se da će maksimalno iskoristit lokaciju i da će sagraditi dovoljno veliku građevinu da se osim dječje bolnice može podići i još koja bolnica, ali po onih par slika što sam vidio jednom, čini se da neće‘, ‘Objava je od 12. travnja ove godine. Znači više od pola godine je prošlo, a apsolutno ništa se na lokaciji ne gradi. Često sam tamo jer šetam psa‘, ‘Pa lijepo piše u tekstu da je predstavljen idejni projekt, sad slijedi projektiranje, pa onda gradnja i opremanje‘, građani su uglavnom bili pesimistični oko projekta.
U raspravi se javila i jedna arhitektica koja je istaknula po njoj problematičan dio projekta. Naime, planirano je da u sklopu bolnice bude zelenilo u atriju za koje ova arhitektica smatra da zbog konstrukcije podruma ne bi imalo prostora da raste.
‘S obzirom na to da sam po struci arhitekt i radila sam 3 godine kao projektant, a zadnjih 10 godina kao urbanist, nije bitno što je vama kao laiku fora. Da skratim, ne postoji niti jedno stablo na svijetu koje može rasti iz betonskog sloja, najniže sadnice tipa grm lovor-višnje zahtjeva rupu od minimalno 70 centimetara, a bilo koje stablo koje bi imalo funkciju kakva je predviđena ovim atrijem i spominjana više puta u projektu (ventilacija, utjecaj na zdravlje djece, vizualna funkcija zelenila) bi moralo prelaziti visinu 7 metara s obzirom na visinu ostatka objekta koji okružuje atrij‘, upozorila je jedna Zagrepčanka.
‘Dakle, rupa od barem 2 do 3 metra. Takva rupa bi zahtijevala kompletnu izmjenu nacrta podruma i potencijalno utjecala na ponešto drugačiji nacrt temelja. Takve izmjene ne smijete raditi u izvedbenom, iako se u Hrvatskoj to non-stop radi (tako se, između ostalog, dižu cijene projekta i plaćaju bratići) jer državi i gradovima ne ide u korist da proganjaju vlastiti projekt", upozorila je arhitektica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....