Razmislite o izletu u vinograde, u ovo su doba godine divni, imamo nekoliko sjajnih ideja

Većina je vinograda na uzvisinama i redovito pruža lijep pogled na bliski okoliš. Obično su stopljeni s okolnom prirodom i posjetiteljima koji dolaze iz gradske vreve i ubrzanog životnog ritma otvaraju pogled u sasvim drugačiji svijet, sporiji i mirniji, promatraču idiličan, a poljoprivredniku istodobno težak i ispunjujući.

Poljoprivreda je stvaranje, a malo što ispunjava čovjeka kao opipljiv plod njegova rada. Vinogradarstvo je k tome ovisnije o međuodnosu prirode i čovjeka od bilo koje druge poljoprivredne grane jer grožđe iz nekog drugog vinograda i iz neke druge regije neće dati jednako vino kao ono iz vlastitog. To nije slučaj s raži, kukuruzom, pšenicom, paprikom ili rajčicom, a s vinogradom jest. U slučaju loše godine, slabog ili malog uroda vinari grožđe iz svojeg vinograda mogu eventualno nadomjestiti susjedovim, ali vjerojatno je i njemu bila jednako loša ili dobra godina, pa zapravo nemaju alternativu nego praviti vino od onog što im je priroda svake godine dala. Stoga je vino sasvim specifičan proizvod u odnosu na ostala alkoholna pića, jer jedino je vino čisti prirodni proizvod koji u potpunosti odražava uvjete godišta u kojem je grožđe dozrijevalo i okoliša u kojem se uzgajalo.

Sva druga pića zahtijevaju intervenciju namirnica poput vode, šećera, slada, etilnog alkohola ili intervencijskih procesa poput destilacije i maceracije nekih drugih biljaka i začina. Primjerice, ječam za pivski slad može doći iz Ukrajine ili Italije, potpuno je nevažno odakle je, a najčešće se kupuje gotov slad, sušen, pa se pomiješa s vodom i kvascem i fermentira, doda se još hmelj iz Amerike ili Slovenije u omjerima koji su zapisani na papiru i rezultat je uvijek isti. Proizvodi ga se prema potrebi i tržišnoj potražnji, u bilo koje doba godine.

Vino je sasvim drugačija stvar, jedino je ono čisti plod sunca i tla bez intervencije, nastaje prirodnim procesom fermentacije grožđanog soka koji je dobiven u biljci procesom fotosinteze, a čovjekova je jedina zadaća pravovremeno obaviti sve poslove u vinogradu i podrumu kako bi grožđe bilo zdravo, a vino pohranjeno u bačve ili boce prije nego što se počne pretvarati u ocat. Stoga je i kušanje vina jedan poseban doživljaj, svaka berba istog vinara, istog vinograda i iste sorte daje različito vino, samo jednom godišnje, te spoznaja da se kušanjem mogu razaznati karakteristike različitih godišta kroz različit miris i okus čini kušanje vina uzbudljivim, a posjet vinogradima i vinarijama prosvjetljujućim.

Poneki vinogradi koji se nalaze na idealnim pozicijama za neku određenu sortu dodatno su atraktivni jer iz njih dolaze savršeno uravnotežena vina koja protekom vremena i dobivanjem patine pružaju još veći doživljaj nego mlada i svježa vina. Danas su vinari shvatili da je prodaja vina na vratima vinarije ne samo važan izvor prihoda, u kojem su preskočeni posrednici i zbog čega dobivaju punu protuvrijednost svog ploda, nego da je to i trenutak u kojem se mogu uživo susresti sa svojim kupcima, približiti im specifičnosti svakog vina, doživljaj učiniti potpunijim, izgraditi emotivni odnos kupca sa svojim vinom koji se reflektira u prenošenju priče o tom vinu dalje i u konačnici se mogu nadati ponovnoj kupnji negdje drugdje na tržištu.

U protekla dva desetljeća brojne su vinarije uredile kušaonice, podrume prilagodile posjetima, u vinogradima uredile vidikovce, a poneke čak i restorane. Tome su značajno pridonijela potporna sredstva EU, za kojim su mnogi posegnuli i ubrzali tu važnu tranziciju iz samo proizvođačke u cjelovitu turističko-poljoprivrednu cjelinu. Neke su se lokalne zajednice nadovezale obnavljanjem obližnjih znamenitosti i uređenjem vinskih cesta. Posljedica je pregršt vinogorja na dometu jednodnevnog ili dvodnevnog izleta automobilom koja se nude kao savršen odabir za ispunjeni vikend u prirodi s prigodnom posjetom barem jednoj vinariji. Slijede neka od najvrednijih.

1. SREDIŠNJA ISTRA (BUZET, MOTOVUN, KALDIR, OPRTALJ)

Najljepši dio Istre kada je vino u pitanju, a vjerojatno i ne samo vino, jest potez od Buzeta preko Motovuna do Buja. Sama vožnja uz rijeku Mirnu i posjeti mjestima na vrhovima brdašaca s kojih se pruža pogled na šarmantni brežuljkasti okoliš Istre već je doživljaj sam za sebe. Kada mu još pridružimo posjet nekoj od najvažnijih vinarija Istre od kojih je velik dio smješten upravo u tom dijelu poluotoka, vrijednost tog izleta je neprocjenjiva. Iako je malvazija najzastupljenija sorta u cijeloj Istri, pa tako i u središnjoj, ono po čemu su najpoznatije vinarije središnje Istre najviše poznate su crna vina od terana i refoška. Ona ovdje prosperiraju bolje nego u ostalim dijelovima Istre i mogu dati nezaboravna vina, pa im treba posvetiti najviše pažnje. Malvazije također daju sjajne rezultate, a zatim su ovdje potencijalno izvrsni još i muškat bijeli i pinot sivi.

BUZET

Na potezu od Buzeta prema Motovunu, po izlasku iz grada, kada cesta počne vijugati prateći tok Mirne, prvi po redu podrum vrijedan posjeta je vinarija Piquentum u vlasništvu enologa hrvatsko-francuskih korijena, Dimitrija Brečevića. Piquentum je vinarija koja u podrumu slijedi biodinamičke principe, uzgaja malvaziju i refošk i destinacija je koju ne propuštaju ljubitelji prirodnih vina. Pri posjetu vinariji Piquentum kušajte tri ključna vina, malvaziju, refošk i teran Vrh.

MOTOVUN

Sljedeća destinacija na putu od Buzeta je gradić Motovun u okolici kojeg su se rasuli ključni istarski vinogradi za sortu teran. U samom se mjestu nalaze čak tri vinarije vrijedne posjeta, pa je Motovun zbog ljepote svoje arhitekture u kombinaciji s posjetom nekoj od vinarija neizostavna postaja svakog vinskog putovanja u Istru.

Vinarija Fakin je jedna od najnagrađivanijih istarskih vinarija u zadnjih desetak godina i njihova vina jednostavno pršte talentom. Nakon što se uđe u Motovun, pri kraju mjesta treba zavrnuti desno prema položaju Brkač kako bi se došlo do te mlade i hit vinarije. Mladi teran je ove godine osvojio zlatnu medalju na natjecanju magazina Decanter, zbog čega predstavlja jednu od najboljih vrijednosti za novac u Hrvatskoj, potom je tu popularna im svježa malvazija i dvije perjanice vinarije s osvojenim nebrojenim priznanjima, Teran Il Primo i Malvazija La Prima. Možda najbolje mjesto za kušanje vina Fakin nije vinarija, nego restoran koji posjeduju na zidinama starog grada Motovuna i s kojeg se pruža nezaboravan pogled na ostatak Istre.

Vinarija Tomaz je druga od tri enološke vedute Motovuna. Smještena je u podnožju starog grada, u okviru vinarije posjeduje i vlastiti lokal gdje se mogu održati degustacije, a ujedno je i u procesu izgradnje novog vinskog podruma, arhitektonskog bisera za koji je plan se završi u proljeće 2023. Najbolja vina vinarije su Teran Barbarosa i Malvazija Avangarde, a rade još pažnje vrijedan rose od terana i atraktivno aromatični i slatkasti muškat bijeli.

Vinarija Roxanich je u podnožju Motovuna izgradila impozantan dizajnerski hotel u sklopu kojeg su još vinarija i restoran. Izvana se ne vidi razmjer i veličina objekta koji je ukopan nekoliko etaža u zemlju. Vide se samo hotel i wine shop, dok je vinarija ukopana ispod hotela. Kako je temelj Roxanich vina dugačko odležavanje nekoliko podrumskih etaža je posvećeno samo tome, dugogodišnjem čuvanju vina, a dvije su posvećene proizvodnji. Posebno je atraktivna tura kroz podrum, kroz nepregledne količine boca koje čekaju svoj red za izlazak na tržište, zatim gruzijskih qvevri amfora ukopanih u zemlju, kao i velikih drvenih bačava u kojima vina također dozrijevaju. Večera na hotelskoj terasi s nezaboravnim pogledom je najbolji način za degustaciju Roxanich vina koja dolaze u iznimno velikom broju etiketa razvrstanih u tri kolekcije; Philosophy, Sorelle i First Roses.

KALDIR

Maleni gradić Kaldir je srce vinogradarske Motovunštine i dom čak tri izvrsne vinarije, Benvenuti, Bertoša i Valenta. Smjestio se na višoj nadmorskoj visini od Motovuna, pa se iz njega na Motovun gleda iz ptičje perspektive. U okolici Kaldira nalaze se neki od najboljih vinogradarskih položaja Istre, kao što je Santa Elisabetta. Vinogradi su u pravilu na bijeloj zemlji, redovno na nadmorskim visinama od preko 300 metara, s prohladnim noćima i vrelim danima i daju aromatski bogatija, a strukturom dublja vina.

Vinarija Benvenuti je najpoznatija vinarija ovog kraja koja sve što radi radi na najvišoj mogućoj razini. Uzgajaju tri sorte, teran, malvaziju i muškat bijeli, i sve tri sorte su osvojile trofeje poput platine ili regionalnog šampiona na dva najutjecajnija natjecanja na svijetu, Decanter i IWC. Jamstvo je to najviše kvalitete kakvu njeguju u svom podrumu i vinogradima. Teran Anno Domini i Malvazija Anno Domini su vina vrijedna ulaganja, koja se mogu čuvati niz godina nakon kupnje, a Muškat San Salvatore koji dolazi iz istoimenog vinograda s preko 400 metara nadmorske visine daje uvjerljivo najbolje desertno vino Hrvatske. Posebna vrijednost je i teran Santa Elisabetta limitirane dostupnosti, za koji je rezervaciju potrebno raditi godinu prije lansiranja na tržište. Osim posjeta samoj vinariji, vrijedno je odvojiti vrijeme za šetnju kroz vinograd i uspon na San Salvatore, jedan od najviših vinograda u Istri.

Vinarija Bertoša je nešto manje poznata, ali jednako dobra kao ostale vinarije Motovunštine. Proizvode sjajnu malvaziju i pinot sivi, a teran im spada u elitni razred istarskih crnih vina. S terase vinarije se pruža pogled na obližnji Motovun i veći dio zapadne Istre. Radi se o vinariji koju u budućnosti treba motriti, jer im potencijala ne manjka.

2. ZAPADNA ISTRA (MOMJAN, BRTONIGLA, NOVA VAS)

Bujština je ključno vinsko područje Istre kada je riječ o malvaziji. Na prostoru na kojem su se nekada prostirali vinogradi PIK-a Umag, na potezu od okolice Buja do okolice Brtonigle i Nove Vasi nalaze se najznačajniji položaji vinarija kao što su Kozlović, Clai, Degrassi i drugih zvijezda današnjeg istarskog vinarstva, a među kojima možemo pronaći slavne vinograde Santa Lucia, Sveti Jakov, Contarini i druge. Kao što se najpotentniji terani rađaju u okolišu Motovuna, tako i istarska malvazija pokazuje najviše potencijala u Bujštini. U Bujštini se još nalaze i položaji iz okolice gradića Momjana, najpoznatiji po čuvenom momjanskom muškatu, pa bogata crvenica na potezu od Brtonigle do Umaga gdje se nalaze položaji vinarija Coronice, Cuja i drugih.

MOMJAN

Povijesni gradić Momjan dom je dviju važnih istarskih vinarija, Kozlovića i Kabole. Obje u ovom podneblju rade izvrsne muškate i malvazije, ali i neka druga vina. Obilježava ih nešto blaža mikroklima od položaja kod Brtonigle, zbog čega aromatične sorte ovdje naročito prosperiraju.

Vinarija Kabola radi impresivna crna vina, cabernet sauvignon, merlot i teran te jednu od najboljih svježih malvazija Istre. Perjanice podruma su vina iz amfora, teran i malvazija. Vinarija je uređena u toskanskom stilu s pripadnom kušaonicom i pogledom na obližnje vinograde.

Vinarija Kozlović je u podnožju Momjana izgradila impresivnu vinariju, arhitektonsku atrakciju na padini ukopanu u zemlju iz koje se pruža pogled na momjansku dolinu i pripadne vinograde. Međutim, samo je manji dio vinograda ovdje. Veći dio se nalazi kod grada Buje na položaju Santa Lucia, koji se smatra jednim od najboljih vinogradarskih položaja u zemlji i posjeta tom vinogradu bi trebala biti sastavni dio itinerera ako se posjećuje vinarija Kozlović.

OSTALI

Vinarija Clai je vinarija posvećena biodinamičkoj proizvodnji. Specijalizirala se prije svega za sorte malvazija i refošk, ali uzgaja se i nešto drugih sorti koje se mogu naći u kupažama Ottocento bijelo i crno. Ključna vina vinarije su Malvazija Sveti Jakov, moćno i snažno vino bogatih aroma i duboke zlatne boje koje može u boci dozrijevati još godinama, te Brombonero od refoška, vino visoke koncentracije i živih kiselina, izrazito tamno, neprozirno i bogato, jedno od najtraženijih vina Hrvatske koje se rasproda netom po puštanju u prodaju.

Vinarija Coronica je nedavno izgradila novi atraktivni objekt u sklopu kojeg se nalaze kušaonice i prostorija za dozrijevanje acetto balsamica. Najvažniji dio posjeta vinariji Coronica je obilazak vinograda, prekrivenih cvijećem i drugim biljem zasađenim u svrhu postizanja biološkog balansa. Stoga izlet u ovu vinariju je najbolje planirati tijekom kasnog proljeća ili ranog ljeta. Perjanice vinarije su Gran Teran i Gran Malvazija, dva vina dostojna najizbirljivijih vinskih kolekcija.

3. PLEŠIVICA

Plešivica je naziv vinogorja koje se proteže po brežuljcima koji se uspinju prema Samoborskoj gori, a nazvano je po selu Plešivica u kojem su pak smješteni neki od najboljih vinograda tog vinogorja. Na Plešivici zbog hladnije klime osobito dobro uspijevaju aromatičnije sorte poput sauvignona, rieslinga i obitelji pinota. S druge strane strmine najboljih položaja i nadmorska visina vinograda omogućuje im izloženost suncu kad ga drugi vinogradi nemaju, zbog čega s lakoćom postižu optimalnu zrelost. Vinari tog kraja su otkrili da su podneblje i klima slični onom u slavnoj francuskoj šampanjskoj pokrajini, te su prije dvadesetak godina počeli proizvoditi pjenušava vina visoke kvalitete po čemu je cijelo vinogorje u međuvremenu postalo poznato. Danas se položaji s manje osunčanim vinogradima koriste za proizvodnju nekih od najboljih pjenušaca Hrvatske, a oni osunčaniji na višim položajima za mirna vina od sauvignona, rajnskog rizlinga, pinota crnog i chardonnaya.

Vinarija Korak je plešivički "must visit", jer osim degustacije izvrsnih mirnih vina od pinota crnog i chardonnaya koji su ih proslavili rade i izvrsne pjenušce, zatim jedan od karakternijih sauvignona te rajnski rizling sposoban odležavati desetljećima. Pored impresivne vinske ponude, u sklopu vinarije se nalazi restoran visoke kuhinje koji vodi poznati chef i član obitelji Korak, Bernard Korak.

Vinarija Tomac je ponajviše zaslužna za afirmaciju plešivičkih pjenušaca, posjeduju prekrasnu vinariju, međutim ne primaju goste bez najave. Ako imate sreće da budete primljeni, svakako se koncentrirajte na vina iz amfora. Nisu svakodnevno dostupna, a radi se o pravim remek-djelima koja se mogu čuvati godinama.

Vinarija Šember je svjetonazorski vrlo slična vinariji Tomac. Prave jednako dobre pjenušce, a od mirnih vina također dio proizvode u amforama i dio u velikom drvenom suđu. Rajnski rizling je sorta koja obilježava vinariju Šember. Bez dvojbe rade neke od najboljih hrvatskih rajnskih rizlinga, od kojih dio dozrijeva u amforama. Perjanice vinarije su Pjenušac Pavel i mirno vino iz amfore Qvevri. U prigodnoj kušaonici uz vinariju se mogu dobiti i mala domaća jela i naresci.

Vinarija Jagunić se posvetila jantarnim (maceriranim) vinima i pjenušcima i u tome su izvrsni. U sklopu vinarije se nalazi prigodni restoran i kušaonica, najava je obavezna, a kapaciteti su veliki, čak i za veće grupe. Perjanica vinarije je Traminac Amber, remek-djelo jantarne boje, bogatog mirisa i raskošnog okusa. Radi se o vinariji čije vrijeme tek dolazi.

Vinarija Kolarić također slijedi prokušani plešivički model te proizvode izvrsne pjenušce, standardna mirna vina i macerirana jantarna vina dozrijevana u amforama. Za razliku od ostalih, ovdje je ključna sorta pinot sivi (ili pinot grigio, kako ga oni označavaju na etiketama). Posjeduju velik restoran u sklopu vinarije, prigodan smještaj za prenoćiti također, i u stanju su primiti velike grupe.

Vinarija Ivančić-Griffin je butikna vinarija posvećena prije svega pjenušcima. Rade ih od sorti rizvanac, portugizac i chardonnay. Njihovi su pjenušci sam vrh plešivičke produkcije. U sklopu vinarije imaju malu kušaonicu za manje grupe ili pojedince, a najatraktivniji dio posjeta vinariji je odlazak u obližnji vinograd, jedan od najstrmijih na Plešivici, gdje se nalazi prigodna klet, s čije se terase pruža nezaboravan pogled na plešivički krajolik.

4. KUTJEVO

Kutjevačko vinogorje proteže se po rebrastim obroncima južnih strana planina Papuk i Krndija i dijeli na četiri dijela. Gledano s istoka prema zapadu, to su Čaglin, Kutjevo, Kaptol i Velika. Podno Krndije smjestili su se po količini hektara vinograda najmanji Čaglin i najveće Kutjevo, a podno Papuka smješteni su Kaptol i Velika. Kutjevačko vinogorje obiluje izvrsnim položajima i na malo kojem mjestu najpopularnija hrvatska sorta graševina pokazuje tako dobre rezultate kao tamo. Posebno se ističu položaji Mitrovac i Venje. Tu je graševina pronašla balans između zrelosti i živosti, između punoće i elegancije, između mineralnosti i voćnosti. Graševine s Mitrovca i Venja imaju i potencijal za dulje odležavanje i mogu se koristiti i za proizvodnju arhivskih vina. Mitrovac je proslavila vinarija Krauthaker, a Venje je proslavilo istoimeno vino vinarije Enjingi. Osim Enjingija, ondje grožđe za svoje predikate i desertna vina uzgaja i vinarija Galić, a nekoć je stilski i zrelošću vrlo slična vina Enjingijevim proizvodila i vinarija Majetić.

Vinarija Krauthaker je najvažnija vinarija ovog kraja koja uzgaja grožđe u većem dijelu vinogorja. Posjet vinariji Krauthaker poseban je doživljaj zbog velikog broja etiketa i sorti koje se mogu kušati. Četrdesetak etiketa ovdje se proizvodi, a u široj ih je prodaji dostupno petnaestak. Najvažnije vino vinarije je svakako Graševina Mitrovac, a među perjanice se još ubrajaju Chardonnay Rosenberg, Graševina Podgorje, Pinot crni, Zelenac, Mercs i Syrah.

Vinarija Enjingi obavila je pionirski posao po pitanju afirmacije vinogorja još kasnih osamdesetih godina. Bili su prvi i ostali su izvrsni do danas, a vina im karakterizira naglašena zrelost i kasne berbe. Prilikom posjeta vinariji Enjingi svakako treba kušati vina starijih berbi iz bogate arhive, koja su ponekad prava remek-djela. Prije svega vino naziva Venje, a zatim i rajnski rizling i graševinu.

Vinarija Sontacchi slijedi svjetonazor vinarije Enjingi u vinogradu, dakle ekološki pristup, zrelije grožđe i minimalnu intervenciju u podrumu, ali za razliku od Enjingija, eksperimentiraju i s dugom maceracijama. Perjanice su im Cabernet franc, pinot crni i graševina te jantarno vino Superslav. Vinarija je smještena u mjestu Kutjevo i nudi i smještaj.

Vinarija Galić nedavno je izgradila sasvim novu vinariju koja je atrakcija sama za sebe. Sa stanovišta proizvodnje karakteriziraju ih modernija vina koja odišu svježinom i sortnim aromama, naročito graševina i sauvignon, ali rade i nekoliko impresivnih vina dugog dozrijevanja kao što su Crno 9 i Bijelo 9. Novitet vrijedan pozornosti su pjenušci, jedni od najkvalitetnijih u Hrvatskoj i sasvim ravnopravni plešivičkim.

Vinarija Kutjevo d.d. oduvijek je bila veduta vrijedna posjeta zbog starog podruma i arhive s nekoliko desetaka tisuća boca, međutim, u posljednjih je nekoliko godina zablistala i kvalitativno. Proizvodi jedan od najfinijih rosea u Hrvatskoj, kao i uvijek pouzdanu graševinu, ali vina u liniji De Ghoto njihova su najveća vrijednost. Prilikom posjeta podrumu odvojite vrijeme i za uspon na položaj Vinkomir, s kojeg se proteže pogled na cijeli požeški kraj.

5. PELJEŠAC

Dingač je najpoznatiji vinogradarski položaj u Hrvatskoj i jedan od samo tri po kojima vino u konačnici nosi naziv. U svim drugim slučajevima vino se uglavnom naziva prema sorti ili im vinarije dodijele neke vlastite fantazijske nazive. Druga dva takva položaja su Postup i Ivan Dolac. Specifičnost Dingača nisu isključivo zapanjujuće strmine i trostruka insolacija, iz zraka, od kamena i od mora, o kojoj se puno govori u propagandnim materijalima vinarija, nego još veće značenje ima činjenica da je taj položaj kao malo koji drugi najmanje podložan varijacijama kvalitete grožđa i posljedično vina u različitim berbama. Dakle, duboki procijepi ispunjeni zemljom na strminama Dingača čuvaju dovoljno vlage i tijekom najsušnijih ljeta, a očito su i vrlo ocjediti kad su u pitanju vlažnija godišta. On uvijek daje vina visoke koncentracije i potencijal za najvišu kvalitetu kad je u pitanju sorta plavac mali. Postup je prvi susjed Dingača prema zapadu i ima nešto niže pozicije u prosjeku te povoljniji omjer zemlje i kamena u korist zemlje.

U klimatski uobičajenim godištima daje vrlo slične plavce kao Dingač, ali u ekstremnijim godinama kvaliteta i stil vina mogu dramatičnije oscilirati. Stoga u toplim godištima postupi nerijetko mogu biti slatkasti i visoko alkoholni istovremeno, a u vlažnijim mogu pomalo izgubiti karakter moćnog i koncentriranog plavca i dati elegantnija suha vina. Bez obzira na oscilacije koje nalazimo kod plavaca s Postupa, i dalje se radi o jednom od najpotentnijih položaja za plavac mali na Jadranu. Nakon Dingača i Postupa, treći položaj po važnosti su Ponikve. Tamo je Vinarija Miloš podigla hortikulturno remek-djelo koje je ujedno prvi susret s vinogradima kad se na Pelješac iz smjera Stona i Dubrovnika. Dojam koji dostavlja više je nego impresivan. Radi se o vinogradima na terasama omeđenim suhozidima stopljenima s krškim krajobrazom koji se prelijevaju po padinama iznad glavne ceste i koji su zaslužni za neke od danas najboljih vina od plavca malog. Nalaze se na južnoj strani glavnog pelješkog grebena, ali ne gledaju na more kao većina drugih velikih položaja za plavce.

Vinarija Miloš, osim impresivnih vinograda, ima jednako impresivna vina. Najpoznatije, najskuplje i najcjenjenije je Stagnum, crno vino od plavca malog iz obližnjih vinograda. Obilježje Stagnuma je da ga se čuva duži niz godina prije puštanja na tržište kako bi dobio patinu i izgladio taninsku strukturu. Vino jednostavnog naziva Plavac mali je ono koje manje dozrijeva i sličnije je standardnim plavcima drugih vinarija, ali još sa stagnumovskim karakterom. Posjet vinogradima Vinarije Miloš vjerojatno je jedna od najljepših šetnji kroz vinograde koju čovjek može doživjeti u životu.

Vinarija Matuško potpuno je različita od Miloša i njezina su vina modernija, pa i razumljivija prosječnom nepcu, zbog čega i proizvode vrlo velike količine. Rade cijeli raspon vina, od jeftinih supermarket vina za oko pet eura do ultraskupih dingača od nekoliko desetaka eura. Izgradili su impresivan podzemni podrum i pripadajući vinski muzej koji na dnevnoj bazi pohode ljubitelji vina u koloni automobila i autobusa iz obližnjeg Dubrovnika.

Vinarija Grgić vlasništvo je slavne kalifornijsko-hrvatske obitelji Grgić koja u ovoj vinariji proizvodi samo dvije etikete: Plavac mali i Pošip. Posjet ovoj povijesnoj vinariji ne iziskuje mnogo vremena, a doživljaj je velik. Zastanite u moderno uređenoj vinariji s pogledom na more i vinograde obližnjeg Trstenika.

Vinarija Saints Hills ima vinograde na Dingaču i na Komarni, a nalazi se u mjestašcu Zagruda na Pelješcu i tijekom sezone prima posjetitelje svaki dan s opcijom ručka u pripadajućem restoranu. Vinarija je arhitektonsko remek-djelo vrijedno posjeta, a vina su, sva redom, impresivna. Neka od njih dobivaju se od grožđa iz njihova vinograda u Istri (Mala Nevina, Le Chiffre i Frenchie). Međutim, dva ključna vina nose naziv Dingač i Dingač Ernest Tolj te pripadaju među najbolje plavce Dalmacije i neka su od najboljih crnih vina Hrvatske.

Vinarija Korta Katarina smjestila se na ulasku u gradić Orebić, a njezini se vinogradi nalaze na Postupu i Dingaču. Impresivan hotel na samoj obali ujedno je dom i vinarije, u sklopu koje su wine shop i kušaonica. Ne propustite kušati Zinfandel i Pošip, dva izvrsna vina, ali najvažnije vino im je plavac mali koji dolazi u dvije varijante, pod istoimenim nazivom i kao Plavac mali Reubens Reserve.

6. KORČULA

Korčula je prije svega otok pošipa i grka, ali u posljednje se vrijeme tamo uzgajaju i izvrsni plavci. Najvažniji položaj vrijedan posjeta jest Defora u okolici Lumbarde. Donedavno sasvim nepoznati vinogradarski položaj, povijesno vrlo važan, vinari s Korčule danas uspješno oživljavaju. Unatrag nekoliko godina najznačajnija priznanja sa svjetskih natjecanja dolaze u Dalmaciju upravo za vina s tog položaja. Za razliku od ostalih ključnih korčulanskih položaja, vinogradi na Defori gledaju na more. Stoga je položaj osobito povoljan za sortu plavac mali, koja u poljima u unutrašnjosti otoka ne daje osobite rezultate, te za spomenute i nagrađivane sorte pošip i grk. Ipak, kako su na Defori vinogradi površinom još mali, i dalje su ključni položaji polja koja se protežu između Smokvice i Čare te polje uz mjesto Blato. U Smokvičko-čarskom polju rodila se sorta pošip i na mjestu gdje je pronađena prva loza postavljeno je spomen-obilježje. Iako se pošip danas uzgaja u cijeloj Dalmaciji, iz ovog polja dolazi na tržište najmanje pola ukupno proizvedenog pošipa, pa shodno tome i neka od najboljih bijelih vina Dalmacije.

Vinarija Zure jedna je od novijih vinarija na Korčuli, ali s obzirom na to da je vinograde zasadila na položaju Defora, uspjeh je bio trenutačan. Više godina zaredom na natjecanju magazina Decanter osvajala je niz najprestižnijih odličja, zlatnih i platinastih. Grk i pošip njezine su perjanice iako proizvodi i druga vina, poput ambicioznog i rijetkog otočkog pjenušca.

Vinarija Bire je zaslužna za proboj sorte grk, bilo iz Lumbardskog polja ili s Defore. Iako nisu bili prvi, oni su ti čija su vina pobudila poštovanje prema toj sorti širom Hrvatske i u inozemstvu. Iznimno su im popularna vina, brzo nestaju s tržišta, pa ako postoji prilika za posjetu, ne propušta se. Također su na Decanterovu natjecanju osvajali platinaste i zlatne medalje. Osim vina od grka, rade i jedan od najboljih plavaca u Dalmaciji.

Vinarija Krajančić. Sve zasluge koje Vinarija Bire ima za afirmaciju sorte grk, vinarija Krajančić ima za afirmaciju pošipa. Iako se pošip proizvodio znatno prije nego što su oni sa svojom etiketom izašli na tržište, tek s njihovim pošipima je eksplodirao interes za sortu. Rade vina od nje maestralno, u nekoliko etiketa, najpopularnija je Intrada kao svježe vino, a perjanica im je Pošip sur lie, najnagrađivanije i najcjenjenije vino podruma. Macerirani pošip naziva Pošip 1214 Statut teško je dobavljivo vino koje prilikom posjeta vinariji, ako ga ima za kupnju, ne bi trebalo propustiti.

Vinarija Toreta u zavodljivo je lijepom gradiću Smokvici, s prekrasnom renesansnom crkvom u središtu, a s kojeg se pruža pogled na Smokvičko polje. Radi se o maloj vinariji s izvrsnim i karakternim vinima i u kojoj se sve vrti oko pošipa. Iako rade i druga vina poput plavca ili rosea, Pošip i Pošip sur lie vina su zbog kojih vinariju svakako treba posjetiti. Toretin pošip je drugačiji od Krajančićeva čarskog ili Zurina lumbardskog, a opet je neizmjerno lijep.